ZAGREB  Kuna je na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u četvrtak, u odnosu na dan ranije, oslabila prema euru za 0,09 posto pa srednji tečaj eura koji se primjenjuje od danas iznosi 7,553145 kuna. Blago slabljenje kune u odnosu na euro prisutno je, uz oscilacije, već nekoliko tjedana. Nije riječ o dramatičnim niti neočekivanim kretanjima s obzirom da je veća potražnja za kunama prisutna pred otvaranje turističke sezone, a kako ona odmiče tako i pritisci na jačanje kune padaju. Analitičari ističu kako je kuna u odnosu na valute u širem okruženju izuzetno stabilna, a evidentno je da su utjecaji sezonskih kretanja, prije svega tijekom turističke sezone, sve manji iz godine u godinu što je i posljedica gospodarskih kretanja. Do recesije su zaduženja rasla, potražnja za novcem je bila veća, a u recesiji se ponašanje promijenilo i danas smo u fazi otplate dugovanja.

Nervoza oko franka

– Do prošle godine imali smo trend deprecijacije kune na godišnjoj razini što je bio rezultat razduživanja gospodarstva u inozemstvu, ali i povećanih rezervacija bankarskog sustava – veli Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke. Podsjeća kako je u prvom tromjesečju ove godine bila prisutna deprecijacija kune, odnosno njeno slabljenje što je povezano s »nervozom« oko situacije sa švicarskim frankom. Uslijed sezonskih kretanja, odnosno u pripremi turističke sezone aprecijacijski pritisci su najsnažniji. Tako je i ove godine kuna u pripremi sezone i samom njenom početku jačala. Tada, ističe Šantić, ima najviše konverzija, odnosno potražnja za kunama je veća. S odmakom sezone, zarađeni novac pretvara se u depozite.

Da je trenutno blago slabljenje kune normalno i očekivano smatra Šantić, kao i Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA. Ta je banka u svojim zadnjim kvartalnim analizama predvidjela da bi kuna u odnosu na euro prema kraju ljeta trebala lagano slabjeti.

– Tečaj je u ovoj godini manje-više stabilan, a prema našim predviđanjima donja granica odnosa eura i kune je 7,55 kuna za euro – veli Živković Matijević koja i u narednom periodu očekuje manje-više istu razinu tečaja. Gornja razina tečaja do kraja godine mogla bi biti na razini 7,7 kuna za euro. No, snažnije klizanje tečaja prema višim razinama nije realno očekivati s obzirom da snažnijeg oporavka gospodarstva prvenstveno kada je riječ o investicijama još nema. Upravo je to gospodarsko okruženje i razlog zbog kojeg se proteklih nekoliko godina može govoriti o blagom slabljenju kune. 

Uvozna komponenta

Ono što kuni ide u prilog je stabilno okruženje, okretanje korporativnog sektora prema inozemstvu, kao i nastavak rasta izvoza roba i usluga. Taj priljev od izvoza je pozitivan, ističe i makroekonomist Ante Babić. No, on ukazuje i na mogući problem u robnoj razmjeni koji bi mogao prouzročiti klizanje kune prema višem tečaju. Kako veli, dovoljno je da Vlada pred izbore kaže da recesije više nema, što bi moglo ojačati uvoznu komponentu. »Država bi u toj situaciji više uvozila, bila bi veća potražnja za devizama i tečaj bi mogao kliziti prema osam kuna«, veli Babić, nadajući se da do toga neće doći. Ako i dođe Središnja banka bi trebala reagirati, a po Babiću ona u ovom periodu iza nas ne čini ništa i sve što se događa na tržištu događa se »samo od sebe«.