Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. rujna 2019.
Skup drugi stup

Mirovinska reforma: Države u okruženju odustaju, Hrvatska bez promjena

Foto Jure Miskovic / CROPIX
Foto Jure Miskovic / CROPIX
Autor:
Objavljeno: 9. rujan 2013. u 8:08 2013-09-09T08:08:19+02:00

Rad tih privatnih mirovinskih fondova djelomice se temelji na ekspanziji javnog duga i pokazuje se vrlo skupim, rekao je poljski premijer Donald Tusk, obrazlažući zašto je Poljska odlučila sredstva iz drugog stupa vraćati pod državnu kapu

ZAGREB  Hrvatska i dalje planira nastavak mirovine reforme uvedene 2002. godine, iako države u okruženju od njih odustaju. Poljska vlada je prošlog tjedna odlučila ukinuti obavezni drugi stup mirovinskog osiguranja u privatnim rukama, te više od pola njegovih sredstava vratiti u državni mirovinski fond, kako bi javni dug smanjila sa 55 na 47 posto BDP-a. Mađarska je drugi mirovinski stup nacionalizirala prije dvije godine, a Slovačka je doprinos iz plaća za mirovinsku štednju u drugom stupu smanjila sa 9 na 4 posto.

Bez promjena

– Hrvatska vlada ne planira administrativno ukinuti drugi stup, već ostaje na konceptu triju mirovinskih stupova, neslužbeno doznajemo iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. U Vladi ne planiraju smanjenje izdvajanja za drugi stup, ali ni povećanje koje je u kolovozu na HTV-u zatražio Goran Soldo, tajnik Odbora za gospodarstvo HDZ-a.

 Ministar Mirando Mrsić još je potkraj prošle godine kazao da se izdvajanje ne može povećati, zbog »prenapregnutosti proračuna«. No, dao je do znanja da Vlada želi privatnim mirovinskim fodnovima zakonski omogućiti da više svoje štednje ulažu u dionice poduzeća i u gospodarski razvoj Hrvatske, jer sada je moraju ulagati ponajprije u državne obveznice. 

Do 2002. Hrvatska je imala samo jedan, državni mirovinski stup iz kojeg se mirovine isplaćuju po principu generacijske solidarnosti, a financiraju ih svi zaposleni. Prije reforme zaposleni su izdvajali 20 posto iz plaća za prvi stup, a nakon reforme 15 posto, dok se pet posto preusmjerava u drugi, obvezni mirovinski stup. Tom štednjom – koja, prema Hanfi, trenutačno iznosi 54 milijarde kuna – upravljaju četiri privatna mirovinska fonda pri najvećim komercijalnim bankama. Uveden je i treći stup – dobrovoljni mirovinski fondovi. Prema istom obrascu, po preporuci Svjetske banke, mirovinske reforme provele su sve srednjoeuropske, bivše komunističke države, osim Slovenije. 

– Rad tih privatnih mirovinskih fondova djelomice se temelji na ekspanziji javnog duga i pokazuje se vrlo skupim, rekao je poljski premijer Donald Tusk, obrazlažući zašto je Poljska odlučila sredstva iz drugog stupa vraćati pod državnu kapu, a privatne fondove iz obaveznih pretvoriti u dobrovoljne. Uvođenjem tih fondova Poljska je napravila »divovsku pogrešku«, rekao je poljski ministar financija Jacek Rostowski, posuvši se pepelom.

Dobrovoljni, a ne obvezni

Češka je sličnu mirovinsku reformu pokrenula tek ove godine, ali ona je zapela, jer zaposleni ne žele u drugi, privatni mirovinski stup. Zapadne europske zemlje, poput Njemačke, Italije i Francuske, nikad nisu ni pokušale uvesti obavezni drugi stup, već se mirovinski sustav temelji na tradicionalnom državnom fondu te na dobrovoljnim, a ne obaveznim privatnim fodnovima. Argentina je uvela drugi stup, ali ga je početkom krize nacionalizirala.

 
– Obavezni drugi stup je isforsirana konstrukcija financijskog sektora, koja je povećala troškove i mirovinskom sustavu, i javnim financijama, kaže Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta. Dio novca za mirovine, koji joj pripada, naša država danas daje privatnim fondovima, a zatim taj isti novac od njih posuđuje i vraća u proračun, uz kamate od pet do sedam posto, kaže Jurčić. To je dodatni trošak za državu i građane, jer treba plaćati i naknade privatnim fondovima, za upravljanje tim novcem. Odluka Poljske, Mađarske i Slovačke je sasvim logična jer su one shvatile da od obaveznih privatnih mirovinskih fondova imaju više štete nego koristi, tvrdi Jurčić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.