Vlada nema vremena provesti najavljene javne ponude na burzi

Loš tajming: Neće biti ništa od plana B za autoceste ni od IPO-a HEP-a

Jagoda Marić

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

S obzirom na količinu posla koji treba napraviti  prije početka prodaje dionica  HAC-ONC-a, gotovo je nemoguće da se on odradi prije kraja godine. Slično je i s javnom ponudom 25 posto dionica HEP-a



ZAGREB Vlada je prije 11 dana donijela odluku o početku razduživanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb, čime je pokrenut i proces privatizacije HAC-ONC-a, ali od prodaje dionica te tvrtke putem javne ponude u ovoj godini, a najvjerojatnije ni u mandatu sadašnje Vlade neće biti ništa. Toga su sve više svjesni i u Vladi iako o takvom raspletu zasad nitko ne želi službeno govoriti. S obzirom na ono što Vlada, Sabor, tri spomenute tvrtke, ali i još neke državne institucije moraju napraviti prije početka prodaje dionica HAC-ONC-a u javnoj ponudi, gotovo je nemoguće da se taj posao odradi prije kraja godine.


Na knap


Vlada još nije raspravila ni Zakon o razduživanju HAC-a i ARZ-a niti izmjene Zakona o cestama, a oba će zakona u Sabor najranije početkom srpnja. To onda znači da se dva čitanja zakona ne mogu odraditi prije ljetne stanke u Saboru, pa će se zastupnici tim zakonima baviti i u jesenskom zasjedanju koje najranije može početi 15. rujna ove godine.


Ako zakoni i budu usvojeni do početka listopada, pred Vladom i njezinim tvrtkama je onda još teži posao, izrada prospekta za prodaju dionica HAC-ONC-a na burzi. Ako u tom poslu i budu brzi ili ga počnu pripremati već sada, prospekt mora odobriti Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), a to je posao koji traje najmanje dva mjeseca. Za sve to, priznaju i naši sugovornici iz Vlade, teško da će biti dovoljno vremena do kraja godine i Vlada vjerojatno u ovom mandatu, makar izbori bili u veljači sljedeće godine, neće odraditi privatizaciju HAC-ONC-a, odnosno neće dionice te tvrtke ponuditi građanima i ostalim ulagačima.




– Interes, pogotovo mirovinskih fondova za taj posao postoji, ali doista bi bilo baš na knap da se taj posao odradi do kraja godine. Nužno je odraditi razgovore i s kreditorima HAC-a i ARZ-a kako bi se ostatak njihovog duga, koji neće biti pokriven zaradom iz javne ponude, refinancirao po povoljnijim uvjetima od onih koje imamo, objašnjava naš izvor iz Vlade.


Usporen ritam


Na pitanje je li Vlada odlučila usporiti ritam javne ponude za HAC-ONC jer se i tom načinu prodaje javnost protivi, naši sugovornici odgovaraju da sa sadašnjom razinom zaduženosti monetizacija autocesta, bilo ona klasična bilo ona kroz javnu ponudu, nema alternativu te da Vlada nije odustala, ali i da otpor javnosti nije tako velik kao u početku.



Naš sugovornik iz Vlade procjenjuje da će sljedeća Vlada, tko god je sastavio, na kraju morati na sličan način kao i aktualna Vlada rješavati problem duga autocesta, ali će to možda činiti u nepovoljnijim uvjetima na tržištu, pa će na kraju država u cijelom  postupku dobiti i znatno manje novca. Uvjeren je da je država u monetizaciji mogla dobiti i do tri milijarde eura, plan u javnoj ponudi je najviše 1,5 milijardu eura. Samim smanjenjem duga za bilo koji od tih iznosa smanjio bi se i trošak kamata koje će Hrvatska i dalje plaćati na dug veći od četiri milijarde eura za gradnju autocesta.



– Odradili smo u prošloj godini najteži dio postupka kad je monetizacija u pitanju, imali smo veliki interes investitora, prvenstveno domaćih fondova i mogli smo značajno smanjiti dug cestovnih poduzeća, ali prikupljanje potpisa za referendum na kraju je zaustavilo taj postupak. Mi ćemo i sada pripremiti zakone i sve što se može odraditi kako bi javna ponuda bila spremna za novu Vladu, a na njoj će biti odluka kako dalje, kaže naš sugovornik iz Vlade.


No, vrijeme nije Vladin neprijatelj samo u inicijalnoj javnoj ponudi u HAC-ONC-u. Sve je izvjesnije da do kraja godine, što onda opet znači u mandatu sadašnje Vlade, neće biti moguće provesti ni javnu ponudu za 25 posto dionica HEP-a. Novac dobiven u toj javnoj ponudi trebao je ići u dokapitalizaciju HEP-a, a plan je bio da tako osnažen HEP krene u akvizicije u regiji.


Najbolji model


Dok je za HAC-ONC zakon već bio u javnoj raspravi i poznato je kako bi se odvijala javna ponuda dionica te tvrtke te koliki bi se udjeli ponudili na burzi, u HEP-u se tek očekuje da savjetnik Vladi predloži najbolji model. Tek nakon toga bi uslijedile odluke, pa nakon toga i izrada prospekta u kojem će najteže biti odgovoriti na pitanje što s HEP-ovom imovinom koja još nije do kraja proknjižena u zemljišnim knjigama te kako tretirati hidrocentrale oko čijeg se vlasništva HEP spori s državom na Ustavnom sudu, jer su ih po Zakonu o vodama iz 2011. izgubili. Nakon što u HEP-u i pronađu model po kojem će to pitanje tretirati u prospektu, on mora proći HANFA-u odnosno dobiti njezino odobrenje da bi se išlo u javnu ponudu. Iako od dvije najvažnije privatizacije koje je najavila na kraju najvjerojatnije neće biti ništa, u Vladi, čini se, i nisu pretjerano nesretni radi toga jer znaju da im se protivi dobar dio javnosti, a s time se očito i ne žele »boriti« u predizbornoj godini.