Obrtnici u trgovini na malo prijavili su nešto veći promet, dnevno u prosjeku 734 kune, što znači da mjesečno ostvare promet od 22 tisuće kuna i time moraju platiti dobavljače, radnike i obvezu državi. Doduše njihov je trošak radnika nešto manji jer u prosjeku zapošljavaju 0,75 radnika po obrtu.
Kako ugostiteljski obrti, trgovine, ali i svi koji pružaju usluge, primjerice frizeri i vodoinstalateri, doista prijavljivali državi stvarni promet i na to plaćali porez Ministarstvo financija najavilo je uvođenje fiskalnih blagajni od 1. siječnja sljedeće godine i Vlada će sa današnje sjednice u parlament poslati zakon o fiskalizaciji. Taj zakon predviđa da će svi oni koji posluju s gotovinom, morati povezati svoje blagajne s Poreznom upravom i da će prije ispisa svakog računa morati dobiti odobrenje Porezne uprave. Svaki račun dobit će svoj Jedinstveni identifikator računa (JIR), pa će porezna uprava u realnom vremenu moći pratiti promet obveznika. Nitko od njih ubuduće korisniku ne bi smio naplatiti uslugu, a da mu ne izda takav račun po kojem će se iz JIR-a jasno vidjeti u koliko je sati izdan, tko ga je naplatio i koliko će država poreza ubrati na osnovu toga. Kako će ostvarenja tog koncepta ovisiti o građanima koji će inzistirati na ispravnom računu država planira kazne za one koji nemaju račun nakon što primjerice izađu iz kafića podići s 50 na iznos od 200 do dvije tisuće kuna.
Na taj način proračun bi godišnje, procijenili su u Ministarstvu financija trebao uprihodovati milijardu kuna poreza više nego dosad. Obzirom da će se cijelu 2013. godini fiskalne blagajne uvoditi u fazama u toj se godini očekuje 500 milijuna kuna više od PDV-a. Trošak uvođenja fiskalnih blagajni u prvoj će godini biti 13 milijuna kuna, dok će u 2014. i 2015. godini ta jača porezna disciplina državu koštati 15 milijuna kuna.
