Ministar rada Mirando Mrsić o ulaganju milijardi kuna pomoći EU Hrvatskoj za zapošljavanje, potrebi ujednačavanja plaća, kao i o porukama Europske komisije o potrebi novih smanjenja proračunskog manjka, govorio je u intervjuu koji je za NovuTV dao Mislavu Bagi.

Pred Hrvatskom je 18 milijardi kuna za zapošljavanje. Onaj tko ima danas ideju, ima hrabrosti ući u poduzetničke vode, koliko je potrebno od te ideje do realizacije tj. da dobije novac i krene u biznis?

– Pa bit će dio jedne velike grupe ljudi. Oko 5000 ljudi je krenulo u samozapošljavanje. Od ideje do realizacije treba mjesec do dva dana i bit će taj period još kraći. Iza svih ovih silnih milijardi stoji čovjek. Gledajući sredstva, iza njih moramo vidjeti čovjeka koji će se zaposliti, koji će naći mjesto, koji će imati bolje obrazovanje, koji će imati bolju javnu upravu.

Jesu li ta sredstva predviđena za nekoga tko želi otvoriti mali obrt za kućne radove ili frizerski salon ili za neke velike, mega projekte?

– Novci su predviđeni baš za takve projekte. U ovim projektima će biti tisuće i tisuće projekata. Glavna ocjena, ono što ćemo najviše gledati u svim tim projektima, jest DDV, nije PDV, nego DDV. Dakle, društveno dodana vrijednost – što to znači za moju okolinu, hoću li imati bolju uslugu u frizeraju, hoće li mi neki obrt dati bolju uslugu, hoću li imati bolje obrazovanje, bolju socijalnu uslugu, bolju javnu upravu. Sva ova sredstva će ići k građanima i kad budemo ocjenjivali projekte, gledat ćemo koji je DDV, kolika je društveno dodana vrijednost.

Kod nas je problem papirologije, birokracija. Hoće li ti ljudi uistinu tamo na Zavodu za zapošljavanje sve rješavati ili će morati obijati još 55 šaltera?

– Ne, sve će rješavati na jednom mjestu, za razliku ipak od onih projekata gdje nam je Europa nametnula određene kriterije i na neki način nas odgojila za ovo što moramo sada u ovih sljedećih 8 godina. Znači, bit će jednostavnije, učinkovitije, brže, bez puno papirologije, sve sa ciljem da se sredstva počnu što prije trošiti.

Taj novac je u Bruxellesu – kako će se on povlačiti u Hrvatsku? Kako se ljudi budu javljali sa Zavoda za zapošljavanje, tako će on dolaziti u Hrvatsku ili kako je to predviđeno?

– Ne samo Zavod za zapošljavanje, tu su i programi koji su vezani uz obrazovanje, socijalnu politiku, uz javne službe. Prema tome, koliko budemo imali projekata, kako se budu oni odobravali, tako će se financirati. Napominjem da je prvih 15 milijuna eura stiglo u Hrvatsku za zapošljavanje, ali ostala sredstva će biti sukcesivno, ovisno o tome kako budemo programe odobravali.

U Bruxellesu su Vaši kolege razgovarali s Komisijom, bit će dodatnih ušteda, rezova. Plaće u javnom sektoru, državnim tvrtkama i agencijama trebaju se dovesti u red. Javna tajna je da tamo ljudi imaju dva do tri puta veće plaće. Očekujete li bunt kad tim ljudima sutra netko kaže – sad ćete vi u administraciji, bilo u agenciji, bilo u Saboru, bilo u Vladi, imati iste plaće?

– Ne ujednačene, nego jednaka plaće za jednaki rad. Oni koji rade iste poslove naravno da trebaju imati jednaku plaću, jasno da je tu u pitanju učinkovitost, ali sasvim sigurno treba napraviti reda i u agencijama. Imamo javna poduzeća gdje također treba napraviti reda. U državi smo napravili već reda ove određene dvije godine, gledajući kolektivne ugovore. Dakle, neće biti smanjenja plaće ili mirovina.

Zašto ste odustali od ideje da se uvede Zakon o plaćama i platni razredi, da više-manje tajnica ovdje u Saboru i tajnica na Ustavnom sudu za jednaki rad imaju sličnu plaće. To je najavljivano, od toga ste odustali. Možda bi to uvelo reda.

– O tom zakonu smo razgovarali, napravili smo i prve razgovore sa sindikatima, jasno da na tom tragu treba nastaviti dalje.

Ali ništa od toga, izbori idu?

– Zakon o plaćama treba biti u interesu svih, i onih koji rade u državi, u administraciji. Prema tome, predstoje nam razgovori oko Zakona o plaćama.