U ukupnim zajmovima Europske investicijske banke (EIB) Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2016. godine, obrazovanje i zdravstvo imali su udjel od samo dva posto ili ukupno 40 milijuna eura. Upravo su ova dva sektora ključna za gospodarski prosperitet neke zemlje i uvjet su rasta produktivnosti, upozorili su jučer predstavnici EIB-a na konferenciji s temom razvoja infrastrukture na području zdravstva i obrazovanja u zemljama regije, koja je okupila predstavnike vlada, obrazovnog, industrijskog i civilnog sektora s ciljem prenošenja dobrih iskustava.

Ljubljansko sveučilište

Tako je Srbija, na primjer, sredstvima EIB-a opremila i modernizirala svoje škole i dječje vrtiće, a u postupku je gradnja i dogradnja četiri klinička centra u većim gradovima. U Klinički centar Niš uloženo je gotovo 130 milijuna eura za infrastrukturu i opremu bolnice, a u pripremi je rekonstrukcija i dogradnja bolnica u Beogradu, Kragujevcu i Novom Sadu, u što će, po riječima tamošnjeg državnog tajnika za zdravstvo, Mehe Mahmutovića, ove godine zajmovima EIB-a biti osigurano 80 milijuna eura, a dogodine još 70 milijuna.

– Srbija je u zadnje tri godine napravila značajan iskorak u zdravstvenoj infrastrukturi i zapošljavanju medicinskog kadra, pa je unatoč zabrani zapošljavanja odobreno zapošljavanje 2.500 novih liječnika i još toliko medicinskih sestara, a u zadnje dvije godine osigurano je 4.500 novih specijalizacija. Bez pomoći EIB-a teško bi u tome uspjeli, ocijenio je Mahmutović.

Istaknut je i primjer Ljubljanskog sveučilišta, koje zajmom EIB-a od 21 milijun eura upravo ustrojava znanstveno-istraživačke centre na dva svoja fakulteta.

HBOR partner

Miguel Morgado, direktor Odjela za Jadran u EIB-u, upozorio je na važnost dostupnih i kvalitetnih zdravstvenih i obrazovnih usluga za osjećaj blagostanja i boljeg životnog standarda građana. EIB pruža financijsku podršku razvoju infrastrukture, inovacijama, istraživanjima, studentskim stipendijama i mobilnosti, a na institucijama je da osmisle projekte kojima bi to realizirali. U Hrvatskoj je HBOR partner za takve projekte.

Na javnu potrošnju u europskim državama odlazi 47 posto BDP-a, a 70 posto tog novca odnesu zdravstvo, obrazovanje i razna socijalna davanja. Ipak, riječ je o financijskom trošku koji ima ogromne gospodarske benefite i nikako se ne radi o bacanju novca, ustvrdio je Gunnar Muent, direktor EIB-ovog sektora za inovacije i konkurentnost. U te je sektore, među ostalim, EIB svojim zajmovina lani uložio ukupno osam milijardi eura.