Ljubljanska banka izgubila je jučer pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu još jedan spor što ga je protiv nje pokrenula Privredna banka Zagreb, zahtijevajući od slovenske banke povrat iznosa od 3,8 milijuna švedskih kruna, odnosno nešto više od 400 tisuća eura, na ime prenesene štednje hrvatskih deviznih štediša Ljubljanske banke.

Prema jučerašnjoj presudi Ljubljanska banka proglašena je odgovornom za povrat štednje i kamata, uz obvezu plaćanja sudskih troškova od 680 tisuća kuna. Kako je riječ o prvostupanjskoj presudi, Ljubljanska je banka odmah najavila žalbu na ovu presudu, koja će zasigurno izazvati nove napetosti u ionako napetim odnosima između Zagreba i Ljubljane.

Prenesena štednja

Ovdje je riječ  o tzv. prenesenoj štednji koju su hrvatske štediše Ljubljanske banke devedesetih godina prošloga stoljeća prenijele na hrvatske banke. Hrvatska država ih je isplatila na teret hrvatskog proračuna, dok su hrvatske banke za navedene iznose, u ime države, tužile Ljubljansku i Novu ljubljansku banku.

Ukupno je tako iz Ljubljanske banke na hrvatske banke preneseno 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, ili 278 milijuna eura, bez kamata, a pred hrvatskim sudovima vodi se ukupno 27 takvih postupaka. U međuvremenu je došlo do spajanja nekih predmeta tako da ih je danas 15, a u nekoliko predmeta donesene su nepravomoćne presude u korist tužitelja, a na štetu slovenskih banaka, koje su u vlasništvu

Zbog toga se i jučer povodom najnovije presude oglasila slovenska vlada, upozorivši da hrvatski sud ponovno nije poštovao Memorandum o suglasnosti, što su ga 2013. godine u Mokricama potpisali tadašnji premijeri Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Janez Janša.

Riječ je o dokumentu kojim je razriješena i posljednja slovenska blokada hrvatskog ulaska u EU, kojom je slovenska strana ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora uvjetovala povlačenjem hrvatskih tužbi protiv slovenskih banaka. Slovenija je hrvatske tužbe po svaku cijenu željela stopirati prije ulaska Hrvatske u EU, znajući da će poslije ulaska i sama morati provoditi odluke hrvatskih sudova.

Prekid sporova

Spor je naoko riješen memorandumom iz Mokrica, no procesi protiv slovenskih banaka pred hrvatskim sudovima ipak su nastavljeni, jer se dvije strane ne mogu dogovoriti oko tumačenja sadržaja memoranduma: dok Slovenija traži prekid sudskih sporova, Hrvatska pristaje samo na privremeni zastoj. Optužujući Hrvatsku da pokušava izigrati potpisani memorandum, Slovenija tvrdi da se hrvatska strana ne pridržava dogovora, poručujući da ni slovenska strana neće poštovati odluke hrvatskih sudova.

Slovenija pritom i dalje smatra kako je problem devizne štednje pitanje koje se mora rješavati u sukcesijskim pregovorima – za koje treba suglasnost svih nasljednica i koji mogu trajati desetljećima – a ne sudova, bez obzira na suprotno stajalište Europskog suda za ljudska prava, koji interese štediša stavlja ispred interesa država. Slovenija stoga razmišlja o tužbi protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu zbog kršenja međunarodnog ugovora, dok Hrvatska ne priznaje ni jedno ni drugo – niti da krši memorandum niti da je memorandum iz Mokrica međunarodni sporazum.