Saborski zastupnik

MIRO KOVAČ ‘Ako se nekome u HDZ-u prijeti linčem, to je onda posao za pravosuđe’

Dražen Ciglenečki

Miro Kovač, Foto: D. JELINEK

Miro Kovač, Foto: D. JELINEK

Uvijek ću se zalagati za slobodu govora, ali i za osudu govora mržnje. Treba biti vrlo pažljiv i točno utvrditi u kojem su kontekstu nastale poruke kojima se pozivalo na nasilje i nesnošljivost



U tijeku je kampanja za predsjedničke izbore, ali u HDZ-u su koncentrirani na sankcioniranje članova koji su nekad nešto pogrešno napisali na Whatsapp i Viber grupama.


Razgovarali smo o tome s HDZ-ovim saborskim zastupnikom Mirom Kovačem, predsjednikom Odbora za vanjsku politiku, koji je najavio da će se kandidirati za čelnu dužnost u stranci.


– Za mene je, naročito u tjednu nakon 30. obljetnice pada Berlinskog zida, koji simbolizira pad komunizma u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, važno da osvijestimo da smo se u Hrvatskoj izborili za pravo na slobodu govora, mišljenja i izražavanja misli. To su našim Ustavom zajamčena prava koja moramo štititi. U Hrvatskoj više nema verablnog delikta, najkasnije od 1991. kada je formalno prestao važiti Zakon o zaštiti lika i djela Josipa Broza Tita. Hvala Bogu, toga više nema u Hrvatskoj.




Valjda ni zakona o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića.


– Ozakonjeni kult ličnosti ne može postojati u slobodarskoj demokraciji. Ni u SAD-u ni u Hrvatskoj. Drugi bitan aspekt ovog slučaja je činjenica da su u javnost dospjele poruke u kojima se potiče ili poziva na uporabu nasilja. I tu je riječ o ustavnoj odredbi. U našem Ustavu zapisano je da je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje na nasilje i bilo koji oblik nesnošljivosti.


(Ne)zaštićeni osobni podaci


​Želite reći da se ipak s razlogom izbacuje iz HDZ-a članove koji su, prema ocjeni vodstva stranke, širili mržnju i pozivali na nasilje?


– Samo kažem da je ovo drugi aspekt. Treći je zaštita osobnih podataka, o čemu u Hrvatskoj još nedovoljno javno govorimo i debatiramo. U državama s dužom demokratskom tradicijom to je drukčije, recimo Njemačka ima saveznog pravobranitelja za zaštitu osobnih podataka, ali i u svakoj saveznoj zemlji postoji zemaljski pravobranitelj za zaštitu podataka. Ovaj događaj bi nam trebao biti poticaj za otvaranje rasprave kako se u Hrvatskoj štite naši osobni podaci. Treba više vidljivosti u skrbi za zaštitu osobnih života naših građana. Pored već postojeće Agencije za zaštitu osobnih podataka, trebao bi nam i pravobranitelj za zaštitu osobnih podataka.


Aludirate na to što se privatna komunikacija unutar Whatsapp i Viber grupa koristi za obračun u HDZ-u?


– Govorim općenito o tome u kojoj se mjeri nečiji osobni podaci smiju koristiti. Što se konkretno HDZ-a tiče, uvijek ću se zalagati za slobodu govora, ali i za osudu govora mržnje. Treba biti vrlo pažljiv i točno utvrditi u kojem su kontekstu nastale poruke kojima se pozivalo na nasilje i nesnošljivost. U konačnici, to je u prvom redu posao države. Ako se nekome prijeti linčem, za to je nadležna država odnosno njezina pravosudna tijela. Naravno, u HDZ-u moramo voditi računa o tome što se sve događa u našim redovima, o tome kako pojedini članovi doživljavaju određene društvene fenomene i političke poteze. Ovo je iznimno osjetljiva tema. U kafiću znaju ljudi svašta pričati, dobacivati si i uvrede, a…


… nemoguće je znati što je točno mislio taj netko koji je prije godinu dana ili više napisao neku Whatsapp poruku koja zaista drastično zvuči.


– Ponavljam, treba biti vrlo razborit i procijeniti u kojem je kontekstu što poručeno.


Čistka je već krenula. Jeste li kao član zagrebačkog Gradskog odbora glasovali da se protiv devetero vaših kolega pokrene stegovni postupak?


– Nisam sudjelovao na telefonskoj sjednici Gradskog odbora HDZ-a, bio sam službeno spriječen. Očekujem da će kolege koji su obuhvaćeni odlukom o pokretanju stegovnih mjera moći iznijeti svoju stranu priče. Hrvatska je pravna država. Upravo HDZ kao najveća i najodgovornija politička stranka mora prednjačiti u poštovanju vladavine prava.


Spominjete nadležna državna tijela, za sliku o HDZ-u bi loše bilo kad bi se ona počela baviti vašom unutarstranačkom komunikacijom.


– Naravno, ali ovo su stvari koje su sada plasirane u javnost. Zato i kažem da treba biti razborit u vrlo osjetljivom razdoblju kampanje za predsjedničke izbore.


Može li se ova ova akcija protiv članova Whatsapp grupa negativno odraziti na kampanju HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje?


– Nadam se da neće.


Miro Kovač / Foto: D. JELINEK


Miro Kovač / Foto: D. JELINEK



​Sve u svoje vrijeme


Ako ćete u HDZ-u biti zaokupljeni istragama tko je što gdje napisao, u tim ćete uvjetima teško moći mobilizirati članstvo za izbore.


– Zato i pozivam na razboritost i pažljivost te da se u javnom prostoru klonimo teških riječi poput procesuiranja, sankcioniranja.


Da, prilično je šokantno bilo čuti predsjednika vašeg Kluba zastupnika Branka Bačića kako govori da će neki članovi stranke biti procesuirani. Ali, tako se, eto, u HDZ-u pripremate za unutarstranačke izbore, koji slijede za nekoliko mjeseci.


– Nikako ne želim vjerovati da to ima veze s unutarstranačkim izborima. Sada se treba koncentrirati na predsjedničke izbore.


Naravno da je ovo u vezi s unutarstranačkim izborima. Članstvu se šalje poruka da tijekom tih izbora pripaze za što će se zalagati.


– Ma, ne želim u to vjerovati.


Mogu li se u HDZ-u organizirati regularni izbori s više kandidata za čelne pozicije u stranci, po modelu jedan član, jedan glas?


– Ne samo da mogu, nego i moraju. To nalaže statut. A i hrvatska javnost to očekuje, s obzirom na to da je HDZ najveća, najozbiljnija i vladajuća stranka u državi. Ako neka stranka na planu primjene demokracije treba biti putokaz, svjetionik, to je HDZ. Vjerujem da ćemo te izbore uspjeti obaviti na profesionalan, transparentan i efikasan način.


Koliko HDZ ima članova?


– Nisam zadužen za evidenciju članstva. Na izborima će moći glasovati i biti birani samo oni članovi koji redovno plaćaju članarinu.


Svaki kandidat za predsjednika HDZ-a morat će skupiti potpise najmanje pet posto članova. Pet posto od kojeg broja? Od mitskih 220 tisuća članova, koliko HDZ nema niti približno?


– Tim ćemo se stvarima detaljno posvetiti nakon predsjedničkih izbora. Na vrijeme će se morati znati koliko će članova smjeti sudjelovati u izbornom procesu.


Andrej Plenković je 2016., kao jedini kandidat, izabran s ponešto više od 90 tisuća glasova, a sada se možda pokaže da uopće nemate toliko članova.


– Sve u svoje vrijeme, sada su pred nama predsjednički izbori.


Neprijeporna​ kandidatkinja


U dobroj ste poziciji da možete usporediti kampanju Kolinde Grabar-Kitarović 2014. i ovu sada.


– Prije pet godina sam bio čelnik izbora stožera. Bio sam u skupini entuzijasta koji su vjerovali da naša kandidatkinja, današnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, može pobijediti, što se i dogodilo. Tada je bila potpuno drukčija konstelacija, HDZ je bio u oporbi i predsjednički izbori bili su važna etapa u našem planu pobjede na parlamentarnim izborima, to jest u preuzimanju odgovornosti za državu. Svi su bili vrlo motivirani. Pokazali smo na tim izborima da je, unatoč svemu, HDZ sposoban pobjeđivati na izborima. Slikovito rečeno, za članove i birače HDZ-a Ivo Josipović bio je SKJ, a Zoran Milanović SKH. Htjeli smo ih obojicu pobijediti.


Jesu li danas motivacija i entuzijazam u HDZ-u na jednakoj razini kao 2014.?


– Vjerujem da župan Ivan Anušić, koji sada vodi izborni stožer predsjednice Republike, ima volju, iskustvo i energiju, da će se u sinergiji s kandidatkinjom i strankom stvoriti pobjednički ambijent. Inače, veće je umijeće održati se na vlasti nego doći na vlast.


Zanimljivo je da na prvo mjesto stavljate šefa izbornog stožera, a ne kandidatkinju.


– Pa podrazumijeva se da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najzainteresiranija za to da bude ponovno izabrana.


Predsjednica uopće ne djeluje zainteresirano za drugi mandat. Naprotiv, kao da je nevoljko u kampanji, rijetko se pojavljuje, a još rjeđe nešto smisleno kaže.


– Moj je dojam da je vrlo motivirana. I prema anketama je favoritkinja.


Miroslav Škoro vidi šansu u ovoj čistki u HDZ-u. Izravno se počeo obraćati vašim članovima, kaže da su oni objekt linča i da stranka nema veze s Franjom Tuđmanom. Vjerojatno će uskoro tvrditi da predsjednica odobrava ta isključenja iz HDZ-a.


– Svatko ima svoju izbornu strategiju. Prema onom što vidim, Kolinda Grabar-Kitarović je neprijeporna među članovima HDZ-a.


Ali, najviši dužnosnici HDZ-a sami govore da je dio članova nelojalan, da agitiraju za druge kandidate. Riječ je o iskrenosti na kakvu se rijetko nailazi u politici.


– U ovoj izbornoj utakmici treba pametno i mudro komunicirati s članstvom i biračima HDZ-a.


Slažete li se s Vladimirom Šeksom da bi eventualni poraz Kolinde Grabar-Kitarović oslabio Plenkovićevu poziciju u HDZ-u?


– Nisam interpretator izjava Vladimira Šeksa. Reći ću samo da je čelnik stranke koja je kandidirala predsjednicu, po logici stvari, i odgovoran i zaslužan.


Kad ste prije koji mjesec rekli da ćete pobijediti u unutarstranačkim izborima, Plenković vas je baš grubo poklopio, htio vas je poniziti. U sličnoj situaciji je prema Ivanu Penavi bio jako blag.


– Činjenica jest da su prema meni predsjednik stranke, ali i neki drugi visokopozicionirani kolege, reagirali posebno intenzivno. Zašto je to tako, zaključite sami ili pitajte njih.


Autentičan HDZ​


Ja bih zaključio da vi mislite da vas Plenković respektira, da ne kažem da vas se pribojava.


– Neću to komentirati.


Je li vas Plenković povrijedio tvrdnjom da ste irelevantan i da imate u HDZ-u utjecaj kao neki Finac?


– Neki su očekivali da mu odgovorim, ali nisam htio tada, pa neću ni sada. Ima vremena za to.


Nedavno ste apelirali da HDZ bude autentičan, što to znači?


– Izjavio sam to u kontekstu izbora njemačkoj saveznoj zemlji Tiringiji, na kojima je CDU završio tek na trećem mjestu, iako je tamo godinama redovno pobjeđivao. Biračima očito nije bila dovoljno jasna politika CDU-a. Zato HDZ mora ostati stranka koja će njegovati vrijednosti po kojima je prepoznata u Hrvatskoj i koje su važne našim članovima i biračima. Autentičan HDZ jamči našu neprikosnovenost na političkoj sceni.


Da sadašnji HDZ smatrate autentičnim, pretpostavljam da ne biste govorili da stranka mora biti autentična.


– Moramo vratiti birače koji na europskim izborima nisu glasovali za HDZ.


Kako? Tako da ćete kažnjavati članove HDZ-a?


– HDZ ima snagu i potencijal vratiti pokolebane birače. Samo tako na izborima za Hrvatski sabor možemo pobijediti s komotnom razlikom i formirati sljedeću Vladu.


Kojom političkom platformom pridobiti natrag te birače?


– O tome ću govoriti nakon predsjedničkih izbora.


Je li autentičan HDZ Tuđmanov HDZ?


– U Hrvatskoj se ponašamo kao da je Tuđman još živ. Nema dana da ga se ne spominje, mnogi se na njega pozivaju, neki i zlorabe. Za HDZ je dobitna kombinacija Tuđmanova paradigma, stranka treba svojim politikama pogađati bilo naroda, zahvaćati široko u hrvatskom društvu. Samo jak narodnjački HDZ, koji utjelovljuje tradicionalne hrvatske vrednote i kršćanski svjetonazor, može provesti promjene koje će Hrvatsku dugoročno postaviti kao uspješnu državu, koja se može gospodarski nositi s konkurencijom u Europskoj uniji i šire.


Plenković samouvjereno tvrdi da je HDZ danas pozicioniran tamo gdje bi to Tuđman htio.


– Ponavljam, činjenica jest da jedan dio naših tradicionalnih birača na europskim izborima nismo uspjeli uvjeriti. To moramo promijeniti.


U HDZ-u se vrlo selektivno pozivate na Tuđmana. Plenkovićeva obrana Dana antifašističke borbe je da je Tuđman uveo taj praznik. Ali, Tuđman nije smatrao potrebnim praznikom obilježavati pad Vukovara, pa je svejedno Plenković stavio u zakon taj praznik.


– U Hrvatskoj trebamo imati utvrđene datume kada obilježavamo zločine počinjene i u ime ustaštva, i u ime komunizma. Takav pristup jamči stabilnost društva. Ne smijemo iz društva isključiti sjećanje na žrtve niti jedne od tih totalitarnih ideologija i režima. Tuđman je bio u pravu kada je u kritičnoj 1991. godini, kada je opstanak Hrvatske bio ugrožen, predložio dan kada ćemo se sjećati borbe protiv fašizma. No, ova druga Hrvatska tada nije doživjela satisfakciju, da se obilježava i sjećanje na posljedice komunističke vladavine. Zalažem se za to da se 30. svibnja, Dan državnosti, osvijesti i kao dan odbacivanja komunističkog sustava. Na kraju krajeva, zar nije Savez komunista Hrvatske, čiji je SDP sljednik, svojom odlukom o raspisivanju prvih demokratskih izbora pridonio kraju komunističke vladavine. Stoga je 30. svibnja prikladan datum koji spaja desnu i lijevu Hrvatsku.


Penava zaslužuje podršku


A praznik 18. studenog, kojeg nije bilo za vrijeme Tuđmana?


– Dan domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza, bio je 1996. zamišljen kao posveta svim žrtvama za hrvatsku neovisnost. Taj se aspekt donekle izgubio kad je blagdan 2001. preimenovan u Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. To objašnjava prijedlog da 18. studenog obilježavamo kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, ali i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. S tim su se složili i čelnici Vukovara i Škabrnje. Zar bih se ja trebao s time ne složiti? Istodobno, Vukovar i Škabrnja moraju u našoj svijesti biti povezani s pobjedom. Vukovar je mirnim putem vraćen u naš ustavno-pravni poredak 15. siječnja, a Škabrnja vojno oslobođena u Domovinskom ratu. Međutim, utemeljenje novih državnih blagdana i neradnih dana ne smije biti izlika za ono što je prijeko potrebno, a to je efikasnije procesuiranje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Hrvatsko pravosuđe mora tu pokazati veću efikasnost. Moraju se povećati efektivi i hrvatskoj javnosti argumentirano pokazati i dokazati da se događa iskorak. Ivan Penava kao gradonačelnik Vukovara na tom planu zaslužuje svaku podršku.


Vučić je politička kukavica


Vaš Bačić tvrdi da nitko u HDZ-u nije bio protiv dolaska Aleksandra Vučića na Kongres EPP-a, je li to doista tako?


– Aleksandar Vučić želi »ispasti žrtva«. Čini se da je zbog toga odlučio da se neće odazvati pozivu predsjednika Europske pučke stranke Josepha Daula da sudjeluje na kongresu u Zagrebu. Možda mu nije drago da se održava u Zagrebu. Kako bilo, prozirna je to strategija koja neće postići željeni uspjeh. Njegov potez pomalo sliči na politički kukavičluk.


Pridonio sam da Plenković predsjeda EU-om


Imali ste dosta bitnu ulogu u tome što će Hrvatska, preko reda, u prvoj polovici iduće godine predsjedati EU-om, a Plenković to danas prikazuje kao vlastiti uspjeh. 


– Znate kako je to, nitko nema autorska prava na to što je radio kao član vlade, pa ni ja dok sam bio ministar vanjskih poslova u prethodnoj HDZ-ovoj vladi. Nakon referenduma o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije zaista smo ugrabili priliku da dođemo prije na red s predsjedanjem Europskom unijom. Izlobirali smo to. Predsjednica je također bila na toj liniji. Smatrao sam da je to važno za hrvatsku državnu upravu, koja se malo uljuljkala nakon pristupanja EU, nedostajala joj je motivacija. Napravili smo pravu stvar, a manje mi je važno tko će sada time hvaliti.


Miro Kovač je pridonio da Andrej Plenković predsjeda Europskom unijom, a Andrej Plenković kaže da je Miro Kovač irelevantan.


– Miro Kovač pridonio je tome jer je bio ministar u hrvatskoj Vladi, trudio se, imao je svoj tim.