ZAGREB – U Saboru je u petak prisegnuo novi ministar kulture Berislav Šipuš, čije je imenovanje podržalo 78 zastupnika, 23 ih je bilo protiv, a dvoje suzdržano.

Glasovanju je prethodila stanka na zahtjev Kluba HDZ-a, nezadovoljnog činjenicom da je premijer Zoran Milanović u četvrtak Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu kratko predstavio kandidata za ministra i odmah napustio sjednicu, ne omogućivši zastupnicima da mu postave pitanja o imenovanju.

Jasen Mesić (HDZ) nezadovoljan je i saborskim Poslovnikom, koji je propisao da se o kandidatima za ministra raspravlja samo na sjednicama nadležnih odbora, ne i na plenarnoj.

“Na Odboru se pojavi premijer, održi kratko slovo dvije minute, predloži kandidata i netragom nestane, tvrdeći pritom da mu mnogo stvari nije poznato ni jasno. Ne možete ga pitati je li znao za nepravilno korištenje kartica zbog kojih je otišla ministrica Andrea Zlatar Violić, a koji se navode i u slučaju Šipuša. I još kad se povede rasprava i traži obrazloženje i odgovornost bilo bivše ministrice, bilo kandidata i ostalih ministara, ne dobijete nikakav odgovor, nego prodiku upućenu prema medijima i napad na nas u politici da to nije moralno”, upozorio je Mesić.

Poručio je kako je moralno ukazivati na stvari koje su protuzakonite i nepoštene, a neprimjerenim drži Šipušov istup protiv oporbenih političara, a pogotovo medija.

Još je jednom osudio i ponašanje glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, kojeg je prozvao da “drži moralnu prodiku i ruga se javnosti, počevši od zastupnika koji ne mogu dobiti odgovore na svoja pitanja, do novinara koji ukazuju na nepravilnosti i zbog toga dobiju otkaz”. Mesić tvrdi kako problem nije u Radmanu, “nego u gazdi koji ga tamo drži, a to je premijer Milanović koji zna da takvog ravnatelja HRT-a može lako kontrolirati i držati na kratkoj uzici u izbornoj kampanji”.

Nezavisni Branko Vukšić smatra da su Ministarstvo kulture s bivšom ministricom trebali napustiti i suradnici koje je birala, među njima i novi ministar Šipuš, koji joj je bio zamjenik.

Podsjetio je da je, zajedno s HDSSB-ovim Dinkom Burićem, još 2012. tražio smjenu bivše ministrice zbog, kako tvrdi, niza nepravilnosti, donošenja lošeg Zakona o HRT-u i neistinite tvrdnje da Europska komisija nije imala prigovora na takav zakon. “Umjesto da je smijeni, premijer joj je dao mogućnost da odstupi s funkcije bez ikakvih posljedica, čak i s hvalospjevom”, kazao je.

Životopis Berislava Šipuša:

Berislav Šipuš rođen je 14. svibnja 1958. u Zagrebu.

Usporedno sa studijem povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, studirao je i diplomirao kompoziciju (1987.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu prof. Stanka Horvata. U kompoziciji se usavršavao kod Gilberta Bosca u Udinama (1986.) te Francoisa Bernarda Machea i Iannisa Xenakisa u Parizu (1987.).

Dirigiranje je usavršavao kod prof. Vladimira Kranjčevića, Željka Brkanovića, Krešimira Šipuša i Milana Horvata.

Od 1979. do 1982. stalni je pijanist-korepetitor Baleta HNK u Zagrebu, od 1987. do 1989. nastavnik teorije glazbe na Glazbenom učilištu Elly Bašić u Zagrebu, od 1988. do 1989. je pijanist-korepetitor Bermuda Civic Balleta, a 1989. postaje producent u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Godine 1989. počinje suradnju s Teatro alla Scala u Milanu, gdje je pijanist-korepetitor u Baletu (1989.-1999.), dirigent orkestra u produkcijama Baleta (1997.-1999.), pijanist-korepetitor i asistent dirigentima u Operi (1999.-2001.).

Istodobno na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje teorijske predmete (1988.-1989.), od 1998. docent je na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju, od 2005. izvanredni profesor, a 2009. postaje redovni profesor.

Od 1987. do 1989. bio je producent Muzičkog biennala Zagreb, a od 1997. do 2011. umjetnički direktor.

Ravnatelj Zagrebačke filharmonije bio je od 2001. do 2005., a umjetnički je voditelj Ansambla Cantus od njegova utemeljenja 2001. godine. Od 2012. godine počasni je umjetnički voditelj Cantus Ansambla.

Bio je i umjetnički direktor nacionalnog festivala Osorske glazbene večeri (od 2009. do 2011.) te predsjednik volonter Hrvatske glazbene mladeži.

Šipušev skladateljski opus čini više od pedeset skladbi različitih žanrova za koje je dobio niz domaćih i inozemnih nagrada.

Za vrijeme studija, 1985. godine, dobio je Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, prvu i treću nagradu na 15. međunarodnom natjecanju Muzičke omladine u Beogradu te Nagradu Sedam sekretara SKOJ-a. Slijedile su Nagrada Muzičkog biennala Zagreb 1987. za skladbu Spatial za orkestar, Nagrada Hrvatskoga glazbenog zavoda 1988. za skladbu Deseo za mješoviti zbor i orkestar, Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski 1995. za skladbu Rahbodea za glasovir i orkestar.

Nagradu Boris Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja dobio je dva puta – 2002. za skladbu “…e sarai sola sul lago” za orkestar, a 2009. za balet “Proces”, za koji je nagrađen i Godišnjom nagradom Vladimir Nazor za područje glazbe.

Godine 2011. dobio je nagradu HAZU za područje glazbene umjetnosti za kompoziciju AD TE…, Concertino za violončelo i gudače.

Dobitnik je Odličja Reda Viteza umjetnosti i književnosti Ministarstva kulture Republike Francuske 2004. i Odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 2009.

Član je Hrvatskog društva skladatelja, a od svibnja 2012. i član suradnik Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Na dužnost zamjenika ministrice kulture Andreje Zlatar Violić imenovan je u prosincu 2011.

I Vukšić je osudio Šipušovo prozivanje medija zbog izvještavanja o nepravilnostima u Ministarstvu kulture na koje je ukazala državna revizija. “Jučer smo dobili packe da smo nemoralni, da nismo imali razumijevanja za probleme gospođe Zlatar Violić. Mi za njezine probleme ne znamo, a ako postoje i ako su za javnost, trebali su se u javnosti i iznijeti. Mi nismo liječnički konzilij ni društvo za pripomoć”, poručio je Vukšić.

U zaštitu ministrice koja je podnijela ostavku stao je SDSS-ov Milorad Pupovac. “Neka oporba nađe nekog drugog da se junači, nekog manje ranjivog i s puno više putra nego što je gospođa Zlatar Violić”, poručio je Pupovac, koji tumači kako Zlatar Violić iza sebe “nije ostavila nikakve izrazito nečasne radnje ili tragove”.

“U nekim drugim vremenima se za to i za više od toga nije plaćala nikakva cijena. Ona je svoju cijenu platila i to treba poštivati”, kazao je.

I HNS-ov Igor Kolman suglasan je da više ne treba govoriti o Andrei Zlatar Violić koja je “svoj posao obavljala časno i u okolnostima u kojima se nalazila najbolje što je bilo moguće”. “Zbog pogreške koja se zaista nije trebala i nije smjela dogoditi, ona je isto tako časno odstupila. I ja se slažem s kolegom Pupovcem da ona zaslužuje barem tu razinu našeg poštovanja da ju sada dalje ne raščlanjujemo i ne rastrgavamo nakon što je časno, korektno i ljudski i profesionalno podnijela ostavku”, rekao je Kolman.

Berislava Šipuša nazvao je “vrhunskim stručnjakom, koji je do sada obavljao cijeli niz visoko rangiranih funkcija u kulturi”. “Stalno se u Hrvatskoj kunemo u stručnost, u profesionalizam, u visoke standarde stručnosti i profesionalizma. Evo ga, stručnjak, profesionalac visokih standarda. Nije ni važno, ali čak nije ni član stranke. Točno ono što se stalno u Hrvatskoj javnosti traži i kao mantra spominje da treba biti nositelj visokih državnih funkcija, pogotovo u kulturi”, zaključio je Kolman.