ZAGREB  Godinu dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. obećanja Kolinde Grabar-Kitarović – koja je na njima pobijedila – još uvijek odzvanjaju hrvatskom političkom arenom. Zvučne najave o tome kako će se »dan i noć raditi za Hrvatsku«, dovesti strani ekonomski stručnjaci, najugledniji svjetski političari i investitori, te dokinuti društvena nepravda i podijeljenost nisu preživjele susret sa stvarnošću.

Dio javnosti, posebice birači Kolinde Grabar-Kitarović, dugo su očekivali da će se izvršiti barem najjednostavnija izborna obećanja, poput preseljenja ureda u Visoku ulicu, ali predsjednica ih je zanemarila već nakon nekoliko tjedana.

Nije smanjila troškove

»Ne brine me što je predsjednica zaboravila na predizborna obećanja. Više me zabrinjavaju intervencije u Ustav, kakve smo vidjeli u izbornoj noći kada je »proglasila pobjednika«, ili njezina fiksacija vojskom i oružjem. Posljednjih dana vidjeli smo predsjednicu kako u Americi puca i slika se s oružjem upravo u trenutku kada je Obama poduzeo snažnu akciju protiv naoružavanja stanovništva,« komentira politički analitičar dr. Žarko Puhovski.

U pretkampanji, koja je otpočela u ljeto 2014. godine, te u službenoj izbornoj kampanji u prosincu lanjske godine i početkom siječnja 2015., čula su se doista bombastična obećanja. Jedno od prvih bilo je izrečeno u rujnu 2014. – kada je Kolinda Grabar-Kitarović najavila da će bez problema »Ugostiti Merkel i Obamu na Pantovčaku.

»Predsjednica se rugala Josipoviću kao »agentu regiona«, dok je danas ponosna što je zovu »kraljicom Balkana«. To su joj u prvom posjetu Berlinu jasno rekli – da se bavi Balkanom. Ona je više u regiji neko ikada,« napominje Puhovski.

Na domaćem terenu, glavna poruka s predizbornih skupova bila je zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Vlade, koja nikada nije sazvana. Druga velika izborna duda-varalica bila je preseljenje Ureda predsjednika s Pantovčaka i smanjenje troškova. Ali, Ured predsjednice i dalje raspolaže sa 41,1 milijun kuna kao što je raspolagao njezin prethodnik, dok se broj zaposlenih smanjio za dvoje.

Da nije prekršila izborno obećanje o »uredu za zviždače« u Predsjedničkim dvorima, te ekspresno otpustila Vesnu Balenović, broj »kadrova« na Pantovačaku ostao bi kao u doba Ive Josipovića.

»Taj tip izrečenih obećanja nema nekih termina u kojima se moraju odraditi. Preseljenje s Pantovčaka u Visoku ulicu očito je bilo promašena ideja. No, možda se nova vlada preseli u »Kockicu«, čuju se takve ideje, pa predsjednički ured dođe u Banske dvore,« objašnjava Gjenero. 

Veliko obećanje hrvatskoj javnosti bilo je i uvođenje obaveznog vojnog roka s trajanjem od mjesec ili dva, gdje bi se »zbrinuo« dio nezaposlenih mladih osoba. Predsjednica još nije predložila zakonsko rješenja koje bi to reguliralo.

»Nitko nije povjerovao u to da će predsjednica uvesti obavezni vojni rok. Njezina obećanja nemaju veze – izabrana je kako »komunisti« ne bi nastavili obnašati vlast. Sve drugo je irelevatno,« komentira Žarko Puhovski.

Investitorima ni traga

U završnici kampanje obećan je i veliki međunarodni skup investitora, koji se trebao održati u siječnju 2015. godine. Najavljen je i veliki summit poslodavaca, sindikata i ostalih o poticanju zapošljavanja.

U izbornom programu »Bolje Hrvatske« – riječ je o ključnom dokumentu za pridobivanje biračkog tijela te o frazama koje su se čule na svakom predizbornom skupu – Kolinda Grabar-Kitarović zalagala se za »sustav vrednovanja uspješnosti kako bi se uspješnim zaposlenicima osigurala primjerena naknada za uloženi trud i znanje.«

Obećane su i ekonomske mjere, iako je stručnom djelu javnosti bilo razvidno kako to nije u domeni rada i ustavnih ovlasti predsjednika Republike. Ipak, predsjednica Kolinda zajamčila je »definiranje plana i programa restrukturiranja i poboljšanja učinkovitosti državne uprave,« koji još nitko nije vidio.

Kolinda Grabar-Kitarović obećala je i »smanjenje javne potrošnje«, »uspostavu likvidnosti u platnom prometu uvođenjem učinkovite financijske odgovornosti«, »provođenje fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja gospodarstva, poduzetnika, obrtnika i pojedinaca radi pokretanja novog investicijskog ciklusa,« pa čak i »smanjenje poreznih obaveza kroz jednostavniji porezni sustav«.

Prijedlog novog poreznog sustava, te nacrte i rješenje ostalih najavljenih problema, javnost čeka već godinu dana.

Čekamo i na »izradu jasnih i transparentnih projekcija i modela te potreba i mogućnosti domaće proizvodnje s ciljem zamjene uvoza s domaćim hrvatskim proizvodima«, a pogotovo »povećanje proizvodnje u sektorima u kojima imamo prirodne i ljudske prednosti, tradiciju i iskustvo.«

Jedno od velikih predsjedničinih obećanja – o dovođenju inozemnih investitora – također javnost još čeka. Ili, kako je najavljeno – očekujemo »pokretanje svih strateških infrastrukturnih i razvojnih projekata financiranih iz EU fondova koji po prirodi zahtijevaju privatne investicije za uspješnu provedbu, a koji će dugoročno generirati transformacijske ekonomske efekte i stvoriti pretpostavke gospodarskom oporavku.«