Nekažnjen politički izlet predsjednika Županijskog suda u Zagrebu

Muk ovlaštenih: Nitko neće tražiti stegovni postupak protiv moćnog suca

Boris Pavelić

Riječ je o etičkoj i političkoj odgovornosti jer Turudić prekida ustavnu praksu da se sudstvo ne smatra politikom,  da suci ne sudjeluju u političkim zbivanjima niti ih komentiraju, upozorava  predsjednik saborskoga Odbora za pravosuđe Josip Kregar 



ZAGREB  Sudac Ivan Turudić neće stegovno odgovarati. Dade se to zaključiti po muku kojim su ovlašteni podnositelji zahtjeva za stegovnim postupkom protiv sudaca jučer odšutjeli Turudićev »prohadezeovski« intervju Večernjem listu od nedjelje. 


Predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu Ivan Turudić, podsjetimo, u opsežnome intervjuu Večernjem listu u nedjelju žestoko je kritizirao predsjednika vlade Zorana Milanovića i predsjednika Republike Ivu Josipovića, hvaleći istodobno Tomislava Karamarka i opisujući svoje prijateljstvo s dužnosnicima HDZ-a. Turudić se složio s konstatacijama novinara kako je sadašnja vlast premrežena udbašima, prisnažujući da premijer Milanović »pluta u bespućima svog neznanja i bahatosti«. Intervju je zgrozio neke ugledne pravnike, a predsjednika Republike isprovocirao da ustvrdi kako bi trebao odstupiti sudac koji se želi baviti politikom. Odvjetnik Anto Nobilo ustvrdio je kako bi protiv Turudića trebalo pokrenuti stegovni postupak.


Neće sama sebe


Od toga, međutim, najvjerojatnije neće biti ništa. Stegovne postupke protiv sudaca vodi Državno sudbeno vijeće, ali isključivo na temelju zahtjeva ovlaštenog podnositelja. Na web stranici DSV-a navedeno je tko je ovlašten zatražiti stegovni postupak protiv suca: »predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda RH, nadležno sudačko vijeće i ministar nadležan za poslove pravosuđa«. Prva mogućnost dakako otpada, jer Turudić vjerojatno ne kani prijaviti sama sebe. Predsjednik »neposredno višeg suda« jest Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda, iz čijeg ureda jučer nisu odgovorili na pitanje našega lista kani li Hrvatin ikako reagirati na Turudićev intervju. Ako razumno isključimo mogućnost da bi Turudićevi kolege sa Županijskog suda u Zagrebu pokrenuli postupak protiv vlastitoga predsjednika, posljednja je mogućnost da Turudića prijavi ministar pravosuđa Orsat Miljenić.




U Ministarstvu pravosuđa, međutim, jučer su tu mogućnost zaobišli, ustvrdivši kako na Turudićev intervju »reagirati može samo sudbena vlast«. »Sudbena vlast, putem DSV u kojem ima apsolutnu većinu, potpuno samostalno odlučuje o tome tko će postati sudac, koji će suci napredovati, koji će eventualno biti stegovno kažnjeni te tko će biti predsjednici sudova. Ustavom je definirano da razina odgovornosti sudbene vlasti zavisi isključivo od njene vlastite samokontrole«, prebacilo je Ministarstvo pravosuđa lopticu na sudstvo. Neki članovi DSV-a, pak, koje smo zamolili za komentar – predsjednik DSV-a Ranko Marijan, sudac Marin Mrčela, predsjednik Sabora Josip Leko te saborski zastupnik HDZ-a Davorin Mlakar – ili nam se nisu javili, ili su uljudno odbili ponudu da komentiraju.


Neugodan izbor


No, predsjednik saborskoga Odbora za pravosuđe Josip Kregar misli da Turudićev intervju ni nije za stegovno kažnjavanje. »Nije riječ o stegovnoj, nego o etičkoj i političkoj odgovornosti«, komentirao je Kregar za naš list. 


– Taj će intervju mnoge suce staviti pred neugodan izbor da se zatvore prema javnosti, a otvore prema politici nudeći savezništvo i suradnju, kao što je učinio Turudić, ili nastave profesionalno raditi, što je jedino primjereno kvalitetnom pravosuđu, kaže Kregar. Turudićev intervju Kregar ocjenjuje »krajnje neuobičajenim«, jer »prekida ustavnu praksu da se sudstvo ne smatra politikom, te da suci ne sudjeluju u političkim zbivanjima niti ih komentiraju«. Kregar naglašava kako Turudićeve izjave nisu konstruktivni razgovor o pravosuđu, nego »direktno otvaranje političke rasprave« i »zbog toga kontraproduktivne i za samog suca«. 


– Turudić na sebe preuzima odgovornost za cjelokupno sudstvo, ističući se u obrani njegovih posebnih interesa, kaže Kregar.


Kregar podsjeća kako je od predsjednika Sabora Josipa Leke tražio da predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina požuri neka u Saboru podnese godišnje izvješće o stanju u pravosuđu, no Leko, kaže Kregar, »nije bio baš sklon« tom požurivanju. »No više se ne smije otezati. Izvješće predsjednika Vrhovnog suda institucionalni je način da se u Sabsoru raspravlja o pravosuđu. Bez toga, imamo ovakve ekshibicije, povremene napade i obrane preko novina, pravo prepucavanje. To nije dobro. Treba nam ozbiljna i kvalificirana rasprava o stanju u pravosuđu, jer se reforme odgađaju«, upozorava Josip Kregar.