Hrvatska podržava približavanje Srbije Europskoj uniji, ali nastavak pristupnih pregovora ovisi o spremnosti Srbije da poštuje vladavinu prava, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač u intervjuu za francuski list La Croix objavljenom u četvrtak.

Kovač je također zanijekao da neki u Hrvatskoj, uključujući u HDZ-u, negativno doživljavaju Europsku uniju, istaknuvši da su Hrvati »euro-realisti« te da odbacuju svaki ekstremizam, kako desni tako i lijevi, što piše i u premabuli hrvatskog Ustava.

Na pitanje zašto Hrvatska blokira pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji, ministar je kazao da je to pogrešan dojam.

»To je pogrešan dojam. Hrvatska spada među države koje su podržale formalno otvaranje pregovora između Srbije i Europske unije u siječnju 2014., kao i početak pregovora u prva dva poglavlja u prosincu 2015. Jasno podržavamo približavanje Srbije Europskoj uniji. To je u interesu Hrvatske«, rekao je.

»Pregovori u dva ključna poglavlja, koja se odnose na temeljna prava i pravosuđe, koji su u samom srcu europskog identiteta, još uvijek bi mogli biti otvoreni u lipnju. No napredak na tom području ovisi ponajprije o volji Srbije da poštuje načela vladavine prava«, istaknuo je.

Pregovori s Europskom komisijom i državama članicama o rješenju tog problema još traju.

»Jedno nedavno ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da 60 posto Hrvata podržava proširenje«, istaknuo je.

Hrvati, po njegovim riješima, nisu »euro-entuzijasti« nego »euro-realisti«.

Istaknuo je također da je Hrvatska jedna od rijetkih država u svijetu koja, od 1990., u premabuli Ustava izrijekom odbacuje totalitarne sustave i vrijednosti – fašističke i komunističke. »Osuđujemo desni ekstremizam kao i lijevi«, rekao je ministar Kovač.

Na pitanje želi li se Hrvatska približiti državama Višegradske skupine (Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka) jer im je ideološki bliska, Kovač je kazao da Hrvatska želi prijateljske odnose sa svim svojim susjedima.

»Hrvatska želi imati prijateljske odnose sa svim svojim neposrednim susjedima: Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom i Italijom. Želimo usko surađivati s državama srednje i istočne Europe, ali i intenzivno s našim susjedstvom u jugoistočnoj Europi«, kazao je.

Kao primjer naveo je da se Hrvatska ponosi svojom ulogom u migrantskoj krizi, kada nije zatvorila granice nego je privremeno zbrinula 1600 izbjeglica. Hrvatska je također usko surađivala s Austrijom i Slovenijom, kao i sa Srbijom i Makedonijom, i tako pridonijela znatnom smanjenju broja izbjeglica i migranata koji su stizali u Europu, kazao je.

»Mi smo pomogli da Europska unija danas ima zajedničko stajalište prema migrantskoj krizi. Bavarski premijer nam je uostalom na tome nedavno zahvalio«, kazao je Kovač.

U pogledu Schengena, Kovač je kazao kako treba učiniti sve kako bi se on sačuvao i učinio učinkovitijim.

»Hrvatska se nada da će mu se priključiti 2018. Na tome radimo«, kazao je.

»Prosječnom Hrvatu ili Francuzu, Europa danas, ono što je opipljivo, su sloboda kretanja ljudi i roba i zajednička valuta. Treba učiniti sve da se sačuvaju Schengen i euro«, kazao je ministar Kovač.