Omiljeni sport

Licitiranje datumom izbora: Jedva da ima nedjelje u kalendaru koja još nije spomenuta

Tihomir Ponoš

Čim je u »Novom listu« spomenut 22. studenoga, neimenovani dužnosnik HNS-a izjavio je za »Jutarnji list« da bi bilo dobro da izbori budu 14. veljače sljedeće godine, na Valentinovo, pa bi se Kukuriku koalicija mogla nazvati Koalicija srca



Parlamentarni se izbori približavaju, čini se da nervoza raste. Sve zanima kada će biti izbori, kojega ćemo to datuma birati novi saziv Hrvatskog sabora, a kako se izbori približavaju ritam licitiranja datuma izbora postaje sve frenetičniji. Ta tema – kojega će točno datuma biti parlamentarni izbori – postala je u izbornoj godini uobičajena, dosadna i zamorna tema čija je jedina svrha priprosto politiziranje. Rasprave o tome koje će nedjelje biti parlamentarni izbori traju takorekuć od početka 2015. godine, a jedva da ima nedjelje u kalendaru koja nije spomenuta kao mogući ili vjerojatan datum održavanja izbora, kao datum o kojem se razmišlja, kao datum koji je prilično izvjestan.


Parlamentarni izbori raspisuju se u roku od 60 dana od isteka mandata sazivu Sabora ili 60 dana od samoraspuštanja parlamenta, a raspisuje ih predsjednica Republike. Iako je ona ta koja ih raspisuje datum održavanja izbora zapravo diktira parlamentarna većina. O njoj ovisi kada će samoraspustiti parlament, manevarski prostor predsjednice Republike u određivanju datuma je uzak. Svaka vladajuća većina u sustavu kakav je hrvatski u kojem datum redovitih parlamentarnih izbora nije fiksiran ima mogućnost ograničenog manipuliranja datumom izbora. To je naprosto popudbina vlasti, baš kao što je popudbina vlasti i sastavljanje dnevnog reda sjednica Sabora pa će među prvim točkama biti ono što je važno za državu, ono što je važno za vladajuće, a ono što predlaže opozicija bit će pri dnu dnevnog reda, s malim izgledima da se o tome uopće raspravlja. Iskustvo pokazuje da je svejedno koja je opcija na vlasti, svaka koristi te mogućnosti i u tome nema ništa nenormalno.


Isti film


U ovogodišnjoj smo licitaciji održavanjem datuma izbora o novom sazivu parlamenta trebali odlučivati još u travnju ili svibnju. U veljači su se kao mogući datumi izbora spominjali 26. travnja ili 17. svibnja. Gordan Jandroković, jedan od najisturenijih članova HDZ-a u Karamarkovoj ekipi, koncem je veljače zaključio da Zoran Milanović kalkulira s datumom izbora (a zašto ne bi?) i vlastitim rejtingom. Josip Salapić iz HDSSB-a ustvrdio je da bi zbog građana Hrvatske bilo bolje da izbori budu što prije. Tako to biva u izbornim godinama: opozicija traži od vlasti da izbore raspiše što je moguće prije, a sam čin neraspisivanja izbora karakterizira kao nedemokratsko ponašanje. Taj smo film gledali prije četiri godine, gledamo ga i ove.




U toj zabavi zvanoj »kojega će datuma biti izbori« sudjeluju i vlast i opozicija. Vlast je, sudeći prema novinskim člancima, višekratno ispuštala probne balone (ili barem nešto glasnija razmišljanja) u javnost: od toga da bi trebali biti u veljači sljedeće godine, dakle u krajnjem roku, pa je u igri bila jesen ove godine, nedavno je spominjan 22. studenoga. Svo vrijeme se kroz javnost provlači i teza kako se unutar vladajuće koalicije još nisu uspjeli dogovoriti o datumu održavanja izbora. Čim je u »Novom listu« spomenut 22. studenoga kao mogući datum neimenovani dužnosnik HNS-a izjavio je za »Jutarnji list« da bi bilo dobro da izbori budu 14. veljače sljedeće godine, na Valentinovo, pa bi se Kukuriku koalicija iz 2011. godine prigodno mogla nazvati Koalicija srca. Krajem svibnja predsjednik Vlade i predsjednik SDP-a Zoran Milanović izjavio je da su šanse da parlamentarni izbori budu početkom 2016. godine velike.


– U ovom trenutku sam sklon da svoju obvezu prema hrvatskim građanima odradimo do kraja. To je jedino fair, govorio je koncem svibnja Milanović u Dnevniku Nove TV. Prošle subote je Milanović družeći se s ribarima na Ugljanu novinarima na pitanje zna li se datum parlamentarnih izbora poručio »da može samo ponoviti da će izbori biti u zakonskom roku«. Tom je zgodom i ministar uprave Arsen Bauk, ne po prvi puta odgovarao na pitanje o datumu izbora, i zaključio da »o izborima odlučuje gospođa koja lijepi pločice, lovi ribu i vozi kombajn«, a taj opis odgovara predsjednici Republike Kolindi Grabar-Kitarović pri čemu, valja ponoviti, ona u određivanju datuma izbora ima uzak manevarski prostor. Činjenica da se još ne zna datum izbora za Gordana Jandrokovića je nedemokratski i nekorektan potez vlasti. O tome je govorio u izjavi za medije primjerice 13. srpnja kada je komentirao mogućnost postizborne suradnje HDSSB-a s lijevo-liberalnim blokom. Osim što je za Jandrokovića to što se ne zna datum izbora nedemokratski i nekorektno, on očekuje od vlasti da taj datum objavi što prije. Za HDZ je to svakako od goleme važnosti. Naime, HDZ je suradnji s partnerima iz Bavarske završio svoj gospodarski program, ali ga nije objavio. Bit će objavljen nakon što SDP objavi svoj program i objavi datum parlamentarnih izbora. Dakle, HDZ nestrpljivo čeka da dozna datum izbora kako bi na sav glas govorio o svom gospodarskom programu, a dok taj datum ne bude poznat nema im druge nego da zbog samonametnute šutnje o njemu paze da ne puknu od silne želje da birače upoznaju s programom koji će im, kao i svaki drugi, jamčiti napredak, boljitak i u konačnici blagostanje. Razlog zbog kojeg HDZ traži da izbori budu što prije jest i taj što sadašnju vlast smatra grozomorno nesposobnom pa bi državu bilo odlično da izbori budu što prije, da na njima pobijedi HDZ i da prestane propadane zemlje. S Jandrokovićem bi se Milanović zasigurno složio, samo da je kojim slučajem u opoziciju.

 Prije četiri godine kada jest bio u opoziciji i kada je bilo izvjesno da će pobijediti na izborima tražio je od vlasti, a tada je to bio HDZ predvođen Jadrankom Kosor da što prije odredi datum izbora jer bi to dovelo do, kako je govorio tadašnji šef najsnažnije oporbene stranke, relaksiranja političke scene. U ožujku 2011. godine ustvrdio je da Jadranka Kosor nema hrabrosti raspisati ni unutarstranačke izbore, a kamoli parlamentarne. Tada se spominjalo da bi izbori mogli biti u prvom tjednu studenoga, a Milanović je ocijenio da je to prekasno. Ne treba mnogo razmišljati da bi se dokučilo zašto je to bilo prekasno – zato što je tadašnja Vlada bila toliko nesposobna da je bilo poželjno da što prije izgubi na izborima i odstupi. Tadašnje nagađanje o datumu bilo je doista samo nagađanje i izbori su održani u prve nedjelje u prosincu.


Velike razlike


Postoji mnogo veći problem od pitanja kojega će datuma biti izbori. Parlamentarni će izbori biti u zakonskom roku, kako je rekao i Milanović. No, izbori neće biti po zakonu, barem ne u skladu sa Zakonom o izbornim jedinicama. Veličina izbornih jedinica i dalje nije usklađena, razlike između one s najviše i najmanje birača ponovo će biti nedopustivo velike. A za to nije odgovorna »gospođa koja lijepi pločice, lovi ribu i vozi kombajn« kako predsjednicu Republike opisuje Bauk nego ministar uprave koji u četiri godine nije javnosti uspio podastrijeti niti jedan službeni prijedlog kojim bi riješio problem na koji je čak i Ustavni sud ukazao 2010. godine. A oko toga se, izgleda, nitko ne uzrujava.