ZAGREB – U prvih osam mjeseci ove godine udio kunskih kredita u svim novoodobrenim kreditima u Hrvatskoj bio je 58,3 posto i to je od izbijanja gospodarske krize najdulji period u kojem su kunski krediti dominirali nad onima s valutnom klauzulom. Na početku krize građani i tvrtke “bježali” su iz kunske u deviznu štednju i to se nepovoljno odrazilo i na kreditiranje u domaćoj valuti. No, popularnosti kunskih kredita sigurno su doprinijeli i problemi koje su građani imali s kreditima u švicarskim francima.

Snažanrast kunskog kreditiranja svih domaćih sektora istaknula je i Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju nakon sjednice Savjeta HNB-a u srijedu, uz napomenu da su tom trendu pogodovale i mjere HNB-a, odnosno strukturne repo aukcije.

U prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima HNB-a, ukupni kunski plasmani porasli su za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8 posto. U taj iznos nije uključeno kreditiranje države.

Tako su ukupni plasmani banaka (uključujući državu) na kraju kolovoza 2016. godine bili 221,3 milijarde kuna, od čega se na kredite u kunama bez valutne klauzule odnosilo 90,0 mlrd. kuna ili 40,7 posto. Kunski plasmani stanovništvu su bili 46,5 mlrd. kuna ili 51,7 posto ukupnih kunskih plasmana, dok su kod poduzeća kunski plasmani dosegnuli 37,9 mlrd. kuna ili 42, posto.

Povoljnije kreditiranje

Tako je primjerice udio kunskih kredita u ukupnim kreditima koje imaju poduzeća ili stanovništvo narastao na oko 40 posto, dok je prije četiri godine bio 32, odnosno 23,7 posto. Što se tiče utjecaja HNB-ovih mjera, iz središnje banke objašnjavaju da su strukturne repo operacije u 2016. dodatno osnažile već višegodišnje prisutan ekspanzivan karakter monetarne politike.

– Sveukupnim djelovanjem HNB-a, pa tako i strukturnim repo operacijama, povoljno se djeluje na domaće kamatne stope što onda omogućava intenzivnije i povoljnije kreditiranje gospodarstva i stanovništva u domaćoj valuti – pojašnjavaju iz središnje banke. Dodaju da je specifičnost strukturnih repo operacija to što se bankama otvorio pristup dugoročnijim izvorima (uz rok od četiri godine) likvidnosti po konkurentnoj kamatnoj stopi.

Otkrivaju da je primjetno da su banke koje su sudjelovale na dosadašnjim aukcijama ostvarile brži rast plasmana domaćim sektorima (izuzev države) u prvoj polovini 2016. u odnosu na banke ne-sudionice, te da su pritom zabilježile upravo rast kunskog kreditiranja, za razliku od 2015. kada su bilježile stagnaciju. No, repo aukcijama HNB je bankama po povoljnim kamatama prodao oko milijardu kuna u ovoj godini.

U HNB-u pojašnjavaju da pojačanom kunskom kreditiranju uz opći trend pada kamatnih stopa, pogoduju i veća informiranost potrošača o tečajnom riziku, čemu su pridonijele regulatorne promjene o većem opsegu informiranja potrošača i negativno iskustvo s kreditima u švicarskom franku, te konkurencija među bankama i porast kunskih izvora u bilanci banaka.

Veći izvor sredstava

Banke imaju sve veći izvor kunskih sredstva jer građani drže novac na transakcijskim računima, dok je u vrijeme visokih kamata na štednju veći dio građana oročavao novac, a u vrijeme krize posebice je rasla devizna štednja. No, najveći rast u kunskim kreditima, prema našim informacijama, dogodio se kod nenamjenskih kredita.

Kako su rasli kunski krediti pitali smo i nekoliko domaćih banaka, a odgovor smo dobili jedino iz Reiffeisen banke gdje su ukupni krediti u kunama povećani za deset posto s tim da je nešto brži rast kunskih kredita ostvaren kod stanovništva nego kod poduzeća. Učešće kunskih u stambenim kreditima u RB-u povećalo se s pet na 12 posto, a kod ostalih kredita stanovništvu sa 72 na 79 posto.

– Kod stambenih kredita potražnja za kunskim kreditima nadmašila je potražnju za kreditima indeksiranim uz strane valute u posljednjem tromjesečju prošle godine. U jednogodišnjem razdoblju stambeni krediti u kunama su udvostručeni, dok su ukupni stambeni krediti smanjeni usljed učinka provedene konverzije kredita iz franka u eure – poručuju iz RBA.

Kad su u pitanju privatna poduzeća, kunski krediti su povećani za 8 posto, pa je učešće kunskih kredita u ukupnim kreditima premašilo 35 posto. Ipak, unatoč rastu gospodarstva, pojašnjavaju iz RBA-a, ukupna potražnja za kreditima u ovoj i prethodnoj godini nije se značajno promijenila, nego se tek promijenila struktura kredita, odnosno jača udio kunskih.

Kako među oročenim depozitima i dalje prevladavaju devizni, u uvjetima rastuće potražnje za kreditima u kunama moglo bi doći do ograničenja na strani ponude kunskih kredita, upozoravaju iz RBA. Primarni izvori financiranja u kunama izrazito su kratkoročni jer je riječ o depozitima po viđenju i stanju na transakcijskim računima poduzeća i građana, dok građani traže dugoročne kredite u kunama. Zato su strukturne repo operacije HNB-a značila novi izvor za financiranje kunskih kredita po cijeni usklađenoj sa tržištem, jer je povećan rok povrata kunskih izvora financiranja, a bankama je omogućeno povećanje ponude kunskih kredita na srednji i duži rok.