Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. rujna 2018.
Moguć izgled Vlade

Narodna koalicija: Resor kulture preuzima Bojan Glavašević?

Lingvist i sociolog - Bojan Glavašević / Foto D. Jelinek
Lingvist i sociolog - Bojan Glavašević / Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 18. srpanj 2016. u 19:24 2016-07-18T19:24:41+02:00

U SDP-u smatraju da bi to, s obzirom na to da je Bojan sin legendarnoga Siniše Glavaševića iz Vukovara, a ujedno stručnjak u tom resoru, bio najbolji odgovor lijeve koalicije na prethodnika, kontroverznog desničara Zlatka Hasanbegovića

RIJEKA - Koalicijski sporazum Narodne koalicije SDP-a, HNS-a, HSS-a i HSU-a potpisan u Zaboku propisuje da će SDP imati prva mjesta na listama u svih deset jedinica, čak i onima u kojima se natječu predsjednici drugih stranaka – u četvrtoj gdje je šef HNS-a Ivan Vrdoljak, u 7. gdje je predsjednik HSS-a Krešo Beljak te u 8. gdje je čelnik HSU-a Silvano Hrelja na trećem mjestu, iza dva SDP-ovca.

Naravno, glavna je odredba sporazuma da partneri ne mogu postizborno surađivati s HDZ-om, no eksplicitno se navodi da je poželjni postizborni koalicijski partner IDS, a s njima i PGS koji će također naći mjesto na toj listi IDS-a.

Svi o svima

Poznato je da će SDP imati na listama 93 kandidata od 140, HNS 24, HSS 14, a HSU devet. Očekuje se da će u Sabor ući minimalno sedam HNS-ovaca, plus eventualno dva po preferencijalnim glasovima, a pet HSS-ovaca te dva HSU-ovca. Jasno, ukupni rezultat SDP-a ovisit će o konačnim rezultatima izbora, a plan je da se u svakoj izbornoj jedinici dobije mandat više nego 2015. godine.

I dok još traje slaganje izbornih lista Narodne koalicije, o kojima će SDP na Glavnom odboru odlučiti 28. ovog mjeseca, poštujući klauzulu o tome da partneri jedni drugima mogu i prigovoriti na kandidatima te da će svi odlučivati o svima, u Narodnoj koaliciji polako se slaže kadrovski sastav za novu vladu, ako se osvoji većina. Već je poznato da lider koalicije Zoran Milanović želi da se u njegovu kabinetu nađu više-manje isti ljudi koji su Vladu vodili do kraja prošle godine, ali i da želi smanjiti broj ministarstava.

To je i potvrdio u jednom od intervjua ovih dana, gdje je rekao da se razmišlja o spajanju resora uprave i pravosuđa te gospodarstva i poduzetništva. Ako bi se to dogodilo, vjerojatno bi Arsen Bauk i Gordan Maras, mada njegovi najbliži suradnici i članovi Predsjedništva, bili u Saboru, a ne u Vladi. Gospodarstvo bi, naime, vodio Siniša Hajdaš Dončić, a pravosuđe Orsat Miljenić ili pak vjerojatno Peđa Grbin, ako bi se ostvarile želje Milanovića da SDP dobije vanjske poslove te Orsat Miljenić ode za inoministra.

No, kandidat za vanjske poslove je i Milanoviću blizak Joško Klisović. Ako ne, ako bi vanjski poslovi ostali HNS-u, to bi bilo isključivo željom bivše šefice HNS-a Vesne Pusić, no čini se da je ona bliža odluci da karijeru pokuša nastaviti u New Yorku, u UN-u.

»Rupa« u obrani

Sigurno je da bi u ovom mandatu promet pripao HNS-u i šefu stranke Ivanu Vrdoljaku, a sve drugo mahom bi ostalo kao ranije: Anka Mrak Taritaš vodila bi graditeljstvo, Mihael Zmajlović zaštitu okoliša (osim ako se ne spoji s graditeljstvom), Milanka Opačić socijalu, Mirando Mrsić rad, a Siniša Varga zdravstvo. U kombinaciji su i Romana Jerković ili Dragan Korolija Marinić, koji je bio zamjenik Vargi te dobro poznaje sustav. Branitelje bi, kako se čini, vodio Franko Vidović.

Razmišlja se i o razdvajanju europskih fondova od regionalnog razvoja, pri čemu se prostor otvara za Daniela Mondekara koji je u Saboru dugo vodio Odbor za europske poslove, a regionalni razvoj nastavio bi voditi Branko Grčić, koji bi bio i potpredsjednik Vlade.

»Rupa« je u resoru obrane, nakon što je Ante Kotromanović odlučio napustiti politiku – razmišlja se o tome da Ranko Ostojić možda preuzme obranu, no tada ostaje upražnjen MUP gdje se Ostojić dokazao kako itekako dobar ministar. Spominje se i mogućnost da obranu preuzme netko iz obavještajne zajednice, no to zasad nitko ne želi potvrditi.

Vujić: Gradio sam Rijeku

Nakon što se kandidirao za kandidata za Sabor na listi SDP-a, Vidoje Vujić dao je izjavu našem listu.

– Upućujem vas na moj javno poznati životopis. Rezultati moga rada i javnoga djelovanja tijekom protekla tri desetljeća govore o meni. Nije na meni da vrednujem koliko je moj životopis objektivno vrijedan da bih se našao na izbornoj listi koalicije SDP-a u 8. izbornoj jedinici. Osobno me raduje što je moju kandidaturu podržao SDP Rijeke i bilo bi mi drago da tako postupi i Glavni odbor.

Kandidirao sam se jer želim da na rujanskim izborima koalicija SDP-a postigne uvjerljivo bolje rezultate od prošlogodišnjih i da Hrvatska napokon dobije stabilnu vlast. Moj javni ugled i pripadnost generaciji koja je svojedobno uspješno gradila Rijeku i tijekom rata trasirala put samostalnosti Hrvatske i višestranačju, mogli bi doprinijeti jačanju izborne liste koalicije SDP-a u nas – rekao nam je Vujić.

Novost je da bi resor kulture mogao preuzeti mladi Bojan Glavašević, koji je ranije bio zamjenik Fredu Matiću u Ministarstvu branitelja, ali s obzirom na to da je kao lingvist i sociolog došao u politiku s Filozofskog fakulteta, smatra se da bi itekako bio dobar kadar za resor kulture. To bi, u političkom smislu, s obzirom na to da je Bojan sin legendarnoga Siniše Glavaševića iz Vukovara, a ujedno stručnjak u tom resoru, bio najbolji odgovor lijeve koalicije na prethodnika, kontroverznog desničara Zlatka Hasanbegovića, smatra se u SDP-u.

Lučin vs. Obersnel

Važnost obrazovanju u idućem mandatu koalicija želi dati razdvajanjem obrazovanja i znanosti u dva resora – prvi bi vodila SDP-ova Sabina Glasovac iz Zadra, a drugi ili Vesna Pusić, ako HNS pristane na izlazak iz vanjskih poslova, ili pak Pero Lučin, riječki rektor, također HNS-ovac, za kojega pak najviše navijaju sami SDP-ovci jer ga žele maknuti iz igre za riječkoga gradonačelnika i zaštititi Vojka Obersnela na lokalnim izborima iduće godine. U HNS-u se naime razmišljalo o tome da na lokalne izbore u Rijeci 2017.

HNS izađe sa svojim kandidatom, napravljena je anketa po kojoj Obersnel dobiva oko 30 posto glasova, a Lučin 17,8 posto, što je dobar početni rezultat i koji bi uz dobru kampanju mogao ugroziti Obersnela. Sve će ovisiti o osobnoj odluci Lučina, kojem istječe drugi mandat na čelu Sveučilišta, o tome želi li prihvatiti ministarsko mjesto. On i Obersnel već su vodili jedan krug razgovora o tome hoće li biti suparnici ili suradnici 2017. godine, no rezultat parlamentarnih izbora u rujnu dat će odgovor na sva pitanja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka