Katastrofa za banke prođe li tužba udruge Franak i Saveza udruga potrošača

Nada za “frankovce”: Dužnicima se smiješi povrat novca zbog rasta kamata i tečaja

Bojana Mrvoš Pavić

Ukoliko sud usvoji tužbu i presuda postane pravomoćna, banke će morati klijentima ponuditi sklapanje aneksa ugovora o kreditu u kojem će glavnica biti naznačena u kunama, i to prema tečaju franka u odnosu na kunu, koji je vrijedio na dan isplate kredita



ZAGREB  Vijest o prihvaćanju tužbe Saveza udruga potrošača odnosno udruge Franak protiv osam banaka na Trgovačkom sudu, razveselila je mnoge, zadužene u švicarskim francima. Do konačne presude proći će još dosta vremena, no tračak nade za »frankovce«, kako kažu u njihovoj udruzi, ipak postoji. 


   Podsjetimo, Trgovački sud je u ponedjeljak prihvatio kolektivnu tužbu Saveza »Potrošač« koji nastupa u ime Udruge Franak, odnosno svih zaduženih u »švicarcima«. Zbog porasta svojih rata kredita od 40 do čak sto posto, zaduženi u francima traže sudsku zaštitu, i imaju namjeru dokazati kako je ponašanje banaka prema njima bilo nepošteno i nedopušteno.


Savez Potrošač ovih dana mora sudu dostaviti još neke dokumente, na što se banke trebaju očitovati do kraja mjeseca, te se u veljači očekuje početak glavne rasprave. Što zaduženi u francima, konkretno, mogu očekivati u slučaju pravomoćne presude u svoju korist, pitali smo njihove odvjetnike, Nicole Kwiatkowski i Nikšu Valjala.   

Povrijeđeni interesi


Kako su, naime, u ponedjeljak izvijestili iz udruge Franak, bude li presuda po njih povoljna, svaki »franački dužnik« moći će, ukoliko to želi, podignuti privatnu tužbu za povrat preplaćenih sredstava. Što to točno znači, za naš list pojašnjava odvjetnički dvojac.




   – Kolektivnom se tužbom traži da sud utvrdi da su banke povrijedile kolektivne interese potrošača, sklapajući ugovore o kreditima na način da su se ponašale netransparentno prilikom sklapanja ugovorna o kreditu s valutnom kaluzulom u CHF, uz istodobnu primjenu promjenjive kamatne stope, koju banka može mjenjati jednostranom odlukom. Takve su odredbe, stoga, nepoštene i ništavne. Tužba se, napominjem, u odnosu na promjenjivu kamatnu stopu odnosi i na kunske, i kredite u eurima, odnosno na sve kredite, bez obzira na valutu u kojoj je nominirana glavnica, pojašnjava odvjetnica Kwiatkowski. Ukoliko sud usvoji tužbu, napominje, i presuda postane pravomoćna, banke će morati klijentima ponuditi sklapanje aneksa ugovora o kreditu u kojem će glavnica biti naznačena u kunama, i to prema tečaju švicarskog franka u odnosu na kunu, koji je vrijedio na dan isplate kredita. 



 Odvjetnik Nikša Valjalo doznaje da bi ova kolektivna tužba Saveza Potrošač bila okvir za sve privatne tužbe zbog povrata preplaćenih sredstava.


Drugim riječima, tužitelj, onaj koji povrat sredstava traži, ne bi morao ponovno, i sam, dokazivati ono što bi u kolektivnoj tužbi trebalo biti dokazano.


Kako zaključuju u udruzi Franak, već bi sama pravomoćna presuda u korist njihove kolektivne tužbe mogla promijeniti puno u odnosu na zadužene u francima, dok će, u tom slučaju, i pozitivni ishodi privatnih tužbi za povrat novca biti sigurni.



  


Pojedinačne tužbe


Osim toga, kamata će morati biti usklađena na način da sadrži fiksni, i promjenjivi dio, pri čemu potonji, promjenjivi dio, mora biti tržišno provjerljiv, odnosno potrošač mora biti u mogućnosti provjeriti na tržištu zašto kamatna stopa raste ili pada. Kako dodaje odvjetnik Valjalo, kamata će morati biti barem otprilike predvidljiva za čitav otplatni period, a ne da ovisi, kao sada, o jednostranoj volji banaka.    


   Što se tiče do sada plaćenih, preplaćenih iznosa zbog rasta tečaja franka i povećane kamatne stope, klijenti će se moći pozvati na presudu iz kolektivne tužbe i zatražiti od banke povrat preplaćenog iznosa. 


   – Ukoliko banke ne budu htjele potrošačima nadoknaditi predmetne iznose, svi koji imaju potrošačke ugovore o kreditu moći će pojedinačno tužiti banku radi povrata više plaćenog, pozivajući se na presudu. Presuda Trgovačkog suda povodom kolektivne tužbe u tom je slučaju obvezujuća za druge sudove. Dakle, sud bi u pojedinačnom postupku trebao utvrditi visinu više plaćenog, i to kako s osnova tečaja, tako i s osnova neopravdanog podizanja kamatne stope, zaključuje Kwiatkowski. Buduće rate kredita bi u slučaju dobivanja spora, svi koji to žele, plaćali u kunama. 


   – Nitko nije dužan svoj kredit u CHF konvertirati u kune, ali bi banka svakome tko to zatraži, morala konvertirati kredit, napominje Kwiatkowski. Te rate kredita, dodaje, ne bi više bile ovisne o klizanju tečaja CHF u odnosu na kunu, a banka, bez obrazloženja, više ne bi mogla podizati kamatu svojom jednostranom odlukom.