Hrvatska smije zadržati ograničenja za prodaju oranica, pašnjaka, voćnjaka i drugog poljoprivrednog zemljišta strancima još barem do 2020. godine jer stanje u poljoprivredi i dalje nije bajno: poljoprivredna gospodarstva još uvijek su rascjepkana i manja od europskog prosjeka, niža im je produktivnost, postoje velike razlike u dohotku poljoprivrednika između Hrvatske i ostatka EU-a, hrvatski poljoprivrednici imaju slabiju kupovnu moć od europskih pa si teže mogu priuštiti poljoprivredno zemljište.

Određeni izuzeci

Zaključila je to Europska komisija u izvješću u kojem je razmatrala stanje u hrvatskoj poljoprivredi kako bi Vijeću EU-a mogla predložiti može li Hrvatska zadržati postojeća ograničenja za stjecanje vlasništva poljoprivrednog zemljišta. Za tu zabranu – koja ima određene izuzetke, primjerice, da stranci mogu stjecati zemljište nasljeđivanjem – Hrvatska se izborila u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Prema ugovoru o pristupanju, potpuno otvaranje tržišta očekuje se najranije sedam godina od ulaska u EU, odnosno 2020. godine. Nakon toga, moguće je zatražiti produljenje na još tri godine. No, s obzirom da se time ograničava jedna od temeljnih sloboda na kojima počiva tržište EU-a – sloboda kretanja kapitala – Komisija je bila dužna razmotriti situaciju i prije isteka tog razdoblja te utvrditi ima li potrebe da se ograničenja zadrže ili ipak treba skratiti dogovoreno sedmogodišnje prijelazno razdoblje.

U Komisijinom izvješću, koje je prije desetak dana upućeno Saboru, podsjeća se da je Hrvatskoj prijelazno razdoblje odobreno kako bi imala vremena ukloniti »nedostatke svojeg tržišta poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrednog sektora« i unaprijediti njihovu konkurentnost. »Konkretno, prijelaznim se mjerama htjelo ublažiti mogući nepovoljan učinak iznenadnog otvaranja tržišta u Hrvatskoj zbog velikih razlika u cijenama zemljišta i kupovnoj moći poljoprivrednika u odnosu na skupinu EU-15 i zbog činjenice da je tržište poljoprivrednog zemljišta još pod utjecajem institucijskih čimbenika zbog kojih je otežano korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao što su nedovršena privatizacija i povrat zemlje, nesigurno vlasništvo, neuređene zemljišne knjige i katastar.

Poljskoj 12 godina

Hrvatska je, osim toga, naglasila da je zbog Domovinskog rata (1991. – 1995.) velik postotak poljoprivrednog zemljišta neiskoristiv zbog mina i provođenja aktivnosti razminiranja«, podsjeća Komisija na hrvatske argumente iz pristupnih pregovora. Podaci koje je Bruxelles dobio od hrvatskih nadležnih tijela pokazali su da još uvijek nisu riješeni svi problemi i da je stanje u poljoprivrednom sektoru i dalje lošije od europskog prosjeka. Zato je Komisija zaključila da prijelazno razdoblje nije potrebno skraćivati.

Slična prijelazna razdoblja odobrena su bila i drugim članicama iz istočne i srednje Europe koje su se EU-u priključile 2004. godine. Poljska je, primjerice, dobila čak 12 godina. Uoči isteka tog roka, Poljska je donijela zakon kojim se i dalje značajno otežava i ograničava stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem.