Statut Grada nije jednostavno promijeniti

Ništa bez srpske manjine: Gradsko vijeće Vukovara ne može izbaciti ćirilicu

Tihomir Ponoš

Promjena statuta o slobodnoj uporabi srpskog jezika i ćirilice ipak ne bi riješila i pitanje dvojezičnih ploča jer su postavljene na institucije u djelokrugu države



ZAGREB » Statut grada Vukovara, dio koji se odnosi za slobodnu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma, neće biti promijeniti jednostavno kako to, možda, zamišlja dopredsjednik GO HDZ-a Ivan Penava i kako priželjkuje predsjednik Gradskog vijeća Željko Pinjuh koji će uskoro zasigurno biti izbačen iz SDP-a jer je poslužio kao 13. glas koji je omogućio konstituiranje Gradskog vijeća s HDZ-om većinom.


Penava je u ponedjeljak najavio da će mijenjati Statut, a Pinjuh je u srijedu izjavio »učinit ćemo sve potrebne korake kako bi odluku o pristupanju izmjenama gradskog Statuta donijeli već na prvoj idućoj sjednici Gradskog vijeća«, odnosno za desetak dana. Pinjuh smatra da se u okviru izmjena Statuta treba očitovati o mogućnosti da se Vukovar proglasi mjestom posebnog pijeteta za što je potrebna široka javna rasprava.


Ustavni zakon


U postupku promjene Statuta potrebno je, prema čl. 32 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, od vijeća nacionalnih manjina, pa tako i srpske, zatražiti mišljenja i prijedloge o odredbama koje uređuju prava i slobode nacionalnih manjina. Ako vijeće nacionalne manjine smatra da je Statut protivan Ustavu, Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina ili posebnim zakonima o tome je dužno odmah obavijestiti Ministarstvo uprave. Ono, pak, ako ocijeni da je Statut protivan Ustavu ili zakonskim odredbama, obustavlja njegovu primjenu, a odluku o obustavi, zajedno s prijedlogom za ocjenu ustavnosti prosljeđuje Vladi koja u roku od 30 dana može pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. Dakle, promjena čl. 61. st. 3 Statuta grada Vukovara nije jednostavna, a uopće nije izvjesna.




No, čak i da se promijeni Statut i makne odredba o slobodnoj uporabi srpskog jezika i ćirilice u društvenom i javnom životu potpuno je nejasno kako bi se ta odredba primijenila na dvojezičnost i dvopismenost ploča koje su prošlih dana stavljane i uklanjane u Vukovaru. Naime, riječ je o pločama koje su stavljane na institucije koje spadaju u državni, a ne lokalni djelokrug.


Sadašnji Statut Vukovara, s odredbom o slobodnoj uporabi srpskog jezika i ćirilice usvojen je na sjednici Gradskog vijeća 14. srpnja 2009. godine.


Popis stanovništva


Taj je Statut i sastavni dio Izvješća o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2009. godinu. Navodi se da su dvije jedinice lokalne samouprave propisale i uredile službenu ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine. Gradsko vijeće Daruvara to je propisalo za češki, a Gradsko vijeće Vukovara za srpski jezik i pismo.


O tom je Izvještaju Sabor raspravljao u studenom 2010. godine, izvjestitelj u ime Vlade bio je njen tadašnji potpredsjednik Slobodan Uzelac, a među onima koji su bili ovlašteni predstavnici Vlade pred Saborom za tu točku dnevnog reda bio je i tadašnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.


Jedan od prigovora protivnika uvođenja dvojezičnosti u Vukovar odnosi se i na Popis stanovništva iz 2011. godine i tvrdnje da je udio Srba u stanovništvu Vukovara realno manji, jer su za vrijeme Popisa u travnju 2011. godine dovoženi autobusi sa Srbima koji su nekada prebivali u Vukovaru kako bi i oni bili popisani kao stanovnici. Takve tvrdnje zasad nisu ničim potkrijepljene, a na temelju njih predlaže se i ponovni popis stanovništva samo za Vukovar. Međutim, st. 5. čl. 4 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina zabranjuje poduzimanje mjera kojima se mijenja omjer stanovništva, a kojima se otežavaju ili ograničavaju prava ili slobode nacionalnih manjina.