Pregovori s HDZ-om i SDP-om

Mostovci o znanosti i obrazovanju: Hrvatska ima previše sveučilišta i veleučilišta

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Roni BRMALJ

Snimio Roni BRMALJ

Na temelju reakreditacije, onima koji ne zadovoljavaju uvjete treba zabraniti upis studenata. Most bi na kraju osnovne škole uveo malu maturu čime bi se, kažu, zaustavila hiperprodukcija odlikaša  



Uvođenje male mature na kraju osmog razreda, izjednačavanje politike dodjele besplatnih udžbenika i besplatnog prijevoza učenika na državnoj razini i eliminiranje utjecaja političkih struktura u sustavu obrazovanja, neke su od točaka na kojima u pregovorima s HDZ-om i SDP-om u području obrazovanja i znanosti inzistira Most.


 Zanimljivo, jedan od zahtjeva koji bi se prema smjernicama Mosta morao provesti do kraja 2016. godine, jest onaj da se nastavnike zakonom zaštiti od fizičkog i verbalnog nasilja, a napad na nastavnika postane napad na službenu osobu. Problem u realizaciji tog Mostovog cilja predstavljat će jedino činjenica da se takva odredba već nalazi u Kaznenom zakonu, izmijenjenom u proljeće ove godine.  


Dosta općenito


Mostovci imaju nekoliko općenitih zahtjeva bez preciznih rokova, kao što je kontinuirano povećanje izdvajanja za obrazovanje i znanost do europskog prosjeka od 5,25 posto BDP-a, ili implementacija Strategije  obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nešto konkretnije Most se odredio prema politici napredovanja nastavnika na temelju izvrsnosti. Kriterije napredovanja trebale bi, smatraju u Mostu, već početkom 2016. godine razraditi same škole, a država osigurati sredstva da najviše stimulacija dobiju zaposleni u najnižim zvanjima, a najmanje oni u najvišim zvanjima. Nastavnicima bi bila osigurana sredstva za kontinuirano usavršavanje, a bilo bi poželjno da se visokoškolski nastavnici usavršavaju u inozemstvu.



Politiku van iz škola




Mostovce posebno smeta miješanje politike u škole, pa traže preispitivanje zakonske regulative koja određuje broj političara s državne ili lokalne razine u upravljačkim i nadzornim tijelima škola i fakulteta. Političari bi u tim tijelima trebali kontrolirati namjensko trošenje novca, a ne nadglasavanjem zaustavljati gotovo svaku odluku za koju se zalaže struka, argumentira Most.



Hiperprodukciju odlikaša Most bi zaustavio uvođenjem male mature, i to eksperimentalno u prvom kvartalu 2018. godine. 


Posebno poglavlje u smjernicama Mosta zauzima poticanje tzv. STEM područja, koje se odnosi na matematiku, fiziku, kemiju i biologiju u osnovnim i srednjim školama. Nisu za smanjivanje satnice ovih predmeta, kakva se predviđa u obrazovnoj reformi, a traže stimuliranje upisa nastavničkih studija za STEM područje, veće izdvajanje za istraživanje i razvoj u tom području, koje smatraju ključnim za gospodarski razvoj. 


Puno administracije 


Jedan od zahtjeva je i bolji sustav stipendiranja siromašnih studenata, gdje bi se na temelju široke rasprave i svjetskih iskustava odabrao najbolji model, primjerice zaklade za stipendiranje ili poreznih olakšica za tvrtke koje stipendiraju buduće zaposlenike. 


U Mostu su nezadovoljni radom Hrvatske zaklade za znanost, i to zbog prevelikog administriranja, pa bi raspodjelu sredstava za financiranje znanstvenih projekata vratili pod okrilje MZOS-a, a recenziranje dali Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Zakladi bi ostala određena sredstva za dodatne projekte, a dio bi novca morala priskrbiti sama. Fleksibilizirali bi radno vrijeme sveučilišnih nastavnika, pa bi one koji rade na projektima u većoj mjeri oslobodili nastave, smanjili bi PDV na znanstvenu opremu na pet posto, i razradili politiku zapošljavanja mladih znanstvenika na sveučilištima i institutima, na čemu hrvatska sveučilišta upravo rade. 


Po sudu Mosta, 10 sveučilišta, 11 veleučilišta i tri visoke škole te još 27 privatnih učilišta apsolutno su previše za Hrvatsku, a otvaranje sveučilišta postalo je praksa kojom politika zadovoljava interese pojedinih lobija. Na temelju reakreditacije, onima koji ne zadovoljavaju uvjete treba zabraniti upis studenata, poručuju iz Mosta.