ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić najavio je danas kako će njegovo ministarstvo uskoro objaviti popis poreznih dužnika, kroz izmjene Općeg poreznog zakona koje bi pred Sabor mogle doći već na početku iduće sjednice.

»Izmijenit ćemo vjerojatno članak 8. Općeg poreznog zakona i utvrditi da se tajnost ne odnosi na one koji su porezni dužnici, a na portalima Ministarstva financija bit će objavljeni podaci«, izjavio je Linić novinarima u Hrvatskom saboru.

Upitan kada se može očekivati objava popisa poreznih dužnika, odgovorio je kako očekuje da će uskoro uslijediti završetak aktualnog saborskog zasjedanja, te da će Vlada zakonski prijedlog vjerojatno pripremiti do početka iduće saborske sjednice.

Linić je izvijestio i da će Vlada sutra u prvo saborsko čitanje uputiti Zakon o financijskom poslovanju.

»Već sutra će se sastati dio članova Vlade koji radi na sanaciji Stečajnog zakona, dakle s pravosuđem i Ministarstvom gospodarstva, odnosno potpredsjednikom (Radimirom) Čačićem. Pokušat ćemo dogovoriti osnovna načela, formirati radne skupine i ići u dva čitanja u Saboru, znači nešto duži period«, rekao je.

»Nastojat ćemo do svibnja prihvatiti taj zakon i tada ćemo ići u ozbiljne pregovore između vjerovnika i dužnika«, dodao je Linić.

Novinare je zanimalo i kakav je stav Vlade oko najavljenog bojkota benzinskih postaja zbog rastuće cijene goriva, na što je Linić odgovorio kako prihvatljivom smatra svaku građansku inicijativu, pa i onu protiv dizanja cijena goriva.

»Valjda nam je jasno, nakon 150 godina naftnog rata, da nije u pitanju samo cijena, nego i politika velesila oko cijena nafte i naftnih derivata. To su nažalost posljedice koje trpe svi oni koji uvoze naftu i trebaju tu naftu. Prema tome, nije to cijena samo nesigurnosti, nego i velikih političkih igara. To su posljedice koje osjećamo i u Hrvatskoj«, rekao je Linić.

Novinari su HDZ-ovog zastupnika i bivšeg ministra financija Ivana Šukera pitali je li za objavu popisa dužnika, na što im je odgovorio kako umjesto političkog prepucavanja treba promijeniti porezni zakon.

»Ako sam ja nekome dužan, ne vidim zašto bi me netko trebao štititi. Prema tome, treba promijeniti porezni zakon i ako Sabor donese takvu odluku neka se objavi tko duguje i zašto duguje. Ovo nije tema za prepucavanje«, poručio je Šuker.

Napomenuo je kako je prije dvije i pol godine, kada je bivša Vlada predstavila Program gospodarskog oporavka, tada od Hrvatske udruge poslodavaca tražila da sastave listu neurednih platiša prema državi i poduzetnicima, ali da do danas taj zahtjev nije naišao na pozitivan odgovor.

»Najlakše je kritizirati, ali kada trebamo zajedno nešto napraviti, onda se neki povlače«, kazao je.

Upitan kako tumači podatke da u zadnje tri godine nije naplaćeno preko 24 milijarde kuna poreznog duga, Šuker se pozvao na statistiku Porezne uprave po kojoj je, ustvrdio je, samo krizne 2009. naplata bila 94 posto, a u narednim godinama 96 ili 97 posto.

»To su činjenice i to je ono što su inspekcijskim nadzorom utvrdile inspekcijeske službe u ministarstvu. Ako je to bilo 2 do 3 milijarde godišnje onda ne može u tri godine biti 24 milijarde«, poručio je Šuker.

Upitan je li gomilanje dugova moglo spriječiti puno funkcioniranje OIB-a, koje do danas nije zaživjelo, podsjetio je da je OIB u potpunosti trebao profunkcionirati početkom prošle godine, čime bi se, rekao je, otkrila poduzeća koja praktički ne postoje.  

»Ovo nije tema za političko prepucavanje«, ponovio je Šuker, iznijevši statističke podatke po kojima je Porezna uprava prosječno zadnjih deset godina imala naplatu od 97 posto, a da preostalih 3 posto čini 2,4 milijarde kuna.

»Kad to pomnožite s deset godina onda je taj iznos velik. Ono što smo govorili 2002. i što smo govorili kad smo uvodili model A,B,C – naprosto se mora razlučiti ono što se može naplatiti i što ima vjerojatnost da se naplati i ono što se ne može naplatiti jer tu još postoje i dugovi iz 90-tih«, naglasio je Šuker.

Upitan kako tumači prozivke da je država, što se naplate poreza tiče, uvijek bila naklonjena velikima, odgovorio je kako to treba pitati bankare.

»Oni najbolje mogu reći što to znači da putem ovrhe prodajete nečiju nekretninu pa ćete onda i vidjeti koje je to slavlje kad se proda neka nekretnina. Najveći dio potraživanja Porezne uprave je blokiran«, poručio je Šuker.

Linić: u Hrvatskoj nema svijesti da se porezi moraju plaćati

Živimo u državi u kojoj ne postoji svijest da se porezi moraju platiti i zato ne čudi da imamo gotovo 42 milijarde kuna nenaplaćenih obveza, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić, predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom.

Linić je kazao kako je važeći zakon, koji je donijela bivša vlada i po kojemu se na rok od 30 mjeseci namjeravao reprogramirati porezni dug nastao do kraja 2010., nije dao rezultata, budući da je lani nelikvidnost nastavila rasti. Po novom modelu, onima koji su prošle godine kasnili s plaćanjem, a mogu ispuniti svoje obveze, omogućio bi se otpis kamata ako u roku 30 dana podmire dug. Za one koji niti uz otpis kamata ne mogu platiti svoje dugove, sve neizvršene obveze do 31. siječnja ove godine mogli bi refinancirati na rok od 36 mjeseci. Nakon toga, naglasio je Linić, svako neplaćanje poreza ili neizvršavanja drugih obveza značit će blokadu i otvaranje stečajeva.

Ocijenio je kako Vlada novim mjerama pruža potporu gospodarstvu te stvara uvjete za donošenje Zakona o financijskom poslovanju kao mehanizma za provedbu strukturnih promjena u rješavanju problema dugova, te na taj način spašavanje radnih mjesta.

Linić je rekao kako Vlada ocjenjuje da od pravnih subjekata realno može naplatiti 25,8 milijardi kuna, iznijevši podatke po kojima su 40 posto dužnika pravne osobe, gotovo 43 posto su fizičke osobe u samostalnim djelatnostima, a oko 18 posto ostale fizičke osobe.

Među pravnim osobama više je od 131 tisuće dužnika ili 7 posto svih dužnika, 261 tisuća je dužnika kod fizičkih osoba u samostalnim djelatnostima, a kod ostalih fizičkih osoba čak 1,3 milijuna ljudi je dužno.

»To je popis od 1,7 milijuna dužnika prema poreznim obvezama«, poručio je Linić, rekavši i kako se najveći dio duga – 21 milijarda kuna – odnosi na poreze (7 milijardi su dugovi od neplaćenog PDV-a), 6 milijardi su teški neplaćeni doprinosi za prvi stup mirovinskog osiguranja, 5,5 milijardi je dug u zdravstvenom osiguranju, a dug u sektoru dobiti se kreće oko 1,3 milijarde.

Linić je istaknuo kako Vlada od Porezne uprave već od ožujka očekuje snažniju aktivnost u naplati poreznog duga kroz postupanje prema svakom dužniku, što će, rekao je, značiti i blokadu i stečajeve za pravne subjekte koji ne izvršavaju obveze prema državi i lokalnim sredinama.

»Vlada je svjesna da te mjere pogoduju i neurednim dužnicima koji su svoje probleme rješavali poreznom nedisciplinom, nasuprot onima koji su – unatoč teškoćama – bili uredni u plaćanju. Svjesni smo i da moramo promijeniti ponašanje Porezne uprave jer više nemamo pravo tolerirati neodgovornost prema poreznim obvezama«, poručio je.Linić očekuje da će, sukladno predloženim izmjenama, svi zahtjevi pravnih subjekata za refinanciranje duga Porezna uprava prikupiti u roku od 30 dana od stupanja na snagu zakonskih izmjena, a kako bi već krajem ožujka »bili spremni provjeriti ponašanje Porezne uprave prema neplatišama«.

»Sve ono što do tada ne uspije, znači da nema šanse za konkurentnu borbu na tržištu i to znači da izlaza za njih nema«, istaknuo je Linić, koji, s obzirom na velike teškoće u gospodarstvu te velik broj nezaposlenih, ne očekuje neke brze i velike rezultate od zakonskih izmjena.

»Ta vječna dilema da li potpore usmjeriti na liječenje bolesti ili zdravlje onih koji su uspješni još će sigurno neko vrijeme biti prisutna ovdje u Saboru i u Vladi«, dodao je Linić.

Jadranka Kosor je u ime HDZ-a od Linića zatražila da zastupnike i javnost izvijesti o jučerašnjim »opasnim i neodgovornim« izjavama ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je na Odboru za financije kazala da je bivša Vlada otpisivala kamate na dugove na zatvorenim sjednicama, da bi nakon sjednice novinare zamolila da o tome ne pišu te da svoju izjavu ne želi detaljnije pojašnjavati.