Ipak se kreće

Medijska politika: Građani će moći birati kojim novinama će ići njihov novac?

Zdenko Duka

Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva

Snimio Vedran KARUZA / Nl arhiva

Jedna mogućnost je da građani po poreznoj prijavi dodjeljuju određeni novac za medij koji preferiraju kao izvjesni model građanskih donacija za novinarstvo, no sve to ovisit će o političkoj odluci



ZAGREB  U četvrtak je održan i četvrti sastanak radne skupine Ministarstva kulture za medijsku politiku do 2020. koja bi trebala ponuditi glavne smjernice za pripremu dokumenta s Akcijskim planom za Hrvatski sabor, pa bi na osnovu njega, kako je zamišljeno, bili raspravljeni i eventualno mijenjani medijski zakoni.


  Struktura zaposlenosti u našim medijima (podatak iz 2012.) pokazuje da javni mediji zapošljavaju 36 posto, komercijalni 61 posto a neprofitni tri posto novinara i drugog medijskog osoblja. Skoro identična je i struktura prihoda.


Prema publikaciji Državnog zavoda za statistiku iz 2014. godine, u 25 komercijalnih televizija, 116 radija, 12 dnevnih listova, tri s njima nepovezana portala i pedesetak tjednika radi ukupno oko 4000 zaposlenih, uz godišnji prihod od 2,4 milijarde kuna. Prema podacima Tiska, ukupna dnevna naklada sadašnjih 11 dnevnika na kioscima je oko 240.000 primjeraka.    

Javne potpore


Radna skupina za medijsku politiku bavila se dosad Hinom, Hrvatskom rediotelevizijom te komercijalnim tiskanim medijima i informativnim internetskim stranicama a ostaju još i sesije za komercijalna radija i televizije te neprofitne medije.




Isto tako, osnovane su i podskupine za javne potpore novinarskom i autorskom radu, za medijsko obrazovanje i zaštitu djece u medijima, podskupina za lokalne i regionalne medije, za pravna i regulacijska pitanja te neprofitne medije.


U radnoj skupini je 40-tak medijskih stručnjaka, osim onih iz Ministarstva kulture, predstavnici medija, novinarske udruge i sindikata, djelatnici iz pravobraniteljskih ureda, civilnih udruga, profesori novinarstva, itd.    


Zaključni sastanak radne skupine zakazan je za 29. lipnja nakon čega bi uslijedila još dodatna javna rasprava te konačno definiranje medijske politike do 2020. za Vladu i Sabor.   Vrlo dugački tekst nacrta medijske politike na čak 300 kartica – s analizama stanja i prijedlozima za njihovo rješavanje – bio je zgotovljen početkom prošle godine (u tom obliku nije nikad objelodanjen), ali njegovi separati nažalost sve do prije mjesec i pol dana nisu krenuli u proceduru. Dugo se čekalo zbog nedostatka političke volje u vladajućoj koaliciji da se krene u promjene.


Novac iz proračuna


U prijedlogu radnog dokumenta predlaže se financiranje Hine iz 2-3 posto prihoda HRT-a, uz širu mrežu naplate i efikasniju naplatu pristojbe HRT-a. Do takvog ili nekog drugog rješenja, Hina bi bila financirana iz Državnog proračuna.


 Javne potpore komercijalnim medijima, osobito tisku čije naklade i dalje padaju, morale bi biti veće i usmjerene na zaštitu novinara i kvalitetnog novinarstva. Jedna od mogućnosti su javne potpore, odnosno porezne olakšice za plaće novinara.


Druga mogućnost da građani po poreznoj prijavi dodjeljuju određeni novac za medij kojeg preferiraju, izvjesni model građanskih donacija za novinarstvo. Vjerojatno bi bilo predloženo i regulacijsko tijelo za medije. Sve to ovisit će o političkoj odluci.