agrokor / arhiva NL
Uz neplaćenu robu i usluge, bit će zanimljivo vidjeti koliko je duga nastalo na osnovu pozajmica koje Agrokor nije vraćao svojim dobavljačima. Za te je pozajmice Agrokor između ostaloga jamčio izdajući regresne mjenice, pa su se dobavljači našli u situaciji da banke žele mjenice naplatiti od njih, a oni ih ne mogu naplatiti od Agrokora
Kad Trgovački sud u Zagrebu objavi ukupni iznos tražbina što su ih vjerovnici prijavili u postupku izvanredne uprave u Agrokoru, konačno će se vidjeti koliko taj koncern, osima bankama i ostalim financijskim institucijama, duguje domaćim tvrtkama koje su godinama poslovale s njime. Uz neplaćene obveze iza kojih stoje isporučene usluge ili roba, posebice će biti zanimljivo vidjeti koliko je duga nastalo na osnovu pozajmica koje Agrokor nije vraćao svojim dobavljačima, a tim je kratkoročnim kreditima osiguravao likvidnost kad se više nije mogao zadužiti kod banaka.
Za te je pozajmice Agrokor između ostaloga jamčio izdajući mjenice, a otvaranje izvanredne uprave značilo je da neće biti ništa od njihove naplate. Tako su se partneri Agrokora koji su koncernu osiguravali likvidnost našli u situaciji da banke i faktoring društva traže svoj novac, odnosno da žele naplatiti regresne mjenice od njih, a da ih oni ne mogu naplatiti od Agrokora. Tako sada privode kraju svoje dogovore s bankama i faktoring društvima kako bi svoje obveze pretvorili u kredite koje će otplaćivati nekoliko godina.
No, tvrtke nerado govore o tome u koliku su se nevolju uvalile posuđujući novac Agrokoru koji ne mogu naplatiti do postizanja nagodbe, a i tad je pitanje u kojem iznosu, dok s druge strane moraju regulirati svoje obveze po tim kreditima kod banaka i faktoring društava.
FRANCK
Ukupno: 540 milijuna kuna
Roba i usluge: 140 milijuna kuna
Pozajmice: 400 milijuna kuna
Godišnji prihod: 850 milijuna kuna
RICARDO
Ukupno: 190 milijuna kuna
Roba i usluge: 50 milijuna kuna
Pozajmice: 140 milijuna kuna
Godišnji prihod: 220 milijuna kuna
SOKOL MARIĆ
Ukupno: 145 milijuna kuna
Roba i usluge: 0 kuna
Pozajmice: 145 milijuna kuna
Godišnji prihod: 300 milijuna kuna
Pogubni omjeri
Ipak, od početka krize u Agrokoru poznato je da najveći problem s tim pozajmicama ima Franck. Kako smo neslužbeno doznali, Franck je izvanrednoj upravi Agrokora prijavio 540 milijuna kuna mjenica, od čega gotovo 400 milijuna otpada na pozajmice što ih je ta kompanija davala koncernu Ivice Todorića. Tvrtka koja ima godišnje prihode od oko 850 milijuna kuna tako je Agrokoru dala kredit u iznosu koji doseže gotovo polovicu njezinih prihoda. Najvećim dijelom te su mjenice otkupljivali RBA i Erste faktoring društva, čiji je sada Franck dužnik.
Isto je i s tvrtkom Ricardo koji je najvažniji partner Konzuma kad je prijevoz u pitanju. Ta kompanija nije uspjela naplatiti 190 milijuna kuna mjenica od Agrokora, od čega, kako doznajemo, više od 140 milijuna kuna otpada na mjenice koje pokrivaju pozajmice Todorićevoj kompaniji. Omjer odobrenih kredita Agrokoru i prihoda u slučaju Ricarda još je lošiji, jer ta kompanija godišnje ima 220 milijuna kuna prihoda. I ona je ostala najviše dužna Erste i RBA faktoringu.
Kontrola HANFA-e
Po istoj »špranci« Agrokor se zadužio i kod tvrtke Sokol Marić. Ta kompanija je izvanrednoj upravi prijavila 145 milijuna kuna tražbina, a iza tih mjenica u potpunosti se skrivaju pozajmice Agorkoru. Godišnji prihod Sokol Marića je 300 milijuna kuna, što bi značilo da su Todorićem koncernu dali pozajmice u visini gotovo polovice svog godišnjeg prihoda. Ni nakon tjedan dana nijedna od tih tvrtki nije odgovorila na naša pitanja o izloženosti Agrokoru zbog pozajmica i nemogućnosti naplate mjenica, kao i načinu na koji su riješili svoj dug prema bankama i faktoring društvima.
Kad je postalo jasno na koji način se kreditirao Agrokor, činilo se da pozajmice koje su tvrtke davale toj kompaniji nitko nije posebno kontrolirao. Iz HNB-a su isticali da su oni kontrolirali izloženost banaka Agrokoru, a da se mjenicama koje su držala faktoring društva bavi HANFA.
S obzirom na to da zakon koji regulira rad faktoring društava kaže da su »predmet faktoringa postojeće i/ili buduće, nedospjele, cijele ili djelomične novčane tražbine proizašle s osnove isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subjekata u tuzemstvu ili inozemstvu« pitali smo Hanfu jesu li predmet faktoringa mogle biti pozajmice. Njihov odgovor nije jasan, ali je zanimljiv.
Agrokor je jučer pozvao svoje dobavljače da daju izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju koncerna uz isporuku robe, odnosno pružanje usluga u vrijednosti do najviše 50 milijuna eura. U priopćenju se podjeća da je u lipnju sklopljen ugovor o najstarijem (super-priority) kreditu, kojim je predviđena i tranša kredita u iznosu od najviše 100 milijuna eura. U jednakom omjeru ta će se sredstva koristiti za refinanciranje starog duga te tekućeg poslovanja. U tom kreditu, navodi se, kao kreditodavatelji mogu sudjelovati dobavljači Agrokora i njegovih povezanih društava uz istovremenu isporuku robe odnosno pružanje usluga.
Uvjeti za zainteresirane dobavljače su da prema Agrokoru ili povezanom društvu imaju nepodmirenu tražbinu s osnove isporučene robe ili pružene usluge, nastalu prije postavljanja izvanredne uprave. Takva tražbina trebala je biti prijavljena izvanrednom povjereniku. Od dobavljača se traži i da su spremni s Agrokorom ili povezanim društvom sklopiti novi ugovor o isporuci robe ili pružanju usluga, uz cijenu i ostale kupoprodajne uvjete koji su jednaki najpovoljnijim ponuđenim u posljednjih šest mjeseci, u što su uključeni i svi komercijalni popusti.
Ponuđena roba ili usluga po količini, vrsti, kakvoći i drugim uobičajenim parametrima mora biti takva da, po diskrecijskoj ocjeni Agrokora, omogućava nastavak poslovanja. Uz to, dobavljači trebaju biti spremni pristupiti krovnom ugovoru o financiranju i prihvatiti sva prava i sve obveze koji proizlaze iz tog ugovora.
Svi detalji poziva objavljeni su na mrežnim stranicama Agrokora. U slučaju da u prikupljenim izjavama ukupno iskazana namjera za sudjelovanje u financiranju bude veća od raspoloživog iznosa za potrebe tekućeg poslovanja od 50 milijuna eura, Agrokor, kako se navodi, zadržava pravo napraviti alokaciju udjela u financiranju, u skladu s uvjetima objavljenim u pozivu na davanje izjave o namjeri sudjelovanja. (G. GA.)
Pozajmica nije regulirana
Iz HANFA-e ponavljaju da »faktoring društva, prema Zakonu o faktoringu mogu, između ostalog, obavljati i poslove faktoringa koji uključuju otkup mjenica iz članka 12. tog zakona. Odredbom tog članka, pojašnjavaju iz Hanfe, određeno je da faktoring društvo može otkupljivati samo one mjenice koje su izdane kao sredstvo podmirenja tražbine nastale s osnove isporuke dobara/pružanja usluga u tuzemstvu ili inozemstvu.
– Pozajmnica kao pojam nije posebno regulirana Zakonom o faktoringu, odgovorili su nam iz HANFA-e, ali ne i kako se onda tretira trgovanje mjenicama iza kojih stoje pozajmice te jesu li mogle biti predmet faktoringa.
U drugom izvješću izvanredne uprave Agrokora, u poglavlju koje se bavi mjenicama, navodi se da su dugovi prema dobavljačima koji su tako pokriveni gotovo dosegnuli 3,5 milijarde kuna. Od toga je u trenutku otvaranja izvanredne uprave bilo zabilježeno 542 milijuna kuna, dok je 641 milijun kuna bio pokriven cesijama.
