Agencija za zaštitu osobnih podataka riješila spor

Naredba Prisavlju: HRT mora objaviti koliko je plaćao odvjetničke urede

Tihomir Ponoš

GONG je tražio podatke o tome koji odvjetnički uredi zastupaju HRT i koliko im je  isplaćeno od 1. siječnja 2010. do 11. svibnja 2011. HRT je odgovorio da nije tijelo javne vlasti. No, AZOP je iscrpno argumentirao zbog čega sve HRT jest tijelo javne vlasti, pa je i podložan Zakonu o pravu na pristup informacijama 



ZAGREB Hrvatska radiotelevizija više ne bi smjela kriti koje je sve odvjetničke urede angažirala niti koliko je novca utrošila na njihove usluge. Tako smatra Agencija za zaštitu osobnih podataka u rješenju kojim je poništila odgovor HRT-a GONG-u kojom je toj nevladinoj organizaciji odbila odgovoriti na pitanje o angažiranim odvjetničkim uredima i isplaćenim im svotama pozivajući se na poslovnu tajnu i tvrdeći da HRT nije tijelo javne vlasti, pa time ni obveznik Zakona o pravu na pristup informacijama. 


Zakonski razlozi


GONG je, dakle, tražio podatke o tome koji odvjetnički uredi zastupaju HRT i kolike su svote za pravne usluge tim uredima isplaćene od 1. siječnja 2010. do 11. svibnja 2011. godine. HRT je u odgovoru zaključio da nije tijelo javne vlasti. Međutim, AZOP je vrlo iscrpno argumentirao zbog čega sve HRT jest tijelo javne vlasti, pa je time podložan spomenutom zakonu. Naveden je niz zakonski utemeljenih razloga zbog kojih HRT jest takvo tijelo, a očekivano među njima se spominje i mjesečna pristojba koja je zakonom utvrđeni javni prihod. 



Proglašavanje svega i svačega poslovnom tajnom način je na koji pojedina tijela javne vlasti kriju poslovne podatke koji ni u kojem slučaju ne smiju biti tajni, a ovo je obrazloženje AZOP-a, tijela zaduženog za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, naznaka da tu praksu namjerava dokinuti. Najpoznatiji je slučaj zadarskog komunalnog poduzeća »Vodovod« koje je poslovnom tajnom proglasilo svoje godišnje izvješće o radu. 





Najviše čudi to što ni na HRT-u, barem u vrijeme prošloga vodstva kuće, nisu bili sigurni jesu li tijelo javne vlasti ili nisu, a može se zaključiti da su taj svoj status prilagođavali okolnostima i tome što za sebe u kojem trenutku smatraju pogodnim. Naime, HRT je samoga sebe početkom godine smatrao tijelom javne vlasti. Da nije tako ne bi AZOP-u dostavio koncem siječnja ove godine  »putem elektronske pošte od glasnogovornice HRT-a Doroteje Lazainin Jelenc Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama«. Nepuna četiri mjeseca kasnije HRT-u više nije odgovaralo biti tijelo javne vlasti. 


Osjetljivo pitanje


Ne samo za HRT nego i za druga tijela javne vlasti dugoročno je mnogo zanimljiviji dio odgovora AZOP-a na žalbu GONG-a a koji se tiče poslovne tajne koju je, neovisno o Zakonu, HRT koristio kao razlog za uskratu tražene informacije. Za AZOP je pitanje isplata odvjetničkim uredima »vrlo osjetljivo financijsko pitanje čije bi prikrivanje izazvalo sumnje u preglednost poslovanja tijela javne vlasti. Nadalje, AZOP niko ne vidi na koji način zatraženi podatci mogu biti poslovna tajna, »odnosno kako javna ustanova koja djeluje u javnom interesu i koja odgovara javnosti uopće može takve podatke proglasiti poslovnom tajnom«.


Ni tu nije kraj za HRT poraznog obrazloženja. Nije sporno samo to što se isplate odvjetničkim uredima proglašavaju tajnom, za AZOP je sporan i način na koji je to učinjeno – proglašavanjem »niza podataka« iz Interne revizije poslovnom tajnom, bez posebnog objašnjenja. Da bi takav podatak bio poslovna tajna, nužno je vrlo jasno obrazložiti kako bi objavom takvih podataka neovlaštenoj osobi mogle nastati štetne posljedice po ekonomske interese HRT-a. 


HRT mora novi odgovor, u skladu s rješenjem AZOP-a dostaviti GONG-u, a može se i žaliti Upravnom sudu.