Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
27. lipnja 2017.
Obnovljiva energija

Mreža preopterećena, računi sve viši: Hrvatska najviše u EU premašila svoj cilj za obnovljivu energiju

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor:
Objavljeno: 7. ožujak 2016. u 23:39 2016-03-07T23:39:00+01:00

Počev od iduće godine, država proizvođačima energije iz obnovljivih izvora – vjetra, sunca, vode, biomase i ostalih, više neće plaćati fiksnu otkupnu, poticajnu cijenu kilovatsata koje proizvedu, a koja sad iznosi 0,42 kune po kilovasatu, već će im se isplaćivati razlika između njihove proizvodne, i tržišne cijene. To donosi Zakon o obnovljivim izvorima energije

 ZAGREB  Počev od iduće godine, država proizvođačima energije iz obnovljivih izvora – vjetra, sunca, vode, biomase i ostalih, više neće plaćati fiksnu otkupnu, poticajnu cijenu kilovatsata koje proizvedu, a koja sad iznosi 0,42 kune po kilovasatu, već će im se isplaćivati razlika između njihove proizvodne, i tržišne cijene. To donosi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je na snagu stupio ove godine, a zahvaljujući kojem će i opskrbljivači električnom emergijom – HEP, RWE, GEN-I i ostali, plaćati manje za »zeleno« proizvedenu energiju, koju su obavezni okupljivati i prodavati je dalje potrošačima.

Kako će to, međutim, smanjiti sumu koju država na taj način sakuplja za poticaje elektranama na obnovljive izvore, a takvih je sve više, i krajnji će potrošači, o čemu je naš list već pisao, morati plaćati sve veću naknadu za proizvodnju struje iz vjetra, sunca i ostalih obnovljivih izvora. Ta naknada sad iznosi 4,4 lipe po potrošenom kilovatsatu, pretpostavlja se da će iduće godine ona iznositi preko šest lipa, dok će kroz dvije, tri godine porasti i dvostruko više, na tridesetak kuna mjesečno u prosječnom računu za struju koji plaća hrvatsko kućanstvo.

Prema podacima Eurostata za 2014. godinu, Hrvatska je među EU državama koje su već premašile svoj zadani cilj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, kao i europski prosjek te proizvodnje. U svojim vjetroelektranama, elektranama na sunce, a posebno velikim hidroelektranama, proizvodimo čak 28 posto energije, što je više od 20 posto – cilja kojeg smo si zadali ostvariti do 2020. godine. Taj visoki prosjek ostvarili smo zahvaljujući velikim hidroelektranama, dok u malim obnovljivim postrojenjima ukupno proizvodimo tek oko šest posto energije, čija se proizvodnja ohrabruje poticajnim otkupnim cijenama, znači i novcem potrošača. Kad bi se poticala i proizvodnja velikih hidroelektrana, kojih Hrvatska ima 26, naknade za »obnovljivce« na računima građana bile bi i daleko veće, dok je legitimno postaviti i pitanje zbog čega će naknade na računima građana i dalje rasti ako smo već premašili ciljeve zadane EU pravilima. 

Države EU-a, u prosjeku, 16 posto energije proizvode iz obnovljivih izvora, pri čemu najviše Švedska (53 posto), Latvija i Finska (38,7 posto), kao i Austrija (33 posto). Najlošije su, primjerice, Nizozemska (pet posto) i Velika Britanija (sedam posto). Od 28 članica, do sada njih 19 još uvijek nije doseglo zadani cilj za 2020. godinu, dok je devet članica, uključujući Hrvatsku, taj cilj premašilo. Među njima su i, primjerice, Austrija, Italija, Estonija, Češka i još neke države, no Hrvatska je, kažu Eurostatovi podaci, cilj premašila najviše u EU, za osam postotnih poena. U drugim je državama premašeni postotak daleko manji, i kreće se oko jednog postotnog poena više od zadanog cilja. 

Dva su opravdana razloga zbog kojih Hrvatska, ipak, treba i dalje poticati proizvodnju iz obnovljivih izvora – zato što time potiče privatno poduzetništvo odnosno investiranje u gospodarstvo, te već »radi« na zadanom cilju za dugoročno razdoblje, kad će se od nas tražiti i puno više proizvodnje iz obnovljivih izvora. Pitanje je samo kako ćemo, već i kratkoročno, toliko elektrana iz »obnovljivaca« primiti u postojeću mrežu, koja već sada ima problem s priključivanjem sve većih obnovljivih kapaciteta. Upravo su iz tog razloga na čekanju mnogi projekti koji zbog preopterećenosti sustava ne mogu biti priključeni na mrežu. 

Osim toga, i dalje se previše potiče proizvodnja iz vjetroelektrana, čija je električna energija danas i dvostruko skuplja od one na tržištu. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka