Memoralizacije mjesta političke represije

Kultura pamćenja: Zdravlje društva ovisi o suočavanju s negativnim stranama svoje prošlosti

Andrej Petrak

Vesna Teršelić, Foto: I. TOMIĆ

Vesna Teršelić, Foto: I. TOMIĆ

Trodnevni skup posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti koncem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike



RIJEKA – Osmišljavanje plana memoralizacije mjesta političke represije i stradanja u prostoru južnog Kvarnera zadatak je skupa »Kultura pamćenja u Hrvatskoj i suvremenoj Europi«, otvorenog u petak u hotelu Bonavia u organizaciji njemačke Zaklade Friedrich Ebert i Documenta – Centra za suočavanje s prošlošću.


Trodnevni skup posvećen je lokalitetima ustaškog logora u uvali Slana na Pagu, talijanskog internacijskog logora Kampor na Rabu te Golog otoka i obližnjeg otočića Grgur, na kojima su komunističke vlasti koncem četrdesetih godina otvorile mušku i žensku kaznionicu za političke zatvorenike. Uz okrugli stol i radionice skup uključuje i studijski posjet odabranim lokalitetima, Golom otoku i Rabu, koji će se obići u suradnji s Udrugom antifašista Rab i Udrugom Goli otok Ante Zemljar.  


Osnovna je namjera, pojasnila je voditeljica Documente Vesna Teršelič da skup rezultira s tri inicijalne radne grupe, posvećene odabranim lokalitetima, koje bi se potom širile, pri čemu ističe važnost uključivanja akademske zajednice te posebno mladih generacija, kako bi imale priliku učiti povijest temeljenu na činjenicama.




– U godini koja je pred nama trebali bi razraditi planove za uspostavu spomen soba, muzeja i audio vodiča za odabrane lokacije. Vjerujem da postoji mogućnosti da u to krenemo već 2018. godine, kako bi iskoristili i vjetar u leđa koji donosi činjenica što će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture, rekla je Vesna Teršelič na otvaranju skupa.


 Dodaje da Documenta zagovara primjereno obilježavanje mjesta političkog progona i stradanja u različitim režimima, uz znanstveno utemeljenu povijesnu kontekstualizaciju.


Žele u prvi plan istaknuti pamćenje stradanja pojedinaca i grupa pod udarom ideološki motiviranog nasilja kao vrijednosnog konsenzusa oko kojeg treba razvijati kulturu pamćenja u Hrvatskoj i svijetu, objasnila je.


Dr. Max Brandle iz zagrebačkog ureda fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung, nazvane po prvom premijeru Weimarske Njemačke, a bliske njemačkim socijaldemokratima, skrenuo je pozornost na Ebertovu izreku, koja služi i kao moto fondacije: »Demokracija treba demokrate«, jer, kaže, demokracija ne može funkcionirati bez ljudi koji imaju demokratski pogled na svijet.


– Protekli vikend nije bio previše zabavan za njemačke socijaldemokrate, nije bilo lako vidjeti da ekstremna desnica ulazi u Bundestag. Velik je to izazov za sve nas, ali moramo se stalno boriti za demokratsko društvo protiv neprijatelja demokracije, poručio je dr. Max Brandle.


Napominje da je tema suočavanja s prošlošću u temelju međunarodnog rada fondacije, a u Hrvatskoj i Sloveniji ove godine organizirali su nekoliko događanja, posvećenih upravo ovoj temi.


– Razgovori poput ovog današnjeg trebaju pomoći trijeznoj i racionalnoj debati o problemu suočavanja s prošlošću. Potrebno je uključiti političke aktere, ali ovom temom treba se baviti na način koji neće dati municiju ekstremnoj desnici, objasnio je dr. Brandle. 


Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja nadovezala se primjedbom da se danas govori o kulturi sjećanja, ali možda bi se trebalo govoriti o kulturi zatiranja sjećanja, što je prisutna u Hrvatskoj od 1990. godine do danas. O tome, kaže, svjedoči zapuštenost i napuštenost šest spomen područja, koji su do 1990. godine bili posvećeni žrtvama fašističkih, nacističkih i ustaških zločina.


Kao jedini pozitivan primjer izdvojila je Memorijalni centar Lipa pamti, a u određenoj mjeri je, kaže, zaživilo i spomen područje Jasenovac, dok su druge lokacije, poput one posvećene Batinskoj bitci ili partizanskoj bolnici na Petrovoj gori u jadnom stanju.


Martin Previšić, predavač suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ističe kako jugoslavenski prostor obiluje viškom povijesti, brojnim mjestima stradanja, povijesnih lomova, koji i danas izazivaju prijepore u društvu, a svaki je režim za to imao svoje tumačenje, koje je bilo malo ili više tendenciozno.


– Zdravlje društva ovisi o suočavanju s negativnim stranama svoje prošlosti. Međunarodna suradnja pomaže da se na pravilan način prevlada prošlost, a ojačava civilni sektor, koji u suradnji sa znanstvenim institutima, može vršiti pritisak na političke elite da se prošlost prevlada na pravilan način, rekao je Previšić.


Skup je pozdravila veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj Smiljana Knez, govoreći o važnosti znanstvenog rada u razvijanju kulture pamćenja političkih stradanja.


Skupu nazoče znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Srbije i Danske, uz sudjelovanje predstavnika Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, zainteresiranih muzeja i organizacija civilnog društva.


U nedjelju se očekuje da će radne grupe posvećene Golom otoku i Grguru, Spomen groblju Kampor i Slani dati svoje zaključke i preporuke za daljnje djelovanje.


Već sad je poznato da će Savez antifašističkih boraca i antifašista PGŽ, na skupu pohvaljen za rad na Memorijalnom centru Lipa pamti, pokušati na tom tragu urediti i centar posvećen fašističkom logoru u Kamporu.