Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 3
Sutra: 10° 10° 3
26. rujna 2018.
Druga ''tura''

OKIDAČ ZA RAST Subvencioniranje kredita ima i svoju lošu stranu. Doći će do osjetnog poskupljenja stanova?

OKIDAČ ZA RAST Subvencioniranje kredita ima i svoju lošu stranu. Doći će do osjetnog poskupljenja stanova?
OKIDAČ ZA RAST Subvencioniranje kredita ima i svoju lošu stranu. Doći će do osjetnog poskupljenja stanova?
Autor:
Objavljeno: 5. rujan 2018. u 23:04 2018-09-05T23:04:00+02:00

Struka je dosad već upozoravala da su subvencije uzrokovale poskupljenje stanova na tržištu, no Štromar odgovara kako je rast cijena nekretnina normalna pojava kod rasta BDP-a i plaća

ZAGREB Krenula je druga »tura« predaje zahtjeva za subvencioniranje stambenog kredita, u kojoj će država ovaj put kupcima novih ili starih stanova ili kuća, odnosno onima koji se kreditom odluče na gradnju kuće, plaćati od 30 do 51 posto iznosa mjesečnog anuiteta. Nekoliko je banaka jučer ujutro, uz prisutsvo ministra graditeljstva Predraga Štromara, u APN-u predalo prve, ranije prikupljenje zahtjeve svojih klijenata za subvencijom, a resorni ministar očekuje da će odaziv građana biti jednak prošlogodišnjem, kad je, jesenas, uz subvenciju kupljeno 2.230 nekretnina.

– Dolaze sretni dani za više od 2.000 sretnih obitelji koje će predati svoje zahtjeve i, ukoliko su oni kompletirani, dobiti subvenciju te osigurati svoj novi dom, kazao je jučer Štromar, podsjećajući kako je izmjenama zakona trajanje subvencioniranja produženo sa četiri na pet godina.

Indeks razvijenosti

Za razliku od prošle godine, kad su svima odobrene jednake subvencije u iznosu od polovice rate kredita, iznos subvencije sad će ovisiti o indeksu razvijenosti općine odnosno grada u kojem se nekretnina kupuje ili gradi. U najnerazvijenijim jedinicama lokalne samouprave ona će iznositi najviše, 51 posto mjesečnog anuiteta, odnosno 30 posto, koliko će moći dobiti kupci nekretnina u općinama i gradovima s najvišim indeksom razvijenosti. To znači da će, primjerice, u Rijeci ili Opatiji, na Krku ili u Zagrebu subvencija iznositi 30 posto, a u goranskim mjestima od 36, do najviše 42 posto. Najveći poticaj od 51 posto anuiteta dobivat će, primjerice, kupac nekretnine u Glini ili Zagvozdu, a u Skradinu, primjerice, 48 posto.

Tržište nekretnina / Foto D. Lovrović

Na pitanje je li pravično da obitelj koja kupuje ili gradi nekretninu u, primjerice, malom i nerazvijenom Mrkoplju u Gorskom kotaru dobije subvenciju od 42 posto, a u turistički razvijenom Skradinu 48 posto, Štromar odgovara kako je »svatko tko dobije subvenciju dobitnik«. Država će mu, kaže, pomagati s velikim iznosom, od minimalno 30 posto rate kredita. Ako je postotak subvencije sad i manji nego prošle godine, kaže, situacija je i dalje bolja jer se subvencioniranje produljuje sa četiri na pet godina, što će u konačnici značiti veću pomoć.
– Indeks razvijenosti je službeni pokazatelj kojeg je donijela Vlada na temelju raznih pokazatelja – od proračuna, podataka o iseljavanju, demografskih mjera. To je jedini zakonski važeći model kroz koji možemo pomoći daljnjem razvoju nerazvijenijih krajeva, zaključuje Štromar.

Subvencija od 95 eura je dobrodošla

Iva Novaković, 36-godišnja Brođanka na »privremenom« radu u Zagrebu, jedna je od stotinjak građana čiji je zahtjev za subvencijom kredita jučer među prvima stigao u Agenciju za promet nekretninama (APN).
Podstanarka je petnaestak godina, svakakvih se, kaže, stanova nagledala na neuređenom hrvatskom tržištu najma, i sad je, kad ima bolji, sigurniji posao i prihod, odlučila pronaći stan za kupnju.
– Slikovito rečeno, kupovina stana, baš kao i tržište najma, kod nas je 10. krug pakla, pogotovo ako ste žena mlađe dobi pa na vas gledaju kao na nekog tko ništa ne zna, podcjenjivački i bahato, prepričava Iva svoje iskustvo.
U potragu za stanom se dala proljetos te je pronašla svojih 39 kvadrata. Stanovi jesu poskupjeli, kaže, to se osjeti, no ne misli da je razlog tome lanjska subvencija već činjenica da se jako puno nekretnina u Zagrebu turistički iznajmljuje, pa je u ponudi premalo stanova.
Ivina mjesečna otplatna rata kredita iznosit će oko 300 eura, što će uz zagrebačku subvenciju od 30 posto u narednih pet godina biti umanjeno za 95 eura.
– Itekako dobrodošlo – za režije, bilo koji drugi trošak. Osim toga, u Zagrebu je i podstanarski stan nemoguće plaćati manje od 300 eura, razlika između najma i rate kredita može biti eventualno 500 kuna više za kredit, ali novac barem nije bačen u vjetar, razmišlja Iva. Kad samo izračuna koliko je dosad dala za podstanarstva u lošim stanovima, u koje najmodavci u pravilu ne žele uložiti niti kune, kaže, muka joj je.
Iako podstanarka petnaest godina, veli, u samo je dva stana bila prijavljena.
– A trošak prijave je za najmodavca gotov nikakav, oko sto kuna mjesečno, no ne prijavljuju, kao što sami ne plaćaju niti pričuvu, već je prevaljuju podstanaru. Kad nađete stanodavca koji sam plaća pričuvu i prijavljuje stanare, dobili ste na lotu, kaže Iva.
Na pitanje smatra li da je ova državna mjera ujedno i pronatalitetna, odgovara kako ju samo produljenje subvencije za dvije godine za rođenje/posvajanje djeteta sigurno ne bi motiviralo na kupnju stana, ali je svakako plus za one koji stan kupuju jer imaju posao, i to si s plaćom mogu priuštiti.
– Kad nas mlade ljudi pitaju što čekamo s djecom, jedini odgovor može biti – posao i stan, to je osnovni preduvjet za razmišljanje o potomstvu, zaključuje Iva.

Direktni okidač

Struka je dosad već upozoravala da su subvencije uzrokovale poskupljenje stanova na tržištu.
– Subvencije su bile direktni okidač za poskupljenje cijena stanova, kaže i sad Boro Vujović iz Opereta nekretnina u Zagrebu.
Dodaje kako se prošle godine u kratkom vremenu javio velik broj kupaca koji su željeli iskoristiti priliku za subvencioniranje kredita, nisu imali vremena pregovarati o cijeni pa su prihvaćali ponuđeno.

– Tako je postizana veća cijena od tržišne, što je onda ponukalo i druge prodavatelje da stave takvu cijenu, makar je tržišna vrijednost manja, napominje Vujović.
I politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ocijenio je nedavno kako je subvencioniranje kredita dovelo do rasta cijene nekretnina, koje su na tržištu ostale i nakon dodjele subvencija. Na pitanje novinara da komentira kritike, Štromar je nedavno odgovorio kako je rast cijena nekretnina normalna pojava kod rasta BDP-a i plaća.

Pronatalitetna mjera

Nove natječaje za subvencije najavljuje i za iduću, odnosno 2020. godinu, za što su predviđena budžetna sredstva, dok su u ovoj godini za tu namjenu osigurana 42 milijuna kuna.
– Na prošlom je natječaju rođeno već više od 250 djece, rekao je jučer ministar, misleći na subvenciju kao pronatalitetnu mjeru države.
Država produljuje subvencioniranje za dvije godine za svako rođeno odnosno posvojeno dijete koje u obitelj stigne za trajanja subvencije. Kako je uočeno da je većina nekretnina lani kupljena u Zagrebu, odlučeno je da u novoj »rundi« veću subvenciju sad dobiju oni koji se odluče zadržati u manjim, posebno ruralnim sredinama. No, kako smo napomenuli, i u tom će slučaju netko iz Mrkoplja, tko se svake zime bori sa snijegom i ledom, »ugošćuje« medvjede u dvorištu, i zbog surove klime ne može proizvoditi vlastitu hranu, dobivati manje poticaja za ostanak nego netko u turističkom, i poljoprivredno pitomijem Skradinu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka