Nakon 20 godina, prvi ćemo put imati jasnu sliku o tome čime raspolaže Ministarstvo obrane, a pretpostavka je da će već iduće godine više od 25 nekretnina Ministarstva obrane biti predano Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, istaknuo je Kotromanović tijekom saborske rasprave o prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH od 2015. do 2024
ZAGREB – Ministar obrane Ante Kotromanović najavio je u utorak poslijepodne da će iduće godine konačno biti obavljen popis imovine Ministarstva obrane, ustvrdivši da bi prihod od prodaje dijela imovine trebao pridonijeti stabilizaciji resornog proračuna, koji se kontinuirano smanjuje od 2009.
Nakon 20 godina, prvi ćemo put imati jasnu sliku o tome čime raspolaže Ministarstvo obrane, a pretpostavka je da će već iduće godine više od 25 nekretnina Ministarstva obrane biti predano Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, istaknuo je Kotromanović tijekom saborske rasprave o prijedlogu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga RH od 2015. do 2024.
U predstavljanju plana razvoja Kotromanović je najavio transformaciju i modernizaciju Oružanih snaga, smanjivanje upravljačke i zapovjedne strukture te poboljšanje strukture osoblja.
Kotromanović: Iduće godine studija razvoja HRZ
Za realizaciju tog projekta u idućem desetogodišnjem razdoblju bit će potrebno izdvojiti najmanje 48 milijardi kuna, u što nisu uključeni avioni, rekao je ministar. Istaknuo je i da se osobno zalaže za zadržavanje ratnog zrakoplovstva, no konačni će odgovor iduće godine dati struka izradom studije razvoja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Istaknuo je i mjere racionalizacije u MORH-u, posebno u javnoj nabavi, izdvojivši primjer nabave motora za brodove obalne straže, u čemu se, kaže, zahvaljujući uvođenju konkurencije, uštedjelo 5,5 milijuna eura.
“Čim smo rekli da želimo nabaviti motore od drugih proizvođača, cijena motora je pala za milijun i 100 tisuća dolara po motoru”, rekao je ministar istaknuvši da su “zatvorili špine za sve što se pokazalo nepotrebno”.
U predloženom planu, istaknula je Dunja Špoljar (SDP), do kraja 2017. planira se smanjivanje broja djelatnih vojnih osoba sa sadašnjih 15.709 na 14.380, a cilj je postizanje njihove bolje obučenosti i opremljenosti. Prvi put nakon Domovinskog rata planira se i ustrojavanje pričuvnog sastava, u koji bi bilo raspoređeno do 20 tisuća pripadnika.
Oporba: Plan razvoja je popis dobrih želja
Međutim, oporba je tijekom rasprave upozorila na lošu tehničku opremljenost Hrvatske vojske, a oporbeni zastupnici iako su podržali predloženi plan, zbog nedostatka proračunskih sredstava, nazvali su ga isključivo popisom “dobrih želja”.
Tako je nezavisni zastupnik Branko Vukšić ustvrdio kako je tehnika Hrvatske vojske danas uništena jednako kao i hrvatska industrija. Upozorio je i na zabludu da će se o obrani Hrvatske brinuti NATO. “Članstvo u NATO-u ne znači da smo mi pod svaku cijenu obranjeni. Moramo se prvo sami pobrinuti za svoju obranu, a tek onda može pomoći NATO”, poručio je Vukšić.
No, Kotromanović mu je odgovorio kako hrvatsko članstvo u NATO-u obvezuje sve zemlje članice Saveza da se u slučaju rata na ovom prostoru uključe u obranu Hrvatske.
Istaknuo je i da u MORH-u sada ne vide niti jednu prijetnju toga tipa, ni u susjedstvu ni šire, koja bi mogla ugroziti Hrvatsku, a to je, rekao je, i navedeno u dugoročnom planu razvoja oružanih snaga.
Tijekom rasprave oporba je upozoravala i na nedovoljnu uključenost hrvatske industrije i gospodarstva u opremanje Oružanih snaga, što je posebno istaknuo laburist Mladen Novak.
No, Kotromanović mu je odgovorio kako je njegovo ministarstvo učinilo sve da, primjerice, izgradnju obalnih ophodnih brodova dobiju hrvatska brodogradilišta. U dugoročnom planu razvoja maksimalno ćemo se oslanjati na domaću industriju, poručio je.
Milas: Zašto ne zajednička obrana zračnog prostora
Tomislav Ivić (HDZ) ustvrdio je kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u kojoj MUP ima više sredstava od MORH-a, i koja ima više policajaca od vojnika. U uvjetima višegodišnjeg rezanja proračuna za Ministarstvo obrane, cijeli obrambeni sutav je prenapregnut i pitanje je koje će to sve imati posljedice, upozorio je HDZ-ov zastupnik. Ivić je upozorio i na nepovoljnu strukturu troškova u MORH-u, s obzirom da gotovo 70 posto sredstava odlazi na plaće i materijalne troškove, a tek mali dio za modernizaciju i opremu oružanih snaga.
HDSSB-ov Dražen Đurović istaknuo je pak nadu da će “sljedeće godine nakon sedam gladnih godina i promjene vlasti, početi sedam sitih godina, pa će uz rast BDP-a konačno porasti i proračun za MORH”, dok se HDZ-ov zastupnik Zvonko Milas zauzeo za postizanje konsenzusa o zajedničkoj, multinacionalnoj obrani zračnog prostora, u koji bi bile uključene susjedne zemlje, članice Europske unije.
“Zašto bježimo od toga da mi kao zemlja nećemo imati financijskih mogućnosti da kvalitetno štitimo svoj zračni prostor i zašto više ne donesemo odluku u širokom konsenzusu, od struke do politike, o nekakvoj multinacionalnoj priči zaštite zračnog prostora zemalja, članica Europske unije”, upitao je Milas istaknuvši da Hrvatska time neće izgubiti ništa od svoje suverenosti.
Raspravom o dugoročnom planu razvoja oružanih snaga Sabor je u utorak završio poslijepodnevno zasjedanje.
