ZAGREB » Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko kao da se ozbiljno naljutio na medijske »analize« prema kojima je on u zadnjih tjedana prestao govoriti o prošlosti i prebacio se na gospodarstvo, pa je u srijedu u Kutini, kako bi ih demantira, svojim stranačkim kolegama uglavnom pričao o Franji Tuđmanu, Domovinskom ratu, braniteljima, Titu, jugofilima… Karamarko je objasnio i zašto se mora stalno vraćati povijesnim temama.

   – Kažu nam da pričamo o prošlosti, da, pričat ćemo jer bez raščišćavanja prošlosti, bez istine, nema ni budućnosti, upozorio je šef parlamentarne oporbe u govoru povodom 25. obljetnice kutinskog HDZ-a, koji je objavljen na stranačkoj web stranici.

Grobna tišina

Prisutni HDZ-ovci povremeno su pljeskali, ali većinu vremena u tih dvadesetak minuta u grobnoj su tišini slušali Karamarka kako optužuje »one« koji Hrvatsku nisu htjeli 1991., a ni sada je ne vole nego prema svojoj domovini osjećaju animozitet. Kao malo kada otkako je na čelu HDZ-a, Karamarko je političke konkurente iz nekadašnjeg, ali i sadašnjeg SDP-a poistovjetio s neprijateljima Hrvatske. Dok su na drugoj strani »mi«, odnosno HDZ.

   – Mi smo pripremali obranu na način na koji smo to mogli, nismo oružje Terotorijalne obrane kao oni ustupili okupatoru i vlastiti narod ostavili goloruk. Tu je bitna razlika koja postoji svih ovih 25 godina. Iako je doktor Tuđman pružio ruku pomirbe onima koji Hrvatsku nisu htjeli, a kao odgovor je dobio čak prevaru. Jer, nekima je ta pomirba služila samo za preživljavanje, mnogi su dok se odvijao Domovinski rat, dok je Hrvatska trebala biti raskomadana, to gledali sa strane kao napola zainteresirani gledatelji neke utakmice. Možda su iščekivali kakav će biti rezultat, možda su čak i navijali za neke, a da to nismo bili mi. Bilo je ljudi i struktura koje Hrvatsku nisu htjeli i toga moramo biti svjesni, nemojmo to nikad zaboraviti. Mi smo bili stranka opasnih namjera zato što smo mi Hrvatsku htjeli, rekao je Karamarko.

   Ustvrdio je da u Saboru »svoju političku misao artikuliraju čak i oni koji su bili protiv Hrvatske«.

   – Kad se 25. lipnja 1991. glasovalo o Hrvatskoj, oni su izašli van. Što im se dogodilo nakon toga? Vratili su se i za taj mjesec uzeli svoje plaće saborskih zastupnika, a hrvatskom narodu poslali su poruku – mi nećemo vašu državu, to nam ne treba, vi ste stranke opasnih namjera, Tuđman je diktator. To su apsurdi našeg vremena. Velik je apsurd što smo jedna od rijetkih država koje su se realizirale u kojoj pobjednici nisu napisali svoju povijest, napisali su je oni koji su izgubili, analizirao je predsjednik HDZ-a, koji misli da je mržnja možda preteška riječ za opisivanje odnosa SDP-a prema Hrvatskoj i da su bolje »animozitet, distanca i cinizam«.

Cilj retuđmanizacija

Karamarko je priznao da je njegov cilj »retuđmanizacija hrvatskog društva«, jer »ako relativiziramo Tuđmana, Hrvatska je izgubila identitet i sve je onda moguće«.

   – Dva puta smo imali iskustvo s ovom takozvanom hrvatskom socijaldemokracijom, mislim da je nakon ovog njihovog mandata naše školovanje gotovo. Nemamo više pravo na krivu procjenu njih, njihovog karaktera, njihove političke misli, njihovih političkih ideja i njihovih političkih ciljeva. Više nemamo pravo. Nećemo dopustiti da hrvatska država bude relativizirana, poručio je Karamarko. SDP će, najavio je, »riješiti na parlamentarnim izborima«, a njegova je procjena da »jedino što Hrvati od nas traže je da smo pošteni i da smo domoljubi«. Ipak, Karamarko dugoročno nije pesimističan u vezi s hrvatskim patriotizmom.

   – Vjerujem da će za generaciju, dvije, svi ljudi napokon voljeti svoju domovinu. Nije prirodno da ljudi ne vole svoju domovinu, kao što je neki sada ne vole, zaključio je predsjednik HDZ-a.