Rijeka nije luka s velikim uvoznim potencijalom, pa priče o velikim investicijama služe samo za zabavljanje naroda. Ako postoji veliki interes Kineza, zašto dosad nitko ništa nije napravio, pita se Jurčić
RIJEKA Najava dokapitalizacije Luke Rijeka kao i velikih investicija na riječkom prometnom pravcu neće donijeti nikakve posebne efekte za hrvatsku ekonomiju niti značajnije zapošljavanje. Takvo je mišljenje predsjednika Hrvatskog društva ekonomista Ljube Jurčića, koji na velike planove aktualne Vlade s nizinskom prugom i povećanjem kapaciteta u kontejnerima, ne nudi previše optimizma.
Koliki će i kakav odaziv imati opcija otkupa paketa dionica Luke Rijeka za radnike vrlo je upitno. Predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika riječke luke Roberto Zubčić ističe kako je prije dvije godine bila provedena anketa, kao i da je oko 1.800 radnika i umirovljenika Luke pokazalo interes za dionice.– Mi u ovom trenutku nemamo puno informacija od Uprave, pa treba pričekati da se svi lučki sindikati, Radničko vijeće i predstavnici Udruge dioničara Luke sastanu s Upravom. Dogovorit ćemo zajednički stav. Svakako da bismo željeli da cijena dionice bude nešto manja od nominalnih sto kuna ili da ne bude vremenskog moratorija na prodaju dionica. Postojali su i ranije dogovori oko kreditiranja kupnje dionica kod banaka, pa se to može realizirati. Naš interes u svakom slučaju postoji, ali moramo razgovarati o uvjetima, kazao je Zubčić.
– Uvijek je to ista priča, koja politički lijepo i primamljivo zvuči, ali je po meni riječ o promašenoj stragiji razvoja, jer Rijeka nije luka s velikim uvoznim potencijalom, pa priče o velikim investicijama služe samo za zabavljanje naroda, smatra Jurčić.
Ističe da je osnovna pogreška u tome što državi nasušno treba proizvodnja primarnih proizvoda, »što nam je potreban što veći izvoz naše robe, a ne uvoz tuđe robe«.
Pogrešan pristup
– Bilo bi puno bolje kad bi domaći kapital u mirovinskim i investicijskim fondovima bio usmjeren na dokapitalizaciju 30-ak tvornica. Tek u trenutku kad bi hrvatskih proizvoda bilo toliko da se riječka luka pokazuje kao usko grlo u izvozu, bilo bi opravdano razmišljati o dokapitalizaciji riječke luke. Ovako su stvari pogrešno postavljene. Problem Hrvatske je što se misli kako je svaka investicija opravdana, da spomenem samo Plomin ili Omblu, infrastrukturne projekte koji lijepo izgledaju, ali nemaju veze s proizvodnjom primarnih proizvoda. Naravno da treba potencijal riječkog prometnog pravca iskoristiti, ali kad postavite pitanje je li bolje ulagati europski i naš novac za luku i transport, gdje će se ljudi zaposliti kao skladištari i krcatelji tereta, ili je bolje ulagati za obrazovanje ljudi, znanost i nove tehnologije, onda sam ja za ulaganje u obrazovanje. U razdoblju dok se napravi taj pravac od 5 ili 6 godina mi možemo obrazovati 300 do 500 građana samo s područja Primorsko-goranske županije kao vrhunske stručnjake u raznim oblastima, ističe Jurčić.
Džepna luka
Na direktan upit o najavi mogućeg dolaska moćnog kineskog brodara i lučkog operatera COSCO-a za koncesionara na Zagrebačkoj obali, Jurčić odgovara kako u tome nije realno očekivati otvaranje proizvodnih kapaciteta u riječkoj regiji koji bi bili kompatibilni i vezani uz promet luke.
– Svi ljudi koji se bave biznisom znaju gdje je proizvodnja, znaju svakog većeg proizvođača i morske puteve. Ako postoji veliki interes Kineza pitam se zašto dosad nitko ništa po tome nije napravio. Usporedbe radi, trgovački centri su se izgradili u nekoliko godina, jer je interes tu doista postojao. Žao mi je to reći, ali riječka luka je džepna luka i nema veliki uvozni potencijal, zaključuje Jurčić.
