Tijekom izgradnje i rada LNG terminala doći će do negativnog utjecaja, no navodi se da se se radi o maloj površini morskih staništa i ne od posebnog značaja. I utjecaj na morske sisavce i kornjače smatra se prihvatljivim, a ni kopnena flora i fauna ne bi trebala trpjeti
ZAGREB Ministarstvo zaštite okoliša i prirode sutra će u javnu raspravu pustiti Studiju utjecaja na okoliš budućeg LNG terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju, koja će trajati do 14. veljače, a koja zahvat smatra ekološki prihvatljivim.
»Ocijenjeno je da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, zaključuje se u studiji koju je za Plinacro izradila tvrtka OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba.
Povremeni izvori emisije onečišćujućih tvari koje nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva bit će brodovi – tankeri. Kumulativno, s TE Rijeka i INA rafinerijom Urinj, koncentracije SO2 i NO će biti malo više od koncentracija koje proizvodi samo rad terminala i/ili rad tankera. Da bi do prekoračenja graničnih vrijednosti došlo značajnije, baš bi se u vrijeme pretakanja plina s određene vrste tankera morao pojaviti jugozapadni/zapadni vjetar koji bi onečišćujuće tvari odnio u Omišalj, navodi studija utjecaja na okoliš.
Produbiti podmorje
Terminal će imati kapacitet od šest milijardi prostornih metara plina godišnje, a godišnje bi na omišaljski terminal uplovljavalo od 50 do 80 brodova za ukapljeni prirodni plin, što će, navodi se u studiji, sadašnji promet velikih brodova u Riječkom zaljevu povećati za oko pet posto.
Terminal će imati pristan za prihvat brodova koji prevoze ukapljeni plin, uređaje za pretakanje plina s brodova cjevovodom do dva spremnika, isparivače i plinovod koji plin transportira u distribucijsku mrežu.
Pristan će biti dugačak oko 400 m i projektiran tako da može primiti brodove kapaciteta od 75.000 do 265.000 m3. Pretakanje broda trajat će od 12 do 16 sati, a cijela procedura, od pristajanja punog, do isplovljavanja praznog broda trajati oko 24 sata.
Za terminal na Krku odabrana je varijanta potpuno zatvorenih spremnika koji su, navodi se u studiji, najsigurniji. Svaki će od njih imati visinu od 55, i promjer od oko 80 metara. Studija predlaže da se za pročišćavanje otpadnih voda koristi postojeći uređaj DINA Petrokemije.
Tijekom izgradnje terminala će se produbljavati podmorje ispred novog pristana, kako bi se postigla dovoljna dubina mora za tankere.
»Izgradnja pristana za brodove i produbljivanje morskog dna u području pličine ispred imat će negativan utjecaj na morska staništa u vidu trajnog gubitka staništa površine oko 12.250 četvornih metara«, navodi studija, uz napomenu kako se radi o relativno maloj površini morskih staništa, uobičajenih duž cijelog Jadrana, i ne od posebnog značaja.
Boravak brodova na području pristana dovest će do zasjenjenja morskog dna. Na tom će se području razviti novi organizmi, a povećanjem pomorskog prometa na području zahvata doći će i do povećanja razine podvodne buke na širem području, što će za posljedicu imati povećano uznemiravanje te izbjegavanje šireg prostora od strane morskih životinja, poglavito sisavaca i gmazova (morske kornjače). To područje, zaključuje se međutim, ne predstavlja značajno područje za morske sisavce i gmazove, te se utjecaj planiranog zahvata smatra prihvatljivim.
Do značajnijih onečišćenja mora ili podzemnih voda mineralnim uljima izlijevanjem iz vozila/plovila ili uređaja može doći samo u incidentnim situacijama, navodi se u studiji. Mogući utjecaji tijekom izgradnje na kopnenu floru i faunu bit će gubitak nekih šumskih staništa, te dračike. Ovaj utjecaj studija također ne smatra značajnim.
Emisije štetnih plinova mogu utjecati na uže područje lokacije budućeg terminala, što će ovisiti o razini emisija. Povećani promet brodova povećava razinu uznemiravanja te može imati utjecaja na vrste ptica koje obitavaju na ruti koju će za promet koristiti brodovi. »Buka do koje dolazi tijekom rada terminala predstavlja onečišćenje okoliša kojim se trajno narušavaju postojeći uvjeti u staništima na promatranom području. Ona može negativno utjecati na sve skupine životinja, a ponajprije na pjevice i sove«, ističe se.
Osim na internet stranicama Ministarstva zaštite okoliša, javnost će tijekom javne rasprave imati uvid u studiju u Općini Omišalj svakog radnog dana od 8 do 16 sati, kao i u Upravnom odjelu za prostorno uređenje PGŽ-a, Riva 10, radnim danima od 8 do 11 i od 12 do 16 sati. Javno izlaganje bit će održano 4. veljače u Općinskoj vijećnici u Omišlju u 17 sati.
Nepoželjna vizura
Terminal će vizualno biti uklopljen u industrijsko područje DINA Petrokemije d.d., ali će se zbog dva spremnika UPP-a, kao dominantnih krajobraznih elemenata, postojeće nepoželjne vizure promijeniti u »nešto nepoželjnije«, navodi studija. Njegov utjecaj na krajobraz, zaključuje se, bit će umjereno negativan.
Tijekom izgradnje UPP terminala na otoku Krku doći će do smanjenja kvalitete zraka, prvenstveno zbog građevinskih radova. Emisije ispušnih plinova neće, međutim, dugoročno u većoj mjeri narušiti kvalitetu zraka okolnog područja. Isparivači na terminalu na kvalitetu omišaljskog zraka »najvjerojatnije neće imati utjecaj« ako se dimnjaci dimenzioniraju na visinu od 40 metara.
U sustavu za ispuštanje plina može u izvanrednim situacijama doći do previsokog tlaka, od čega štiti baklja na kojoj će se plamen održavati spaljivanjem konstantne količine dušika i malih količina prirodnog plina. Pri normalnom radu UPP terminala utjecaj baklje na kvalitetu zraka je zanemariv.
