Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. veljače 2020.
Direktor HTZ-a

Kristjan Staničić otkrio planove za promidžbu Hrvatske u svijetu: 'Spremni smo na sve izazove'

snimio Marko Gracin
snimio Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 28. siječanj 2020. u 7:31 2020-01-28T07:31:58+01:00

Provest ćemo četiri velike promotivne kampanje, dok smo nešto veće budžete osigurali za marketinške aktivnosti na tržištu Njemačke, ali i Češke, Belgije i Ukrajine. Još više sredstava uložit ćemo u opće oglašavanje i promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava te za međunarodne suradnje

Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) stupanjem na snagu novog Zakona o turističkim zajednicama s početkom ove godine dočekala je svojevrsna transformacija u smislu da se HTZ više ne bavi sustavom TZ-a, već usmjeri prvenstveno na ono što mu je i osnovni zadatak, a to je promidžba hrvatskog turizma u zemlji i svijetu. O tome što u tom smislu očekuje HTZ te na kojim velikim projektima će raditi kroz ovu turističku godinu, razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom HTZ-a.

Za nekoliko dana Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture. Koliko će se to odraziti na »vidljivost« Hrvatske, a i same Rijeke, na turističkom tržištu?

– Riječ je o prestižnoj tituli koja za Rijeku predstavlja izuzetnu priliku za dodatnim pozicioniranjem na europskoj turističkoj karti kao destinacije bogate i raznovrsne kulturne i turističke ponude. Vremenski se ona u jednom dijelu preklapa s predsjedanjem Hrvatske Vijećem Europe, pa će oči europske, ali i svjetske javnosti dodatno biti usmjerene prema nama. HTZ je lani odradio čitav niz promotivnih aktivnosti koje su za cilj imale predstavljanje Rijeke kao Europske prijestolnice kulture i to u Londonu, Šangaju, Parizu, ali i u Berlinu, Melbourneu i Sydneyju. Nastavit ćemo organizirati studijska putovanja za eminentne inozemne novinare, blogere, influensere s naših najvažnijih tržišta poput Italije, Francuske, Austrije, Španjolske, Njemačke, ali i s tržišta Kine i Koreje. Na društvenim mrežama nastavljamo provoditi kampanje i nagradne igre vezane uz Rijeku kao jednu od prijestolnica kulture za 2020. Samo u veljači Rijeku ćemo predstaviti u Milanu i Münchenu.

Promotivne kampanje

Lani su u padu bila tržišta Skandinavije, Nizozemske, kao i Češke. Kako objašnjavate taj pad i hoće li se na ovim tržištima odrađivati neke dodatne kampanje?

– Iza nas je iznimno uspješna turistička godina, najbolja do sada, usprkos brojnim izazovima. Razlozi za određene oscilacije u tijekovima turističkog prometa s primjerice tržišta Švedske, Nizozemske i Češke su različiti. Jedan od njih je sigurno pokušaj povratka određenih destinacija na tržište s plasmanom izrazito povoljnih ponuda što je privuklo cjenovno osjetljive segmente turista posebice obitelji sa djecom.

U Milanu i Münchenu ćemo predstaviti Kvarner i Rijeku

Krenula je i sezona turističkih sajmova, koje su glavne novosti? U Moskvi više nema klasičnog nastupa na sajmu, već se organizira Hrvatski dan.

– Točno, od studenog prošle godine i velikog sajma u Londonu krenuo je za nas najintenzivniji dio poslovne godine. U tijeku su brojni sajmovi i prezentacije diljem svijeta. Ukupnu hrvatsku turističku ponudu predstavili smo u Utrechtu, Stuttgartu, Helsinkiju, Beču, Madridu. Slijedi nam sajam u New Yorku, a u veljači u Milanu i Münchenu gdje ćemo posebno predstaviti Kvarner i Rijeku. Pojedine sajamske nastupe zamijenit ćemo posebnim događanjima, pa nas tako veliki Dan hrvatskog turizma očekuje krajem siječnja u Moskvi, a u travnju u Pragu za brojne češke partnere i medije.

Drugi razlozi su klimatske promjene i povoljni vremenski uvjeti tijekom ljetne sezone koji su potaknuli dio turista na ostanak u vlastitoj zemlji, kao i geopolitički trendovi koji se razlikuju od tržišta do tržišta. Kroz ovu godinu provest ćemo četiri velike promotivne kampanje koje će obuhvaćati i navedena tržišta, dok smo nešto veće budžete osigurali za marketinške aktivnosti na tržištu Njemačke, ali i primjerice Češke, Belgije i Ukrajine. Rezervirali smo i iznos od gotovo 10 milijuna kuna koje ćemo raspodijeliti po tržištima prema potrebama i rezultatima analiza koje ćemo kontinuirano provoditi kroz godinu. Spremni smo na vrijeme reagirati na izazove koje će pred nas staviti ova turistička godina.

Kakva su očekivanja s britanskog tržišta s obzirom na Brexit?

– Europska komisija u rujnu prošle godine obvezala se na omogućavanje neometanog zračnog prometa između Velike Britanije i članica Europske unije, i to barem do kraja listopada ove godine, što će sigurno pozitivno utjecati na stav Britanaca prema inozemnim putovanjima. Na odluku o putovanjima utjecat će i snaga britanske valute zbog čega je vrlo važno kreiranje kompetitivnih cijena. Ipak, Britanci na putovanja gledaju kao na bitnu društvenu normu, a dodatni optimizam nam daju i pozitivne najave ključnih britanskih partnera kao što su Jet2.com i TUI, koji su na sajmu u Londonu u studenom prošle godine najavili rast potražnje za Hrvatskom od 11 posto, četiri nove aviolinije i dužu sezonu letenja prema hrvatskim destinacijama.

4114636

Kakva je situacija s udruženim oglašavanjem za avio promet, koliko novca će biti udruženo, s koliko avioprijevoznika, možete li reći eventualno koliko će biti novih aviolinija?

– Ukupno smo za strateške projekte u ovoj godini planirali oko 30 milijuna kuna od čega se najveći dio odnosi na suradnju s avioprijevoznicima. Surađivat ćemo s brojnim i važnim partnerima s tržišta Beneluksa, Francuske, Italije, Španjolske, Njemačke, Poljske, Skandinavije, SAD-a, Kanade, Japana, ali i s ostalih tržišta na kojima partneri realiziraju svoje programe za Hrvatsku. Izdvojit ću primjerice avioliniju između Varšave i Rijeke poljske aviokompanije LOT ili pak AirBalticovu avio-liniju od početka svibnja do kraja listopada između Vilniusa u Litvi i Rijeke. Novu avioliniju na relaciji Amsterdam – Pula najavio je Easyjet, dok će Transavia otvoriti novu zračnu liniju na relaciji Pariz – Pula. Ryanair će primjerice prometovati između Frankfurta i Rijeke, dok će Volotea uvesti nove linije i povezivati Bari i Split, ali i Palermo i Dubrovnik. Naš je cilj formiranje duže sezone letenja na čemu u pregovorima s partnerima posebno inzistiramo te daljnje pozicioniranje Hrvatske, pa tako i Kvarnera kao dobro povezane aviodestinacije.

Manji proračun

Novim zakonskim izmjenama daje se naglasak na marketinški dio posla HTZ-u, dok Ministarstvo turizma preuzima dio oko nadzora samog sustava. Znači li to reorganizaciju Glavnog ureda?

– Najveći naglasak u našem radu bit će na brendiranju Hrvatske kao turističke zemlje i provođenju svih marketinških aktivnosti u cilju promocije nacionalnog turizma. Novim zakonima nisu striktno predviđene promjene u strukturi i broju stručnih kadrova, međutim Glavni ured doživjet će organizacijske promjene nužne za kvalitetnu provedbu svih zakonskih zadaća. Ovo će ujedno biti godina prilagodbi na nove zakonske okvire u kojoj ćemo puno surađivati s terenom.

Kompletna hrvatska turistička ponuda na Croatia.hr

Što je to projekt Hrvatski digitalni turizam?

– Riječ je o projektu čiji je nositelj Ministarstvo turizma, dok ulogu projektnog partnera ima Hrvatska turistička zajednica. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, a na HTZ se konkretno odnose dvije komponente. Naime, do kraja godine planiramo nadogradnju našeg u svijetu jedinstvenog sustava eVisitor i izradu potpuno novog web portala Croatia.hr koji će u budućnosti objedinjavati kompletnu hrvatsku turističku ponudu.

Hoće li ove godine biti otvaranja novih predstavništava HTZ-a u svijetu?

– Podsjećam da smo prvi puta nakon gotovo deset godina krenuli u proširenje mreže predstavništva otvaranjem ureda u Kini, u Šangaju u 2018. Prošle godine otvorili smo ured u Los Angelesu i završili sve procedure za formiranje ureda u Južnoj Koreji u Seulu, koji se otvara u ožujku. Ove godine planiramo pokretanje svih potrebnih procedura za otvaranje ureda u Madridu.

Koliki je proračun HTZ-a za 2020., koje su najveće rashodovne stavke i je li se obzirom na novi Zakon o turističkim zajednicama budžet smanjio ili povećao?

– Naš ukupni planirani proračun za 2020. iznosi oko 328 milijuna kuna i nešto je manji u odnosu na 2019. godinu. Razlog smanjenja u najvećoj je mjeri uzrokovan smanjenjem prihoda od turističke pristojbe što je posljedica novog zakonskog okvira prema kojem u raspodjeli sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici ostaje 20 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto. Promjene se odnose i na raspodjelu prihoda po osnovi turističke članarine, a formirana su i dva nova fonda, Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fond za udružene turističke zajednice. Kada govorimo o rashodima, još više sredstava uložit ćemo u opće oglašavanje i promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava te za međunarodne suradnje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.