Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 29° 1
Sutra: 29° 29° 1
23. kolovoza 2019.
Ide na bolje

Nova mjera dala rezultate: Na neodređeno lani zaposleno 30.705 mladih

Nezaposlenost mladih bila je najveća 2013. godine, danas su trendovi preokrenuti / Foto  Arhiv NL
Nezaposlenost mladih bila je najveća 2013. godine, danas su trendovi preokrenuti / Foto Arhiv NL
Autor:
Objavljeno: 7. siječanj 2016. u 20:47 2016-01-07T20:47:00+01:00

Veliki hrvatski problem, nezaposlenosti mladih, koja je i dalje pri vrhu negativne liste EU-a, smanjila se u dvije godine s pedeset na oko 43 posto 

 ZAGREB Do konca studenoga prošle godine 31.705 mladih osoba, u dobi do 30 godina života dobilo je posao na neodređeno vrijeme. Ti mladi ljudi zaposleni su zahvaljujući novoj mjeri na tržištu rada, odnosno oslobađanju poslodavca od plaćanja doprinosa na plaću u periodu od pet godina ukoliko za stalno zaposli mladog radnika. Uvođenje te mjere početkom prošle godine izazvalo je negodovanje i među sindikatima i mladima koji su se s jedne strane pitali hoće li starija radna snaga zbog poticajnog zapošljavanja mladih ostajati bez posla, a s druge je kritizirali zbog činjenice da će zbog porezne olakšice poslodavcima biti manje uplate zdravstvenih doprinosa, kao i doprinosa za zaštitu na radu i zapošljavanje (u ukupnom iznosu od 17,2 posto). 

Dobra kombinacija 

No, mjera se očito pokazala učinkovitom, a zajedno s ostalim intervencijama na tržištu rada kroz niz mjera poticanja zapošljavanja mladih dovela je i do smanjenja stope nezaposlenosti mladih. Na razini trećeg kvartala prošle godine, prema podacima europskog statističkog ureda, Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je bila na razini 43,1 posto. Iako je i dalje riječ o vrlo visokoj stopi nezaposlenosti mladih, jednoj od najviših u Europi, ne može se pobjeći od činjenice da je snažna ekspanzija mjera namijenjenih prije svega mladima na tržištu rada, pridonijela zaokretu u trendovima.

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj svoj je vrhunac doživjela 2013. godine. Prema podacima Eurostata, te je godine prosječno 50 posto mladih u dobi od 15 do 25 godina života bilo bez posla. Hrvatska je već 2013. godine, prije ulaska u EU, počela s primjenom Garancije za mlade financirajući mjere aktivne politike zapošljavanja iz nacionalnih sredstava. No, ona je proširila dobnu definiciju mladih, do 29 godina života. Uzdanica aktivacije mladih na tržištu rada postalo je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), mjera koja se primjenjivala još od 2011. godine i koju je uglavnom koristio državni sektor. S promjenom vlasti, mjera je proširena pa i realni sektor uzima mladu radnu snagu na stručno osposobljavanje uz neoporezivu naknadu za mladog radnika u visini, tada 1.600 kuna, a danas 2.400 kuna. Iako će ta mjera zauvjek ostati zapamćena pod nazivom »Mrsićevi volonteri«, premda je kreirana i prije no što je Mirando Mrsić, postao ministrom rada i mirovinskog sustava, činjenica je da je ona dijelu mladih ljudi osigurala da steknu radno iskustvo u struci. S kombinacijom 10 drugih mjera namijenjenih mladima, od samozapošljavanja, preko dijeljenih radnih mjesta, poticaja za socijano poduzetništvo i rad u zajednici, postiglo se daljnje smanjivanje udjela nezaposlenih mladih osoba. Na razini 2014. godine, tako je prema podacima Eurostata, nezaposlenost mladih u Hrvatskoj pala na 45 posto. Smanjivanje broja mladih bez posla nastavilo je i tijekom prošle godine, pa je prema zadnjim podacima Eurostata, u trećem kvartalu nezaposlenost mladih u Hrvatskoj bila na razini 43,1 posto.

Ide na bolje 

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u zadnjem analitičkom biltenu posebno se pozabavio mjerama aktivne politike zapošljavanja koje on provodi. Tako, među ostalim, HZZ navodi kako se broj korisnika u dobi od 15 do 29 godina značajno povećao u prethodnim godinama, pa su tako mladi tijekom 2012. godine u ukupnom broju korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja sudjelovali s udjelom od 43,7 posto, da bi u 2014. godini njihov udio skočio na 67,1 posto. Istodobno se smanjiva udio korisnika aktivne politike zapošljavanja u dobi od 39 do 49 godina života, odnosno iznad 50 godina života.

Garancija za mlade, definitivno je polučila uspjeh, veli Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava dodajući kako je bio dobar potez krenuti s Garancijom za mlade još u prvoj dijelu 2013. godine. »Sve mjere koje smo proveli vide se i na statistikama. Tako se 60 posto mladih koji su prošli SOR zaposli u roku od godinu dana«, veli Mrsić. Ističe pritom i činjenicu da je u ovoj godinu preko 31 tisuća mladih radnika potpisala ugovore na neodređeno zahvaljujući poreznoj olakšici koju ostvaruje poslodavac u periodu od pet godina. Sve su te mjere, veli Mrsić, rezultirale time da je stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj pala »osam do 10 postotnih bodova«, a i pomičemo se na bolje kada je riječ o dugotrajnoj nezaposlenosti mladih (duže od godinu dana). No, u kojoj su mjeri sve intervencije na tržištu rada dobro pogođene, pokazat će evaluacija mjera koja se priprema. 

Sama Garancija mladima jamči da će u roku od četiri mjeseca od trenutka napuštanja ili završetka obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost dobiti ponudu za posao ili naukovanje, odnosno vježbeništvo ili pripravništvo, odnosno dobiti ponudu za nastavak obrazovanja. Posebna pozornost Garancije je na mladima koji su napustili obrazovanje, ne rade, niti se profesionalno osposobljavaju (NEET). Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od 19 posto mladih koji su »nigdje«, a upravo je u postupku stvaranje NEET registra. »Mi moramo doći do tih mladih ljudi, vidjeti zbog čega nisu na tržištu i kako ih aktivirati«, veli Mrsić nadajući se kako će do sada odrađeni posao biti nastavljen jer »sredstva su osigurana, mjere se provode«. Naime, Za tržište rada u 2015. više od 1,2 milijarde kuna 

Hrvatskoj je u četverogodišnjem razdoblju odobreno više od 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih, a svaki euro koji se povuče iz te inicijative mora pratiti i povučeni euro iz Europskog socijalnog fonoda. Osim toga, nacionalna sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja, ne samo mladih već svih skupina nezaposlenih građana, zadnjih godina u stalnom su porastu. Tako je lani u proračunu ukupno osigurano nešto više od 1,2 milijarde kuna za tržište rada, a ministar na odlasku nada se da će i buduća Vlada nastaviti tu praksu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka