ZAGREB - Hrvatski sabor danas je donio novi zakon o PDV-u, po kojem će se niža stopa PDV-a od 5 posto naplaćivati na dnevne novine koje po izdanju imaju ukupno više od 25 tisuća riječi.

Ministar financija Slavko Linić redom je odbio amandmane kojima su HDZ i laburisti tražili brisanje tog kriterija te uvođenje niže stope za znanstvene časopise i lokalne tjednike.

Obrazložio je da se Vlada vodila ekonomskom logikom, te da formulacija o 25 tisuća riječi sadrži i troškove izdanja, osnosno veličinu redakcije, broj novinara, dopisnika itd.

Njegovo obrazloženje oporba je odbila, tvrdeći da je riječ o diskriminaciji dijela dnevnih novina koje se usude kritički pisati o Vladi.

Za zakon su glasovali zastupnici vladajuće koalicije, osim IDS-ovih, koji su ostali suzdržani, dok je oporba bila protiv.

Oporbeni su zastupnici, nakon odbijanja njihovih amandmana, Vladu prozvali da je inzistiranjem na odredbi da se niža stopa PDV-a od 5 posto naplaćuje samo na dnevne novine koje po izdanju imaju ukupno više od 25 tisuća riječi uvela podobne i nepodobne medije.

Odbijajući amandmane kojima su HDZ i laburisti tražili da se briše kriterij od 25 tisuća riječi po izdanju i da se niža stopa bez razlike odnosi na sve dnevne novine, ministar financija Slavko Linić kazao je da je Vlada, suočena s velikom krizom izdavača, ocijenila da se može primijeniti ‘socijalna’ stopa PDV-a, ali da ona »mora imati određenu ekonomsku logiku«.

»Logika za nas je bila da su dnevne novine ogroman posao i iziskuju ogromne troškove. Ovu formulaciju smo predložili jer smatramo da ona znači visinu troškova, zbog veličine redakcije, broja novinara, dopisnika itd.«, rekao je Linić.

Dodao je i da Vladu itekako interesira i cijena dnevnih novina. »Ima poslovnih dnevnika itd. koji imaju svoju cijenu i kroz nju mogu naći svoje opravdanje«, kazao je.

Martina Dalić (HDZ) izrazila je nezadovoljstvo ministrovim obrazloženjem, za koje je kazala da »nema nikakve veze sa stvarnim razlozima prijedloga«.

»Prijedlogom se jasno želi ići u korist jednog, a na štetu drugog dijela dnevnih novina«, ustvrdila je Dalić. Upozorila je i da bi se kriterij visine troškova morao primjenjivati i na lokalne tjednike te časopise s područja kulture i umjetnosti, koji su ostali na stopi od 10 posto.

»Nećete valjda reći da su časopisi iz kulture profitabilniji i da imaju manje troškove od znanstvenih«, kazala je.

Tko će mjeriti ovih 25 tisuća? Hoćemo li na svakom prodajnom mjestu staviti brojače, građane koji će konstatirati koliko tko ima riječi«, upitao je Šuker. »HDZ ne može prihvatiti prijedlog koji diskriminira dio poreznih obveznika«, poručio je.

Vladinim odbijanjem amandmana nezadovoljan je i laburist Branko Vukšić, koji je premijera Zorana Milanovića prozvao za ‘reketarenje zastupnika’.

»Zabrinjava izjava premijera da će Vlada, bude li izložena pritiscima, povući zakon. To je reketarenje i nečuveni politički pritisak na slobodu govora i nas u Saboru«, rekao je Vukšić.

Uvjeren je da je kriterij od 25 tisuća riječi diskriminirajući te da je riječ o »borbi jednog novinarskog klana protiv drugog, u kojoj se želi pogodovati ovim drugima«.

Odbio je Linićevo obrazloženje da se Vlada vodila kriterijem visine troškova pojedinih izdanja.

»Onaj tko je napisao ovaj kriterij nema pojma kako funkcionira redakcija ’24 sata’. Ako analiziramo genezu pisanja dnevnih novina, vidi se da će novine koje potiču velebne uspjehe Vlade biti nagrađene, a one koje kritički pišu o Vladi penalizirane višom stopom PDV-a«, ustvrdio je Vukšić.

Kregar, međutim, i dalje misli da je kriterij 25 tisuća riječi ustavno dvojben.

»Dio zainteresiranih već je najavio ustavne tužbe. Vidjet ćemo kako će to završiti, ali mislim da sam u obrazloženju amandmana jasno obrazložio da takvo nešto može samo štetiti predlagaču«, rekao je Kregar.