ZAGREB  Postojeći izborni sustav, u kojem je Hrvatska podijeljena na deset izbornih jedinica, ide na ruku regionalno ukotvljenim strankama, a zahvaljujući tom sustavu i broj propalih glasova je manji nego što bi bio da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica s izbornim pragom od pet posto. U zamišljenoj situaciji u kojoj je Hrvatska jedna izborna jedinica petpostotni izborni prag prešle bi samo tri liste: Domoljubna koalicija, Hrvatska raste i Most, a regionalne bi stranke bile izvanparlamentarne. To bi rezultiralo i minimalnim promjenama u raspodjeli mandata. Domoljubna koalicija bila bi relativni pobjednik s 59 osvojenih mandata, Hrvatska raste osvojila bi mandat manje, a Most bi imao 23 saborska zastupnika. 

Približan udio birača

Slična situacija bila bi i nakon izbora 2011. godine kada bi u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici zastupnike u Saboru imale također samo tri liste: Kukuriku koalicija, HDZ i njegovi partneri po izbornim jedinicama, te Hrvatski laburisti. Živi zid, četvrta politička snaga po osvojenim glasovima na ovim izborima bi s 4,3 posto glasova koliko je osvojio u Saboru ostao izvanparlamentarna stranka. 

Udio birača koji izlaze na izbore i daju svoj glas jednoj od dvije dominantne opcije gotovo je identičan na ovim i prošlim izborima. U nedjelju su te dvije opcije u deset izbornih jedinica zbrojeno osvojile 67,76 posto glasova, Domoljubna koalicija 33,96 posto, a Hrvatska raste 33,8. Na prošlim parlamentarnim izborima te su dvije opcije zbrojeno osvojile 65,93 posto glasova, Kukuriku koalicija 41,94 posto, a HDZ 23,99. Rezultati nisu do kraja usporedivi jer je HDZ na ove izbore izašao zajedno s nizom malih stranaka, među kojima su HSLS i HSS, a te su dvije stranke na prošlim izborima samostalnim listama osvojile 6,16 posto. S druge strane Kukuriku koalicija je ostala bez IDS-a koji je sa svojim partnerima u nedjelju osvojio 1,92 posto glasova na nacionalnoj razini. Razlika u odnosu na prošle izbore je u trećoj snazi – Hrvatski laburisti osvojili su 5,22 posto, a Most 13,93 posto glasova. 

Najrasipniji u V. 

Na ovim su izborima birači bili prilično racionalni prilikom ubacivanja glasačkog listića u kutiju, pa je broj propalih glasova relativno malen. U deset izbornih jedinica, zbroje li se glasovi lista iz tih jedinica koje nisu uspjele izboriti mandat, propalo je 298.677, odnosno 13,77 posto glasova. Usporedbe radi, na prošlim izborima propalo je više od 600.000 glasova, što je bilo više od jedne četvrtine važećih listića. Otkako se izbori provode u deset izbornih jedinica, najmanje glasova propalo je 2007. godine – 17,09 posto. U nedjelju su najrasipniji bili birači u V. izbornoj jedinici gdje je propalo 16,94 posto glasova, a tek nešto malo manje glasova propalo je u III. izbornoj jedinici (16,88) i I. izbornoj jedinici (16,14 posto). Najekonomičniji su bili birači IX. izborne jedinice gdje je propalo 9,36 posto. U zamišljenom slučaju Hrvatske kao jedne izborne jedinice, propalih glasova bilo bi 405.374 odnosno 18,45 posto.