Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
11. prosinca 2017.
Siguran za okoliš

foto Koje su prednosti i mane plutajućeg LNG terminala? Odgovor daje Riječanin koji u Litvi zapovijeda sličnim brodom

Riječanin Duško Nikolić - zapovjednik FSRU broda za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina "Independence" na LNK terminalu u Litvanskoj Klaipedi
Riječanin Duško Nikolić - zapovjednik FSRU broda za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina "Independence" na LNK terminalu u Litvanskoj Klaipedi
Autor:
Objavljeno: 17. studeni 2017. u 7:37 2017-11-17T07:37:19+01:00

Prednosti FSRU terminala u odnosu na klasični terminal su gotovo u pola manji trošak i kraći rok izgradnje ili nabave broda. Nadalje, brod se u slučaju opasnosti iz sigurnosnih razloga u svakom trenutku može premjestiti. Nedostaci su ograničen ukupni skladišni prostor i nemogućnost povećanja skladišnih i proizvodnih kapaciteta

Nema bojazni da će pingvini šetati oko Njivica i Omišlja – kaže Riječanin Duško Nikolić, zapovjednik FSRU broda-terminala za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina »Independence« na LNG terminalu u Litvanskoj Klaipedi, s kojim smo razgovarali o njegovim iskustvima na plutajućem terminalu kakav bi u roku od dvije godine trebao biti izgrađen u Omišlju.

Brojne su nedoumice u domaćoj javnosti oko tog projekta, a jedna od najvećih je odabir tehnologije plutajućeg terminala, umjesto prvobitno planiranog kopnenog. Kapetan Nikolić kaže kako i jedna i druga tehnologija imaju svojih prednosti i nedostataka

– Prednosti FSRU terminala u odnosu na klasični terminal su gotovo u pola manji trošak i kraći rok izgradnje ili nabave broda, mogućnost najma terminala, što doduše u Omišlju neće biti slučaj, zatim mogućnost promjene namjene – brod se može vratiti u klasični prijevoz LNG-a poput običnih LNG brodova, a nisu nevažni ni garantirani rokovi gradnje i isporuke broda, što jamči da neće biti kašnjenja u projektu. Nadalje, brod se, za razliku od fiksnog terminala, u slučaju opasnosti iz sigurnosnih razloga, u svakom trenutku može premjestiti, kaže Nikolić.

Nedostaci

Uz prednosti, plutajući terminal ipak ima i određenih nedostataka, dodaje, a u prvom redu to je ograničen ukupni skladišni prostor, te nemogućnost povećanja skladišnih i proizvodnih kapaciteta.

Dio hrvatske reprezentacije u Klaipedi

– Brod je osim toga izloženiji vremenskim uvjetima, te više vizualno izložen u odnosu na klasični, kopneni terminal, kaže Nikolić.

Vizualni utjecaj samo je jedan od aspekata plutajućeg terminala na okoliš, uz utjecaj na more i zrak. O svojim iskustvima po pitanju zaštite okoliša u Klaipedi, Nikolić u prvom redu ističe kako problema s pothlađivanjem mora nema.

Dušku Nikoliću bila bi čast zapovjedati omišaljskim FSRU-om

– Kao prvo treba pojasniti da u Klaipedi FSRU ima dva načina grijanja LNG-a morem, zatvoreni i otvoreni sistem. Proizvodnja se uglavnom odvija u zatvorenom sistemu, oko devet mjeseci godišnje, a otprilike tri mjeseca u otvorenom sistemu. Evidencija izlazne temperature mora se vodi na dnevnoj bazi te se ista šalje dva puta mjesečno nadležnim institucijama na kontrolu i statistiku. Govorimo o razlici izlazne temperature od nekoliko stupnjeva što za količinu mora u Riječkom zaljevu, pa čak ni za mikro lokaciju, nema utjecaja, tvrdi Nikolić.

Ship to Ship operacija (tzv. STS) s »Membrane LNG« i pogledom na Klaipedu

Što se, pak, tiče kemijskih spojeva za sprečavanje obraštanja cjevovoda mora i izmjenjivača topline, dodaje, uobičajena je praksa na terminalima, da se u tu svrhu koristi klor, i to u obliku natrijeva hipoklorita. Proizvodi se na samom brodu elektrolizom morske vode, a koristi metodom kontinuiranog ubrizgavanja u sustave rashladne morske vode.

– Doziranje se vrši na način da se osigura između 0.01 ppm i 0.1 ppm koncentracije klora na izlazu iz brodskih rashladnih sustava. Time je zajamčena zaštita cijelog brodskog rashladnog sustava od obraštanja, uz istovremenu zaštitu morskog okoliša, kaže Nikolić.

Sigurnost

Po pitanju vizualnog utjecaja, ponavlja kako je on neizbježan, ali ističe i kako je u Klaipedi FSRU smješten gotovo u središtu grada, na početku Kurske Lagune koja je park prirode u Litvi.

Proizvodi se u kontinuitetu

Kapetana Nikolića upitali smo i o kapacitetu proizvodnje broda kojim zapovijeda, kao i o stvarnoj iskorištenosti kapaciteta, s obzirom na bojazni da će krčki LNG više biti u hladnom pogonu, nego što će zaista proizvoditi, u konkurenciji s plinom »iz cijevi«. Nikolić odgovara kako je maksimalni kapacitet »Indepencea« oko 10,5 milijuna metara kubičnih dnevno, a u kojem postotku se koristi, ovisi o nizu čimbenika.

– Ovisi o zakupu terminala, vremenskim uvjetima, preprodaji LNG-a, prodaji plina drugim državama, i tako redom. Proizvodi se u kontinuitetu osim kad se proizvodnja zaustavlja na tjedan dana radi godišnjeg održavanja i servisiranja, kaže Nikolić.

– Usporedbe radi, to je kao da se FSRU u Rijeci nalazi na kraju Molo Longa. Klaipeda je, inače, grad po veličini sličan Rijeci, kao i po broju stanovnika, te po lučkom prometu, odnosno kapacitetima. E sad, kod nas će se FSRU, ukoliko do toga dođe, smjestiti između Omišlja i Njivica, na mjestu već postojećeg LPG terminala, znači u industrijskoj zoni tog područja. Bit će vidljiv, koliko je meni poznato, isključivo s morske strane i djelomično iz Omišlja. Ja vas pitam, što je FSRU naprema cijelom JANAF terminalu, rafineriji u Urinju ili, najbolje od svega, doku Viktor Lenca usidrenom ispred Martinšćice. Isto tako, što s kontejnerskim terminalom Brajdica, Bakarskim terminalom za rasuti teret ili kad krene nova Zagrebačka obala? FSRU će se vidjeti daleko manje od svega navedenoga, smatra Nikolić.

FSRU brodovi su, što se sigurnosti tiče, kako ističe, najsofisticiraniji oblik tehnologije primjenjen kod prekrcaja LNG-a ili pak same proizvodnje, odnosno uplinjavanja ukapljenog plina.

– Sistemi se stalno kontroliraju, kao i poslovanje, od nadležnih institucija i tu nema mjesta improvizacijama. Primjera radi, u protekla dva mjeseca smo imali pet različitih inspekcija. Što se zaštite okoliša tiče, jedna jedina kap se ne ispušta u more, znači sve otpadne vode, smeće, ulja, i tako dalje, se transportira i dalje tretira na kraju. Jedino što se izlijeva u more je kišnica, a i ona se filtrira prije ispusta. Potrošnja dizelskog goriva je također ugovorom limitirana na od 200 litara do maksimalnih 500 litara na punom kapacitetu proizvodnje, a to je zbog toga što na FSRU brodu koristimo isti taj plin koji proizvodimo. Dakle, ekoloski je to sto posto prihvatljivo. Uz sve to Hoegh LNG kao operater broda u Klaipedi je Norveška kompanija, koja itekako drži do najstrožih ekoloskih standarda, tako da još jednom ponavljam, mjesta improvizacijama nema, decidiran je Nikolić.

Dodatni jamac sigurnosti su, apostrofira, i pomorci koji rade na takvim brodovima, a riječ je o vrhunskim profesionalcima i stručnjacima u svom poslu.

– Apsolutno to tvrdim, pogotovo što se osim klasičnih usavršavanja za navigaciju, sigurnost, zaštitu, prijevoz i prekcaj tereta ovdje radi i o usavršavanju za samu proizvodnju plina, odnosno uplinjavanje. Praktički nema godišnjeg odmora, a da ne idemo na kakvo stručno osposobljavanje, nekakav tečaj i slično. Isto tako, svi članovi posade su itekako dobro »skenirani« od raznih inspekcija kakvim je ovakav brod , odnosno terminal, podložan.

Neovisnost

Osim utjecaja na okoliš, plutajući terminal zanačajno je utjecao i na tržište plinom Litve i susjednih zemalja, ističe, kako po pitanju sigurnosti opskrbe, tako i cijene ruskog plina o čijoj dobavi su do tad isključivo ovisili.

Bila bi mi čast zapovjedati omišaljskim FSRU-om

Kapetana Nikolića upitali smo bi li i sam pristao biti zapovjednikom FSRU broda na omišaljskom terminalu, bude li doista izgrađen, te koliko je takav brod potencijalno važan za hrvatsko pomorstvo, ne samo u smislu zapošljavanja, nego i izobrazbe budućih pomoraca.

– Meni bi osobno bila čast zapovjedati omišaljskim FSRU-om. S obzirom da su časnici s LNG kvalifikacijama i iskustvom jako traženi na tržištu, smatram da bi s Hrvatskim FSRU-om pružili šansu mnogim kadetima za nekakav vid staža, da steknu zvanje za daljnje zapošljavanje na LNG brodovima širom svijeta. LNG biznis se širi te s novim ekološkim standardima postaje najveća alternativa fosilnim gorivima, tako da se očekuje i daljnje širenje LNG flote i broja terminala. Samim time očekujemo i porast potražnje prema, da tako kažem, operaterima.

Zanimalo nas je i kako očekuje da će se riješiti pitanje upravljanja brodom, s obzirom da LNG Hrvatska mora biti vlasnik broda, ali u svijetu postoji svega nekoliko kompanija koje imaju potrebno iskustvo i kadrove za taj posao.

– Laički rečeno, postoje tri načina na koji sistem funkcionira. Najčešće je da po isteku ugovora vlasnik broda odlučuje što će dalje s FSRU-om , druga je opcija da imate FSRU u nekom leasingu, gdje vi kao terminal imate pravo otkupa broda nakon isteka ugovora ili nekog određenog vremena, te zadnja a ujedno i najrjeđa opcija je da je kompanija, konkretno LNG Hrvatska, i vlasnik broda. U takvim se slučajevima, a ukoliko nemate vlastitoga osoblja, FSRU prepušta nekoj firmi koja je stručna za operativne poslove, održavanje i samu posadu. Kamo sreće da to bude Hoegh LNG i Zorovic Maritime Services. Znači ima više mogućnosti, a sad kako će se to riješiti u Omišlju ja stvarno nemam uvida, kaže Nikolić.

– Terminal je Litvi donio ono što mu samo ime kaže – neovisnost. Nezavisnost u opskrbi plinom, znači Litavci, a niti Latvijci i Estonci više nisu ovisni samo o ruskom plinu. Isto tako, ruski plin je za cijelu regiju poprilično pojeftinio od dolaska FSRU-a. Litavci imaju dugoročni ugovor za isporuku LNG-a iz Norveške, a već u dva navrata smo primili i LNG iz SAD-a, kaže zapovjednik.

Plutajući terminal, osim općih koristi za gospodarstvo, sa sobom nosi i zapošljavanje hrvatskih pomoraca, ali i čitavog niza ljudi iz različitih popratnih djelatnosti.

Nikolića pitamo i koliko ljudi zapošljava sam FSRU u Klaipedi i koliko je među njima Hrvata?

– FSRU u Klaipedi zapošljava 30 ljudi. Od toga trenutačno 10 Hrvata, a ostalih 11 se nalazi kod kuće na odmoru. Znači ukupno 21. Pošto je zapošljavanje na LNG brodovima, a isto tako na FSRU, strogo regulirano, mislim da će se osim časničkog kadra teško naći mjesta i za posadu, barem dok se stručno ne osposobi. Na sam FSRU-a se veže još veliki dio ostalih operativnih poslova, samim time i prihoda. Tu govorimo o LNG brodovima koji dopremaju LNG na terminal, znači dodatni posao za tegljače, pilote, pomorske agencije, špeditere, osiguranje. Dalje tu se radi i o smjenama posade, nabavkama hrane i opreme, rezervnih dijelova, a o servisima da ne govorimo.

Onda imamo i smjene posada, odvoz otpadnih voda i smeća, osiguranje terminala, prijevoz do zračnih luka, pa da dalje ne nabrajam. Dovoljno je reći da je tijekom 2015. i 2016. prošlo ukupno 3000 ljudi preko »Independencea« u Klaipedi, a tu ne govorimo o članovima posade, onda znate o kakvom prometu govorimo. Dalje, čitam da postoji ideja o gradnji prekrcajnog terminala i bunker stanice na mjestu bivše rafinerije na Mlaki. Upravo se tako nešto radi i u Klaipedi, a Klaipedos Nafta će biti jedan od pionira tog posla u Baltiku. Znači opskrba brodova, prvenstveno putničkih i Ro-Ro, s LNG-em kao gorivom. Samim time se očekuje veći broj dolazaka putničkih i ostalih brodova, što znači automatski i povećanje raznih prihoda. Čemu ne slijediti primjer iz Klaipede, zaključuje Nikolić.

Ugovori

Zanimalo nas je i koliko je uobičajeno trajanje angažmana FSRU brodova na pojedinoj lokaciji, te je li realna i uopće potrebna, izgradnja fiksnog terminala u Omišlju, kako je planirano u drugoj fazi terminala.

– Trajanje ugovora ovisi o specifičnosti projekta, kreću se od dvije godine do 20 godina, s opcijom produženja na iducih 5 + 5 godina. Zatim ima slučajeva kad je potpisan »Long Term Contract« na neodređeno vrijeme, a s druge strane postoji slučaj da se FSRU koristi za uplinjavanje samo sezonski, dok ostatak godine radi kao LNG brod. Konkretno u Klaipedi je ugovor potpisan na 10 godina, vrlo vjerojatno da će se taj ugovor nadograditi i produžiti kada vrijeme dođe za to. Kako će u našem slučaju LNG Hrvatska biti vlasnik broda, osobno ne vidim razloga za gradnju kopnenog terminala, barem ne u skoroj budućnosti. Čemu dodatni troškovi ako već imate proizvodnu jedinicu, osim ako bude, kamo sreće, toliko potražnje da na to budu prisiljeni, kaže Nikolić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka