A Što ako?

Most prema raspletu: Sedam mogućih scenarija raspleta postizborne pat-pozicije

Tihomir Ponoš

Snimio Nenad REBERŠAK

Snimio Nenad REBERŠAK

Novi izbori, velika koalicija nacionalnog jedinstva, dogovor Mosta samo s jednom od dviju najjačih stranaka ili manjinska vlada... – teško je danas nazrijeti  tko će, kako  i hoće li uopće itko okupiti najmanje 76 zastupnika i zastupnica koji će ga podržati u Saboru



ZAGREB  Tri dana nakon izbora teško je nazrijeti tko će, i hoće li itko, okupiti najmanje 76 zastupnika i zastupnica i formirati vladu koja bi uživala podršku Sabora. U ovom trenutku postoji sedam mogućih scenarija, pri čemu valja imati na umu da je riječ samo o mogućim scenarijima, ne nužno vjerojatnim, svakako ne izvjesnim.


Možda je s obzirom na disonantne izjave koje su davali izabrani zastupnici Mosta i njihov odnos prema ulasku u vlast i formiranju mogućih koalicija najizglednija varijanta novih izbora. Možda će izabrani zastupnici Mosta donekle uskladiti svoje izjave do sljedećega tjedna kada bi, nakon što izbori budu provedeni i nakon što DIP objavi konačne i službene rezultate izbore, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović započne konzultacije. Mogući strah od prijevremenih izbora možda će biti glavni motiv pregovaračima da do njih ne dođe.


Koalicija raste


Nema mnogo šanse ni za vrlo veliku koaliciju koja bi okupila Domoljubnu koaliciju, Hrvatska raste i Most. Takva bi koalicija imala golemu većinu od čak 134 zastupnika u Saboru i po pretpostavci bi imala dovoljno političke snage za provedbu reformi koje se najavljuju. Pitanje je koliko bi bila dobra s demokratskog gledišta jer u Saboru jedva da bi i bilo opozicije, a pitanje je bi li u tom slučaju šef oporbe bio Milorad Pupovac, Branimir Glavaš ili možda ipak Ivan Vilibor Sinčić.




Zavađenost čelnika SDP-a i HDZ-a, ali i te dvije stranke, trebali bi biti dovoljna prepreka u mogućnosti stvaranja velike koalicije Domoljubne koalicije i Hrvatska raste. Velike koalicije, kakva primjerice postoji u Njemačkoj, redovito su rezultat nužde koja je posljedica izbornih rezultata i nemogućnosti da jedna strana samostalno formira vladu. No, i u velikoj koaliciji u Njemačkoj zna se tko je jači koalicijski partner, a u zamišljenoj vladi između ove dvije domaće koalicije već i to bi bilo teško razlučiti što bi mogao biti uzrok njene nestabilnosti bez obzira na to što te dvije koalicije zbrojeno imaju 115 mandata.


Hrvatska raste ima barem načelnu prednost u pokušaju stvaranja koalicije s Mostom. Koalicija koju predvodi SDP može računati i na tri zastupnika IDS-a i osam manjinskih zastupnika što zbrojeno iznosi 67 mjesta u Saboru.


S Mostovih 19 tu bi vladu podržavalo 86 zastupnika što bi u teoriji trebalo omogućiti komforno vladanje, provedbu reformi, usvajanje svih zakona, a političke saveznike izvan koalicije trebalo bi tražiti u slučaju ponovnog pokretanja procesa ustavnih promjena. S obzirom na heterogenost zastupnika Mosta postoji i mogućnost formiranja vlade samo s dijelom njegovih zastupnika. U tom bi slučaju onih 67 zastupnika moralo pronaći najmanje devet saveznika iz Mosta kako bi osigurali većinu u parlamentu.



1. NOVI IZBORI  nemogućnost dogovora s Mostom, nijedna od velikih koalicija nema potrebnu većinu ni tehničku potporu u parlamentu2. VELIKA KOALICIJA MOST-SDP-HDZ  mandatar Božo Petrov ili predstavnik Mosta, a SDP i HDZ imenuju stručnjake u vladu. Kuloari govore da je taj scenarij alibi kako bi se odgovornost prenijela na velike stranke i pokazatelj nesnalaženja i nespremnosti za donošenje odluke. Nije prvotna ideja Mosta3. KOALICIJA HDZ-SDP  najmanje izvjesna situacija – velike stranke otpisuju Most i dogovaraju međusobno mandatara.4. KOALICIJA MOST-SDP  Hrvatska raste pristaje na reformske zahtjeve Mosta, mandatar Zoran Milanović, a ministarstva ključna za reforme (uprava, pravosuđe) Mostu kao i mjesto potpredsjednika Vlade. Vlada ima podršku manjinaca i IDS-a, a rad vlade strogo kontrolira Most. Kuloari spominju mogućnost da SDP podržava Prgometa za mjesto gradonačelnika Zagreba. 5. KOALICIJA SDP I DIO ZASTUPNIKA MOSTA  inicijalne reforme Mosta ne prolaze, a Most »puca«. Mandatar Zoran Milanović uz potporu dijela zastupnika Mosta koji naginju lijevoj koaliciji i ne žele Tomislava Karamarka za premijera formiraju vladu, koja će biti nestabilna. 6. KOALICIJA MOST-HDZ  Domoljubnoj koaliciji potrebna podrška svih 19 zastupnika Mosta. Mandatar je upitan iako iz HDZ-a stižu signali da su voljni naći zamjenu za Tomislava Karamarka. Kuloari navode da su mogući mandatari iz redova uglednih umjerenih HDZ-ovaca, ali i ljudi iz svijeta biznisa.7. MANJINSKA VLADA  nema dogovora među tri opcije, ali zbog želje za stablinošću podržava se manjinska vlada. U ovom scenariju vrlo su izgledni prijevremeni izbori (G. Da.)


Domoljubni most


Sljedeća je mogućnost koalicija Domoljubne koalicije i Mosta, ali ona je i matematički teže ostvariva nego koalicija Hrvatske raste i Mosta ili dijela Mosta. Domoljubna koalicija može računati na 59 mandata, s Mostovih 19 imali bi 78 zastupnika. Međutim, praktično je nemoguće da bi Most u tom slučaju ostao cjelovit. Najizgledniji stupovi Mosta koji bi se iz te koalicije izmaknuli su Stipe Petrina, Drago Prgomet i Ivan Kovačić, a u tom slučaju više nema parlamentarne većine.


Čak i da se sklopi takva koalicija, ona bi, kao i svaka koja bi imala 76 ili samo malo više zastupnika u Saboru, bila jako osjetljiva i iziskivala bi mnogo discipline i vještine ne samo kako bi se očuvala nego i kako bi upravljala zemljom. Prilikom glasanja u Saboru o svakoj točki za koju je potrebna natpolovična većina svih zastupnika, a to su primjerice organski zakoni, svi bi zastupnici morali biti prisutni i disciplinirano bi morali glasati što znači da bi vladajuća koalicija morala pedantno voditi računa o službenim putovanjima svojih zastupnika koji bi, pak, morali paziti na zdravlje da se slučajno ne razbole u petak.


Nakon koalicija raznih mogućih veličina, posljednja je moguća varijanta manjinska vlada koju bi zastupnici Mosta u skladu sa svojim željama podržavali u parlamentu. Hrvatska nema iskustva s manjinskim vladama, a pretpostaviti je da takva vlada ne bi dugo vladala te da bi uslijedili prijevremeni izbori.