Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
16. studenoga 2018.
Otpadom zabrinuti gradovi

Novi koncept: Marišćina će prijevoz i obradu naplaćivati duplo više od Krka

Foto: Sergej Drechsler
Foto: Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 10. rujan 2016. u 14:32 2016-09-10T14:32:32+02:00

Neslužbeno, komunalne trvtke će odvoz i obradu otpada u Marišćini plaćati 470 kuna po toni, bez PDV-a i bez troškova pretovarnih stanica, dok to na Krku, koji sortira 50% otpada iznosi 240 kuna po toni, dakle upola manje

ZAGREB Udruga gradova i Hrvatska udruga stanara i suvlasnika zgrada u Rijeci 22. rujna organiziraju skup na kojem će biti govora o odlaganju i prikupljanju otpada odnosno o zadanim ciljevima koje Hrvatska kao članica EU-a mora ostvariti do 2020. godine, a koji i od nas traže da dotad odvojeno prikupljamo i šaljemo u reciklažu čak polovicu otpada od plastike i papira, stakla i metala. Zasad odvojeno prikupljamo jedva 20 posto takvog otpada.

Stroži EU ciljevi

Prema riječima Sonje Polonijo, donedavne, dugogodišnje direktorice crikveničkog komunalnog poduzeća »Murvica«, koja je danas predavač za zaštitu okoliša pri Udruzi gradova, europski su ciljevi sve stroži, i idu u smjeru »Zero Waste« koncepcije koja podrazumijeva nepostojanje bilo kakvih deponija. Ne budemo li zadovoljavali ciljeve, završit ćemo na Europskom sudu pravde, koji neposlušnim članicama dosuđuje velike novčane kazne, a može nam i onemogućiti pristup europskim fondovima. Italija je zbog neizvršavanja obveza morala platiti jednokratno 40 milijuna eura, a zatim svakih pola godine još po 42,8 milijuna. Osim nje, kažnjene su i Mađarska, Poljska, Bugarska, Portugal, Grčka.

Polonijo: Rješenje u primarnoj selekciji u domovima

Prema podacima Sonje Polonijo, u PGŽ-u je prošle godine sakupljeno oko 108 tisuća tona miješanog komunalnog otpada, a kapacitet Marišćine je sto tisuća tona. Kad bi sve jedinice lokalne samouprave dosegle cilj od pedeset posto odvojeno prikupljenog otpada, što nam je cilj zadan u EU, kaže ona, to znači da bi Marišćina radila s pola kapaciteta.

To bi neminovno onda značilo njene još i veće troškove odnosno veće račune građanima. Rješenje je, kaže Polonijo, primarna selekcija u domovima građana te odvojeno skupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada te sekundarnih sirovina. Crikvenica takav sustav, kao i naplatu odvoza otpada prema količini ima već 14 godina.

Hrvatskoj bi se, po svemu sudeći, moglo dogoditi isto. Od 2005. godine dosad zagovarana je izgradnja velikih županijskih centara za gospodarenje otpadom, poput Marišćine i Kaštijuna, u koje bi dolazio županjski otpad na obradu, ali na način da se u njima on pretvara u gorivo. Tek bi manji dio otpada tamo bio i izdvojen te vraćen u reciklažu. Na taj način ciljeve do 2020. godine nipošto nećemo moći zadovoljiti.

Novi koncept tehničke Vlade podrazumijeva smanjenje kapaciteta županijskih centara te gradnju malih kompostana, sortirnica, reciklažnih dvorišta i sličnog, no dok se to dogodi, vrijeme će nam dodatno iscuriti. Marišćina i Kaštijun, prvi izgrađeni centri su prošli tehničke preglede, mogli bi proraditi kroz nekoliko mjeseci, no cijena po kojoj će komunalnim poduzećima naplaćivati zbrinjavanje otpada puno je veća od cijene, primjerice, odvojenog sakupljanja otpada na Krku, kao primjeru dobre prakse u Hrvatskoj.

Odvojeno prikupljanje

Kako neslužbeno doznajemo, prijevoz i obrada otpada prikupljenog u Primorsko-goranskoj županiji, koji će ići u Marišćinu, lokalna će komunalna poduzeća plaćati 470 kuna po toni otpada, bez PDV-a i bez troškova pretovarnih stanica, za koje još nije niti poznato koliki će biti. Pretovarne stanice, u kojima će otpad dolaziti da bi dalje išao u Marišćinu, nalazit će se u Delnicama, na Rabu i Krku, Cresu i u Novom Vinodolskom, dok će riječki otpad na Viškovo ići direktno.

Trošak odvojenog prikupljanja otpada na Krku, koji već sortira 50 posto otpada, a do 2020. godine će odvajati i 80 posto, iznosi pak 240 kuna po toni, dakle upola manje. Nema sumnje da će komunalne tvrtke koje otpad budu slale u Marišćinu i Kaštijun svoj trošak namirivati iz povećanih računa građanima, makar je sustav kakav ima Krk daleko učinkovitiji i jeftiniji.

Takav sustav zagovara tehnički, Mostov ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović, no on ne nailazi ni na podršku HDZ-a niti SDP-a, koji zagovaraju daljnju gradnju velikih županijskh centara.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka