“Najoštrije osuđujem pritisak na novinarku i potpredsjednicu Hrvatskog novinarskog društva Slavicu Lukić, a u vidu nepravomoćne presude koja joj je izrečena zato jer je razotkrila “outsourcing” javnog novca na račun jedne privatne zdravstvene tvrtke”, ističe u priopćenju ministrica Zlatar Violić.

Dodaje kako sramotnu odredbu Kaznenog zakona o kaznenom djelu “sramoćenja” treba pod hitno mijenjati, jer je riječ o nedopustivom zakonskom pritisku zakona na slobodu govora, koja je vrijednost više razine.

Objava istinitih informacija, upozorava ministrica kulture, ne bi smjela biti kazneno djelo, a to da za njega odgovaraju novinari osobno, posebno je sporno.

Umjesto pozivanja na odgovornost novinara, “čija je sloboda djelovanja ionako oštećena dugotrajnom erozijom radnih uvjeta”, ministrica Zlatar Violić inzistira na većoj javnoj odgovornosti medija i njihovih vlasnika, posebno putem dosljedne primjene zakonskih odredbi o pravu na ispravak i odgovor.

“Od eventualne senzacionalističke objave nebitnih informacija – što sigurno ne vrijedi za tekstove Slavice Lukić – mogu prividno i kratkotrajno profitirati jedino vlasnici medija, dok novinarke i novinari od toga samo gube. Prema tome, ne mogu biti niti odgovorni za to”, navodi Zlatar Violić.

Slavica Lukić tužena je zato što je iznijela da je privatna poliklinika Medikol od studenog 2007. pa do kraja 2013. dobila iz sredstava HZZO-a 500 milijuna kuna. U tekstu iz veljače 2013. novinarka je ustvrdila da je Medikol, unatoč ogromnom prihodu javnog novca, nestabilna ustanova.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) ponovno je danas od Ministarstva pravosuđa, Vlade i Hrvatskog sabora zatražila da pristupe hitnom procesu izmjena i dopuna Kaznenog zakona kako bi dekriminizirali kaznena djela protiv časti i ugleda, a posebice djelo “sramoćenja”, zbog kojeg je nedavno nepavomoćno osuđena novinarka Slavica Lukić.

Ova je presuda, donesena krajem ožujka, po podatcima HND-a prva (nepravomoćna) presuda za djelo sramoćenja koje je uvedeno novim KZ-om koji je na snazi od 1. siječnja prošle godine. Ali, po evidenciji HND-a, na hrvatskim sudovima vode se 42 postupka za djelo sramoćenja – od toga na kaznenom odjelu Općinskog suda u Zagrebu 33 postupka, u Rijeci pet i u Osijeku četiri postupka.