Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 3n
Sutra: 13° 13° 3n
21. travnja 2019.
Podaci HZMO-a

Na pola radnog vremena u Hrvatskoj trenutno radi 9 tisuća umirovljenika. To je duplo više nego lani

Foto Silvano Ježina
Foto Silvano Ježina
Autor:
Objavljeno: 25. ožujak 2019. u 8:56 2019-03-25T08:56:49+01:00

Podaci za ovu godinu pokazat će je li ministar Pavić uspio demotivirati ljude za odlazak u prijevremenu mirovinu jedinstvenim umanjenjem od 3,6 posto po godini ranijeg umirovljenja, što je sada povoljnije onima s manje staža

ZAGREB Povećana penalizacija odlaska u prijevremenu mirovinu nije, kako su to predviđali analitičari i kritičari prošlogodišnje mirovinske reforme, natjerala građane da masovno već lani pobjegnu u mirovinu, kako bi izbjegli nova pravila koja donose veće »kazne« za ranije umirovljenje. Povećanje životne dobi za odlazak u mirovinu ionako se primjenjuje tek za 14 godina, pa oni koje će to pravilo zahvatiti o mirovini trenutno ni ne mogu razmišljati.

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne upućuju na to da su građani u strahu da će im prijevremena mirovina biti znatno manja zbog novih, povećanih odbitaka, izabrali odlazak u mirovinu. U siječnju ove godine Hrvatska je imala 1.237.878 umirovljenika, što je 5.229 više nego u istom mjesecu 2018. godine, kad se još nije znalo kakve promjene priprema ministar Marko Pavić.

No, to ne mora značiti da veliki broj građana nije izabrao odlazak u mirovinu, jer na ukupan broj umirovljenika utječe i broj onih koji su umrli a već su u mirovini, pa smo zato provjerili i statistiku o broju novih umirovljenika, a njih je u prošloj godini bilo ukupno 51.975, što je 2.441 više nego godinu dana ranije.

U prošloj je godini mirovinu dobilo oko tri tisuće ljudi više nego prethodnih sedam godina, s izuzetkom 2014. godine kad je Hrvatska imala i veći broj umirovljenika. No, kako još uvijek u mirovini ne moraju biti svi koji su je prošle godine i zatražili, najbolji pokazatelj toga koliko su ljudi od penalizacije bježali u mirovinu je broj zahtjeva za mirovinu koju su podnijeli u prošloj godini.

Pritisak poslodavaca

Iz HZMO-a su nam tako odgovorili da su lani dobili 124.641 zahtjev za mirovinu, u što ulaze i ljudi koji su stekli uvjete za starosnu mirovinu, oni koji traže prijevremenu, obiteljsku ili invalidsku, kao i ljudi koji su većinu staža odradili u inozemstvu, ali imaju nešto staža u Hrvatskoj. Broj tih zahtjeva je za 11 i pol tisuća veći nego godinu dana ranije. Što se tiče odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu, što je najbolji pokazatelj bijega od penalizacije, zahtjev je u prošloj godini predalo 17.833 građana, što je 2.879 više nego godinu dana ranije, a to se sasvim sigurno ne može nazvati bijegom građana u prijevremenu mirovinu u strahu od velike penalizacije koja će im zauvijek mirovinu učiniti manjom nego da su radili do pune starosne mirovine.

Iako je svaki razlog za odlazak u prijevremenu mirovinu osoban, naši sugovornici iz mirovinskog sustava kažu da je jedan od osnovnih razloga zašto ljudi izabiru odlazak u prijevremenu mirovinu, to što ih poslodavci potiču ili čak prisiljavaju na to.

No, po svemu sudeći prijevremene umirovljenike je motivirao na povratak u svijet rada, jer od ove godine oni mogu raditi do 20 sati tjedno bez gubitka mirovine. Od početka godine više od devet tisuća umirovljenika koristi priliku raditi do četiri sata dnevno, što je gotovo dvostruko više nego što ih je radilo prošle godine.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista...

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš