Tko je stopirao projekt?

Linić: Moj prijedlog o registriranju svih prihoda sveučilišta srušio je Zoran Milanović

Jagoda Marić

Nadam se da će Vlada sada provesti i moj drugi prijedlog, protiv kojeg je opet bio HNS, a to je drukčije oporezivanje drugog dohotka, kojeg opet u velikom broju imaju sveučilišni profesori i liječnici, kaže bivši minstar financija

ZAGREB  Iako se HNS promptno i glasno usprotivio prošlogodišnjem pokušaju bivšeg ministra Slavka Linića da sve prihode sveučilišta, pa i one koje zarade naplatom školarina, uključi u Državnu riznicu, zasad se nisu oglasili na činjenicu da je Vlada u prijedlogu proračuna za sljedeću godinu učinila baš to. HNS-ovci s kojima smo razgovarali na tu temu izbjegavali su se očitovati uz objašnjenje da tek trebaju vidjeti o čemu se točno radi.   Bivši ministar Linić tvrdi pak da tu njegovu namjeru nije srušilo to što se HNS-ovci protivili registriranju svih prihoda sveučilišta nego to što je protiv toga bio sam premijer Zoran Milanović.  

Predlagao sam da svi prihodi sveučilišta uđu još u proračun 2013. godine, predlagao sam da to bude jedna od reformskih mjera, ali premijer nije bio za to, jer su protiv toga bili njegovi prijatelji sa sveučilišta, a on je protivljenje HNS-a iskoristio samo kao izliku, tvrdi Linić.


Na pitanje zašto je u manje od godinu dana Milanović naglo promijenio mišljenje i sadašnjem ministru Borisu Lalovcu dopustio da u poračun uključi sve prihode sveučilišta, Linić odgovara da su se u međuvremenu proračunski problemi povećali, da je Hrvatska daleko od ispunjavanja kriterija iz procedure prekomjernog deficita te da je premijera na promjenu mišljenja natjerala nužda.


Bivši ministar podsjeća da je na osnovu zakonskih propisa uključivanje svih sveučilišnih prihoda u proračun u više navrata tražila Državna revizija, pa se pita »čemu dekani i rektori uče djecu na sveučilištima ako se protive provođenju hrvatskih zakona.«




  Nada se da će Vlada sada provesti i njegov drugi prijedlog, protiv kojeg je opet bio HNS, a to je drukčije oporezivanje drugog dohotka, kojeg opet u velikom broju imaju sveučilišni profesori i liječnici. Njima se samo redovita plaća obračunava po pravilima poreza na dohodak, odnosno po stopama od 12, 25, i 40 posto, a ako ostvaruju i drugi dohodak bez obzira kolika bila njegova visina, on se oporezuje po stopi od 25 posto.


  Sada kad je stopa od 40 posto podignuta na iznos iznad 13.200 kuna, vrijeme je da se drugi dohodak oporezuje i po toj stopi. Pa ti ljudi, pokazao je COP, imaju plaće po 40 tisuća kuna neto, pa neka onda i plate porez po najvećoj stopi, poručuje Linić.