UDBINA Mučeništvo je vrhunac svjesnog opredjeljenja za vjernost, poručio je danas s oltara pred Crkvom hrvatskih mučenika na Udbini biskup gradišćanskih Hrvata Egidije Živković uz kritiku da je hrvatski narod prebrzo zaboravio krv kojom je sloboda plaćena te je spreman žrtvovati mnogo za, kako je rekao, mrvice preostale na stolovima bogatstva i moći Europe.

»Nakon stoljeća stradanja, pretrpani raznoraznim jarmovima, udarani i šibani sa svih strana, sanjali smo i umirali za slobodu, a danas ovaj narod ponižen i prignut poput prosjaka puže i kuca pred vratima umorne starice Europe, spreman žrtvovati ne samo svoje sinove nego i mnoge vrijednosti i bogatstva za mrvice koje preostaju na stolovima njenog bogatstva i moći. Izgleda da smo prebrzo zaboravili krv kojom je sloboda plaćena«, rekao je gradišćanski biskup u propovijedi u povodu Dana hrvatskih mučenika.

Mnogi danas, upozorio je, Hrvatsku doživljavaju kao zemlju bez nade, svladanu letargijom i beznađem, od razočaranih branitelja do mladih koji svugdje, osim u Hrvatskoj, vide svoju budućnost. »Bojim se budućnosti, bojim se Europe u čijem se ustavu ne smije spomenuti ime Božije, bojim se za Hrvatsku u čijim temeljima ne bi bile kršćanske vrijednosti«, istaknuo je Živković.Crkvu je pozvao da u takvoj situaciji bude glas istine i ne popušta pred napastima interesa i kompromisa, što su brojni hodočasnici, okupljeni danas na Udbini, popratili pljeskom.

Živković im je prenio i pozdrave iz Gradišća u Austriji, gdje gradišćanski Hrvati već 500 godina čuvaju svoju katoličku vjeru i svoj hrvatski jezik i tradiciju i, nazvavši Udbinu propovjedaonicom za poruke cijelom hrvatskom narodu, istaknuo »da autentično mučeništvo nije ni slučaj niti sklop okolnosti iz kojih nije bilo drugog izlaza, već kruna i vrhunac posve svjesnog opredjeljenja za vjernost«.Crkva hrvatskih mučenika je simbolikom bogato sveto hrvatsko oltarište, kazao je biskup Živković dodajući kako s ljubavlju i poštovanjem grli obale Like, Gacke i Krbave, krajeve koje su njegovi pradjedovi napustili početkom šesnaestog stoljeća, nakon pokolja na Krbavskom polju.

Upitavši se što bi nam danas s ovog svetog mjesta poručili naši hrvatski mučenici, biskup Živković nudi i odgovor – da budemo Crkva glasna, iskrena i nepokolebljiva, nepotkupljiva i narod ponosan na svoju povijest i svoje kršćanske vrijednosti, za koje su toliki umirali i žrtve podnosili. Sjećajući se hrvatskih mučenika, znanih i neznanih, spomenuo je blaženoga Alojzija Stepinca, ubijenog svećenika Miroslava Bulešića, časnu sestru Žarku Ivasić, 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca, pet blaženica s Pala, fra Rafu Kalinića te nekoliko svećenika gradišćanskih Hrvata.

Prema riječima domaćina, biskupa ličko-senjskog Mile Bogovića, danas je podjednak broj Hrvata koji žive u domovini i onih u iseljeništvu, te je prisutnost biskupa gradišćanskih Hrvata kao voditelja slavlja poticaj da raseljenost Hrvata dobije duhovno objedinjavanje.Upravo među Gradišćanskim Hrvatima niknula je, kazao je biskup Bogović, ideja da se Križ krbavskih biskupa uzme kao simbol njihove povezanosti sa starom domovinom, a tu smo ideju protegnuli na cijelu iseljenu Hrvatsku.

Na kraju mise darovani su zato biskupu Živkoviću i fra Josipu Bebiću, ravnatelju Ureda za inozemnu pastvu odnosno za iseljenu Hrvatsku, replika Krbavskog križa s natpisom »Krbavski križ – iseljena Hrvatska« s prigodnom značkom, kalendar „Iseljena Hrvatska“, novi broj časopisa za hrvatski martorologij ‘Hrvatska vjernost’.Biskup Bogović iskazao je pritom uvjerenje da će Križ krbavskih biskupa postati pravi simbol duhovne povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske.

Naglasio je pri tom da je prošle godine pri biskupskim konferencijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine osnovana zajednička Komisija (povjerenstvo) za hrvatske mučenike (martirologij).Zamolio sve župnike i župna pastoralna vijeća da se aktivno uključe u traženje tragova mučeništva na svojim prostorima, napose onih iz vremena drugog svjetskog rata i poraća.