Ne plaćamo ništa, ali Slovenija ulaže u nacionalnu infrastrukturu za provođenje Air Policinga, rekli su nam u ministarstvu obrane Slovenije
ZAGREB U rujnu će započeti politički razgovori o tome što učiniti s hrvatskim ratnim zrakoplovstvom. U javnu raspravu tada bi trebao krenuti Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, u kojem će izrijekom pisati da se odluka o spomenutom mora donijeti do 2016. godine, a predsjednik Ivo Josipović najavio je da će se u rujnu sastati i Vijeće za obranu, na čijem će dnevnom redu biti pad MiG-a 21, ali i »što bi trebalo u budućnosti«.
Nismo ugroženi
Josipović se gostujući u četvrtak na HTV-u nije opredjeljivao između dvije mogućnosti koje je iznio, nabavke novih borbenih zrakoplova ili rješavanje zaštite hrvatskog zračnog prostora u partnerstvu s NATO saveznicima, ali je jasno upozorio što bi za zemlju financijski značila obnova ratne eskadrile.
Zbog odličnog dosadašnjeg iskustva s ovakvim modelom, Slovenija će se zalagati da to postane trajno rješenje za zaštitu slovenskog zračnog prostora. »Postojećim rješenjem, koje će biti nadograđeno skorim uključivanjem mađarskih zrakoplova, omogućena je potpuna suverenost Slovenije, što znači da slovenski kontrolori zračnog prostora kad god treba mogu preuzeti nadzor NATO borbenih aviona u slovenskom zračnom prostoru i preko svojih stručnjaka upravljati mogućom uporabom sile pri izvršavanju zadaća. Zato je trenutačno rješenje za Sloveniju pogodno i politički prihvatljivo«, zaključuje se u odgovoru što smo ga dobili od slovenskog ministarstva obrane.
– Najjeftinija varijanta, nabavka Gripena po varijanti šest plus dva, za pet godina koštala bi oko 550 milijuna eura. Zrakoplov F-16, pak, oko milijardu eura. To je vrlo ozbiljna investicija. No, svaka odluka, novi zrakoplovi ili partnerstvo sa članicama NATO, nosi implikacije po nacionalno gospodarstvo i ona mora biti racionalna i štititi našu sigurnost, ali i jamčiti da Hrvatska neće bankrotirati, rekao je Josipović.
On je podsjetio da hrvatsko ratno zrakoplovstvo trenutačno raspolaže s 12 MiG-ova 21, te da stoga zračni prostor nije ugrožen. Međutim, borbena sposobnost tih zrakoplova trajat će do 2024. godine, kad im istječu svi resursi. Josipović je pozvao na konsenzus o ovoj »važnoj financijskoj i političkoj odluci«, složio se da ju je već ranije trebalo donijeti i izrazio je spremnost za razgovor i s parlamentarnom opozicijom.
NATINADS
Njih nema ni Slovenija. Naši su susjedi u dokumentu o dugoročnom razvoju i opremanju slovenske vojske do 2015. godine zapisali da »neće uspostaviti vlastite zrakoplovne sposobnosti za nadzor i kontrolu slovenskog zračnog prostora, nego će rješenje nadzora potražiti u okviru NATO«. U praksi to izgleda tako da je, pojasnili su nam u slovenskom ministarstvu obrane, »Slovenija uključena u zajednički integrirani sustav zračne obrane savezništva (NATINADS)«. »Zaštita savezničkog zračnog prostora u nadležnosti je vrhovnog zapovjedništva NATO u Europi (SACEUR). Provode ga države nacionalnim sposobnostima u pravilu u nacionalnom zračnom prostoru. Obavljanje nadzora i zaštite zračnog prostora onih država članica savezništva koje nemaju potrebnih sposobnosti, obavlja NATO sa sposobnostima kojima dobrovoljno pridonose druge članice«, ističu u slovenskom ministarstvu obrane.
U njihovom slučaju to konkretno znači da od 2004. godine borbene zrakoplove za nadzor i zaštitu zračnog prostora nad teritorijem Slovenije osigurava Italija, a uskoro će i Mađarska, s kojom su početkom godine o tome potpisali sporazum. To je, naglašavaju, najjeftinija opcija za Sloveniju. »Ne plaćamo ništa, ali Slovenija ulaže u nacionalnu infrastrukturu potrebnu za provođenje Air Policinga u sklopu NATO«, rekli su nam u ministarstvu obrane Slovenije.
