ZAGREB  Doduše blago, ali kamatne stope na nove, i kredite u otplati padaju, dok je u ponudi i sve više kunskih kredita, kao i kredita s fiksnom kamatnom stopom. U vrijeme najveće popularnosti »švicaraca«, prije sedam, osam godina, krediti u kunama bili su u povojima, i bili su skupi. Trenutačno ih nudi gotovo svaka banka, pri čemu su u nekim slučajevima čak i jeftiniji od kredita uz euro valutnu klauzulu.

Od kraja ovog mjeseca, primjerice, Erste banka u promet pušta stambene i adaptacijske kredite u kunama čija će kamatna stopa iznositi od 5,07 do 6,47 posto, ovisno o kreditnoj liniji, statusu klijenta i njegovoj kreditnoj sposobnosti. Kako poručuju u toj banci, u prvih pet mjeseci ove godine plasirali su oko 400 stambenih kredita građanima, u vrijednosti oko 133 milijuna kuna, što je povećanje broja plasiranih kredita od osam posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno povećanje od 15 posto u iznosu plasmana.

Zagrebačka banka je već uvela kunske stambene kredite s efektivnom kamatnom stopom od 5,37 posto, što je manja stopa od one koja se nudi uz stambene kredite u eurima, namijenjene mladima (5,75 posto). Splitska banka je pak na 5,72 posto fiksirala kamatu na kunske kredite, koji se otplaćuju 20 godina. Slične su ponude i u drugim bankama.

Educirana javnost

»Blago snižavanje kamatnih stopa novih, kao i kredita u otplati te sve veća ponuda kunskih i kredita s fiksnom kamatom rezultat su preklapanja više čimbenika. Visoka likvidnost banaka i smanjenje kreditiranja, kao i povijesno niska referentna stopa EURIBOR i sniženje Nacionalne referentne stope (NRS) smanjuju anuitete kredita posljednjih mjeseci.

Značajnu ulogu novih trendova u bankarskoj ponudi donio je i pritisak educiranije javnosti, koja nakon slučaja ‘švicarac’ očekuje ponudu kunskih kredita s fiksnom kamatom«, ističe Vjeko Peretić, direktor Pro savjetovanja za kreditno posredovanje i financijsko savjetovanje. Za dugoročno miran san najbolji kredit je, napominje, onaj bez valutne klauzule i s fiksnom kamatom.

»Srednjoročno se, naime, ne može očekivati jače pojeftinjenje kredita, a istovremeno se sa sigurnošću ne može odbaciti niti obrnuti trend – povećanje troškova financiranja.

Gledajući isplativost stambenog kredita na 20 i više godina s fiksnom kamatom zadanom ove godine, u slučaju puno boljih uvjeta kreditiranja za desetak godina, klijentima uvijek ostaje opcija zatvaranja preostalog dijela kredita novim, povoljnijim. Trenutačno, uz dobar savjet kreditnih specijalista, možete realizirati objektivno povoljne kredite u nekoliko banaka«, zaključuje Peretić.

Euribor, referentna kamatna stopa u Europi, na europskom međubankarskom tržištu, već je duže vrijeme na povijesno niskim razinama, i takva bi trebala ostati barem do listopada iduće godine. Što će se nakon toga događati, odnosno hoće li Europa, i koliko dugo, održavati istu kamatnu politiku, vrlo je upitno, pa je time za krajnje potrošače-kreditne dužnike najvažnije pitanje koji kredit uzeti – onaj vezan uz Euribor ili pak uz nacionalnu referentnu kamatnu stopu (NRS).

NRS ili Euribor?

Kako pojašnjavaju u Progreso grupi za kreditno posredovanje i savjetovanje, kod kredita vezanih uz NRS varijabilni dio kamata je veći. U slučaju jačanja kune u odnosu na euro dužnici su u povoljnijoj situaciji u odnosu na dužnike čiji su krediti vezani uz Euribor. No, u slučaju slabljenja kune situacija će se stubokom promijeniti, pa će oni s kreditima vezanim uz NRS biti u daleko nepovoljnijoj situaciji.

Kako će se pak NRS kretati, nije moguće predvidjeti, jer je riječ o novijoj referentnoj kamatnoj stopi uvedenoj za potrebe kreditiranja Hrvatske nakon ulaska u EU pa još nema značajnijih informacija o njenom kretanju. HNB već dugo, dvadesetak godina, uspijeva tečaj kune naspram eura održati stabilnim, no ako se gospodarska situacija kod nas drastično pogorša, zaključuju u Progresu, i NRS bi se mogao drastično povećati.