Vladina sjednica počela je u srijedu uobičajeno, unatoč zahtjevu za opozivom premijera Tihomira Oreškovića što traži Domoljubna koalicija na čelu s HDZ-om, a nazoče joj svi ministri i Mosta i HDZ-a i oba potpredsjednika Vlade Tomislav Karamarko i Božo Petrov.

Premijer Tihomir Orešković na početku sjednice kratko je rekao da je dnevni red velik, ima 31 točku.

“Lijepo vas je vidjeti, imamo dugačku sjednicu i puno posla. Idemo raditi”, rekao je Orešković.

U jednom je trenutku sjednicu napustio te se potom opet vratio prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko.

Ministri koji su zatražili opoziv premijera Oreškovića, uoči sjednice Vlade u srijedu isticali su da joj nazoče zbog važnosti točaka dnevnoga reda za život građana, dok ih je ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz Mosta prozvao za nedosljednost.

Novinari su sve HDZ-ove ministre pitali je li im neugodno nazočiti sjednici i sjediti uz premijera čiju ostavku traže, a od onih koji su bili spremni odgovarati na pitanja redom se čulo kako je razlog u važnosti odluka i zakonskih prijedloga.

Ministar graditeljstva Lovro Kušćević odgovorio je kako mu nije neugodno biti na sjednici te dodao: “Uvjeravam vas da je HDZ državotvorna stranka i znat će donijeti odluku koja je u interesu hrvatske države”.

Ministar branitelja Tomislav Medved kazao je kako je Vladu čeka velik posao u interesu građana. “U mom resoru imamo iznimno zahtjevnu ulogu dogovoriti sve ono što smo obećali narodu. U interesu stradalnika i branitelja Domovinskog rata moramo poduzeti sve kako bismo donosili odgovarajuće odluke”, rekao je.

Ministar zdravlja Dario Nakić na novinarska pitanja je li mu neugodno biti na današnjoj sjednici, odnosno tko je najslabija karika u Vladi, kratko je kazao: “Svi bi mi voljeli da je puno bolje i svi ćemo raditi da bude puno bolje”.

Ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić izrazio je žaljenje što “hrvatski građani ovo prolaze”, a ministar poduzetništva Darko Horvat poručio je da Vlada nema najslabiju kariku.

Da su na sjednici Vlade važne točke složio se i ministar Tomislav Panenić iz Mosta, no nije htio komentirati pitanje nije li licemjerno od HDZ-ovih ministara da nazoče sjednici nakon što su zatražili opoziv premijera Oreškovića, već je HDZ prozvao za nedosljednost, posebno u odnosu prema dijaspori.

“Nedosljednost je HDZ-a izrazito velika ako gledamo da traže ostavku premijera, žele ga razriješiti. A u prvom mjesecu ‘božje providnosti’ rečeno je da dolazi iz dijaspore. Ako je odnos prema dijaspori na način da ne uvažavaju znanje koje je tamo stečeno i uspjeh naših ljudi i kad dobijemo premijera koji želi donijeti promjene, onda to smatram nedosljednim i pitam se tko se bori za Hrvate u inozemstvu i tko dobije svaki put ta tri saborska mandata”, rekao je.

Dodao je tome i brigu ministra pravosuđa Ante Šprlje, također iz Mosta, za Hrvate koji u Haagu čekaju suđenje. “Ako Ante Šprlje ide obilaziti Hrvate u Haagu, odlazi u Haag boriti se za njih, ako ovdje imamo premijera za kojeg se mi borimo, onda mislim da su totalno nedosljedni”, zaključio je Panenić.

Vlada je na sjednici donijela zaključak o ubrzavanju pripreme i provedbe prve faze projekta LNG terminala na otoku Krku, odnosno procesa izgradnje plutajućeg terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina.

Prihvatni terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku (LNG terminal) je strateški investicijski projekt za državu i važan čimbeniku u diversifikaciji opskrbe prirodnim plinom, kao i u povećavanju sigurnost opskrbe prirodnim plinom za zemlje jugoistočne Europe, i uvršten je i u Strategiju skladištenja ukapljenog prirodnog plina koju je Europska Komisija objavila u veljači ove godine.

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić kazao je kako je ovo vrlo važan projekt za EU i Hrvatsku. Predviđena je njegova izgradnja u četiri faze, a Panenić ističe kako se Hrvatska mora usredotočiti na pripremu prve faze.

No, ubrzavanje procesa pripreme i provedbe prve faze projekta, kako je rekao, ne isključuje provedbu ostalih planiranih faza ako se pokaže da su one ekonomski isplative. Vlada zaključkom za to zadužuje nekoliko ministarstava te posebice firmu LNG Hrvatska d.o.o.

Premijer Tihomir Orešković je kazao kako se nada da će se u roku 60 do 90 dana moći potpisati ugovori s investitorima. “Ovo je jasna poruka oko LNG-ja. Čestitam, i nadam se da u roku od 60 do 90 dana možemo potpisati s investitorima”, rekao je Orešković.

Vlada je dala i suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na kopnu i to za šest istražnih prostora. Tako je ministar Panenić ovlašten da potpiše ugovor s Inom i s nigerijskom tvrtkom “Oando PLC” za po jedno istražno polje te za četiri istražna polja s kanadskom tvrtkom “Vermilion”.

Panenić je rekao kako su ugovori bitni za Hrvatsku jer su njima predviđene investicije u iznosu od 88 milijuna eura. “Očekujem da će istraživanje biti pokretač lokalnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta, posebice u Slavoniji”, kazao je.

Vlada je usvojila novi zakon o javnoj nabavi kojim se umjesto dosadašnjeg kriterija najniže cijene počinje primjenjivati kriterij ekonomski najpovoljnije ponude.

Panenić je istaknuo da je ključna novina zakona uvođenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Također se uvodi europska jedinstvena dokumentacija, obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, povezuju se registri koje vode javna tijela, propisuje se jedinstveni rok za žalbu od 10 dana i smanjuje se iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka.

Prihvaćen je i novi zakon o koncesijama, a ministar financija Zdravko Marić je istaknuo kako se njime uvodi uravnotežen i fleksibilni pravni okvir za dodjelu koncesija.Također se uvodi određenje strateškog interesa Republike Hrvatske u odnosu na pojedine koncesije.

Kao strateški interes Hrvatske prepoznate su koncesije za izgradnju i upravljanje autocestama, izgradnju i upravljanje željezničkim prugama, prijenos i distribucija električne energije, izgradnju i upravljanje infrastrukturom za prijenos nafte   naftovodima te izgradnju i upravljanje transportnim sustavom plina, rekao je Marić.

Za pojedinu koncesiju koja je prepoznata kao strateška koncesija predviđa se  donošenje posebnog zakona, a Hrvatski sabor može proglasiti i dodatne koncesije koje kao takve jesu od strateškog interesa Republike Hrvatske.

Marić je kazao i kako se ovim zakonom utvrđuje djelotvornije i učinkovitije provođenje inspekcijskog nadzora.

Patrik Macek/PIXSELL