Naravno da su sve te puste agencije ranije osnivane namjerno, da bi se nekome pogodovalo jer su limiti plaća u ministarstvima bili relativno strogi, a u agencijama se za isti posao moglo zarađivati po nekoliko tisuća kuna više, kaže ministar uprave Arsen Bauk
U jednom trenutku, od 2007. do 2010. godine, Hrvatska je imala 90 raznih agencija, često posve bizarnih naziva, a i namjena, a onda ih je pod pritiskom EU vlada Jadranke Kosor u srpnju 2010. godine dio ukinula. Danas postoje 62 agencije, koje zajedno zapošljavaju 10.500 ljudi i samo na plaće godišnje troše oko milijardu kuna.
Primjerice, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo ima 12 zaposlenih ljudi, a 145.000 kuna mjesečno troši na plaće, a oni koji su istraživali njihov rad tvrde da im se aktivnost svodi na organizaciju festivala vina i proslave Martinja. U agenciji koja se bavi savjetovanjem bračnih parova zaposleno je nevjerojatnih 107 ljudi, a posao im se svodi na to da, sukladno zakonu, bračne parove nakon savjetovanja šalju u lokalne centre za socijalni rad, gdje se zakonski provodi postupak mirenja, ili pokreće razvod. Budžet za plaće im je 18 milijuna kuna. Čak i Agencija za javno-privatno partnerstvo, čiji je zadatak evaluacija i odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva, što zvuči posve logično jer netko mora dati ocjenu svrhe i isplativnosti svakog takvog novog projekta, čini se posve bespredmetnom u konačnici – u jednoj godini riješila je samo dva slučaja, a zapošljava 14 ljudi i troši na njih 440.000 kuna mjesečno.
Ta agencija je dapače drastično povećala budžet svake godine, pa je tako u 2010. godini povećala troškove za zaposlene za rekordnih 51,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prvo su njihovi troškovi iznosili 2,6 milijuna kuna, odnosno 183.156 kuna po zaposlenom, a potom su narasli na 3,9 milijuna kuna godišnje.
Agencija je smještena u 500 četvornih metara u samom središtu Zagreba, za koji najam plaćaju 1,3 milijuna kuna godišnje. Plaća ravnatelja iznosila je 30.000 kuna bruto, a najniža plaća 13.000 kuna bruto, ili oko osam tisuća neto!
Raskošni ured
Dio agencija nastao je i pod pritiskom EU, odnosno preuzimanjem obveze harmonizacije hrvatskog sustava sa sustavom Europske unije, ali sve dok nismo punopravni član EU ili ne provedemo istinske reforme, i te su agencije bespredmetne. Primjerice, ARTZU je agencija koja, praktički, štiti HŽ od HŽ-a, jer se radi o agenciji za regulaciju monopola na željezničkom tržištu – u zemlji u kojoj postoji samo jedan jedini željeznički operater.
Godišnji joj je budžet 4,6 milijuna kuna, zapošljava devetero ljudi u raskošnom uredu od 160 kvadrata, a »posljedica« je želje EU da demonopoliziramo željezničko tržište. Naravno, Unija nigdje ne propisuje da se to mora činiti baš kroz agenciju, ali u Hrvatskoj drukčija regulatorna tijela ne postoje. I u drugim segmentima zaštite od monopola, u sektorima energetike, zaštite voda i slično, postoje upravo agencije koje bi trebale regulirati stanje na tržištu. Spomenuta Agencija za regulaciju željezničkog tržišta osnovana je baš u vrijeme kad je vlast već počela tvrditi da će sve suvišne agencije zatvoriti, tijekom 2009. godine.
Intelektualne usluge
Za početak su djelatnici Agencije bili smješteni u dvije prostorije Ministarstva mora, ali kako im te skučene sobe nisu odgovarale ubrzo se sele na bolju lokaciju, u Jurišićevu 19, u prostor od 160 četvornih metara za koji su plaćali najam od 74 tisuće kuna godišnje. Agencija između ostaloga ima svog voditelja pisarnice, jednog vježbenika te poslovnog tajnika, jer zakon upravo nalaže da svaka takva agencija ima sve zakonom propisane službe.
Među ostalim ustanovama koje postoje ili su postojale do sredine 2010. godine bile su i: Centar za krš, Agencija za opremu pod tlakom, Državna ergela lipicanaca, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu, Šumarska savjetodavna služba, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Agencija za obnovu osječke Tvrđe itd.
Kosoričina vlada je 2010. odlučila dokinuti dio tih potrošača i »pijanih milijardera«, te je ukinula jedanaest državnih agencija, fondova i zavoda – oni su samo u jednoj godini na naručivanje intelektualnih usluga potrošili 32 milijuna kuna, a osnivani su upravo da bi stručni ljudi svojim intelektualnim uslugama pomogli radu vlade i ministarstava! To znači da dijelovi državne administracije nisu bili u stanju odraditi čak ni redoviti posao, iako je u njima radilo 962 službenika i namještenika. Tako je Šumarska savjetodavna služba, koja je pripojena Hrvatskim šumama u 2009. naručila intelektualnih usluga u vrijednosti 13,1 milijuna, a Hrvatski fond za privatizaciju za 9,5 milijuna kuna. U HFP-u radilo je u tom trenutku 172, a u Šumarskoj savjetodavnoj službi 85 djelatnika.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama potrošila je dva milijuna kuna na intelektualne usluge, a potom je postala dio Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO – bivši HFP). I Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu imala je velike potrebe za vanjskom suradnjom, plativši je ukupno 2,6 milijuna kuna.
Iako je država veleposjednik nekretnina, sve ustanove koje su ukinute radile su u unajmljenom prostoru!
Plaćica ide
Fond za privatizaciju godišnji najam prostora plaćao je 2,2 milijuna, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja 1,9 milijuna, Fond za regionalni razvoj 212 tisuća, a Fond za razvoj i zapošljavanje 136 tisuća kuna. Ukupno, porezne je obveznike samo najam prostora za državna tijela koja su ukinuta godišnje koštao desetak milijuna kuna. Od tako nabujale državne administracije veliku korist imaju i kompanije poput telekomunikacijskih, sudeći prema podatku da su suvišne agencije i fondovi godišnje na telefon i internet trošile četiri milijuna kuna. Rekorder među njima je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu koji je na telekomunikacijske usluge tada potrošio milijun i 183 tisuće kuna. U tom zavodu radilo je 252 djelatnika, ali nisu svi prešli u Ministarstvo poljoprivrede koje preuzima poslove zavoda. Stoga se može zaključiti da je i u HDZ-ovo vrijeme bilo otpuštanja, ali potiho i bez socijalnih tenzija. Osim ako svi nisu bili sklonjeni na druga, jednako nevidljiva mjesta. U svakom slučaju, u jednom trenutku su postojale agencije za hranu, poljoprivredno zemljište, poljoprivredno-savjetodavnu službu, Hrvatska poljoprivredna agenciju (367 zaposlenih) te Agencija za izravna plaćanja u poljoprivredi (502 zaposlena), samo u resoru Ministarstva poljoprivrede.
Temeljita revizija
Čak je i tadašnja premijerka Jadranka Kosor izjavila da je »problem u tome što u tim agencijama svaki treći zaposleni ima status nekakvog šefa a plaćica ide«. Ukupno, na agencije i zavode trošilo se godišnje oko milijardu kuna, danas možda nešto manje.
Nova Vlada dosad se bavila tek vlastitim unutarnjim ustrojem po ministarstvima, i još nije stigla riješiti agencije, a »Baukov rez«, kako se već popularno naziva prijedlog o novom ustroju, predviđa ukidanje 669 šefovskih pozicija u ministarstvima. Ti ljudi neće nužno otići iz službe, nitko ih ne tjera, ali imat će manje koeficijente, pojašnjava Bauk. Također, ukida se 825 radnih mjesta, odnosno radi se o radnim mjestima koja su ranijim dokumentima bila predviđena, ali se zapravo ovom odlukom nikada ni neće popuniti te će potencijalni trošak nestati. Budući da je smanjen ukupan broj ljudi u vrhu vlade, odnosno državni tajnici su ukinuti (ranije ukupno 85 članova Vlade, sada 42), ušteda je oko 19 milijuna kuna godišnje. Dio odjela i sektora objedinjen je i time je smanjen ukupan broj rukovoditelja – ranije je bilo 142 ravnatelja, a danas je imenovano 85 pomoćnika ministara. No, broj zaposlenih u ministarstvima tek je 4 posto ukupno zaposlenih u javnoj upravi.
Inače, Račanova administracija imala je 19 ministara, a HDZ-ova 15. No, prava razlika dolazi tek u broju pomoćnika, državnih tajnika i zamjenika ministara, kojih je SDP imao 19, a HDZ čak 59.
Danas, postoje 62 takve institucije – od čega su četiri velike i nezamjenjive, te postoje oduvijek, od 1993. godine otkako se vode podaci – Fina, HZZO, HZMO i Hrvatski zavod za zapošljavanje, koje zapošljavaju veliku većinu djelatnika, skoro osam tisuća od ukupno 10.500.
I sam ministar uprave Arsen Bauk priznaje da dobar dio tih agencija nije opravdao postojanje te im slijedi temeljita revizija.
– Godine 2010. pokušali su se uvesti jedinstveni kriteriji za sve vladine institucije, no nereda ima još. Sasvim sigurno, Ministarstvo uprave i Vlada će učiniti sve da smanji njihov broj, a time i broj zaposlenih, odnosno ukupni trošak – kaže Bauk. U njegovom Ministarstvu, primjerice, postoje dvije edukativne agencije – Škola za javnu upravu i Akademija lokalne demokracije, i bit će objedinjene u jednu ustanovu, kaže glavni tajnik Ministarstva uprave Tomislav Mičetić.
– Naravno da su sve te puste agencije ranije osnivane namjerno, da bi se nekome posredno pogodovalo, primjerice – jer su limiti plaća u ministarstvima bili relativno strogi, a u agencijama se za isti posao moglo zarađivati po nekoliko tisuća kuna više nego u ministarstvima – kaže ministar Bauk.
Koliko je zasad poznato, nova Vlada osnovala je dosad samo jednu novu agenciju (upravo onu oko koje su se javno posvađali ministrica Mirela Holy i potpredsjednik Radimir Čačić), Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. To bi trebalo biti mjesto gdje će biti objedinjene sve investicije u energetici i šire, upravo u onom sektoru za koji je Čačić ovih dana dramatično najavio da ukoliko do kraja godine ne bude vidio učinke rada – odlazi!
U Ministarstvu uprave tvrde, pak, da je pred njima tek veliki posao analize i potom revizije postojećih agencija, ali će najveći dio posla ovisiti i o samim ministarstvima, koja i sama imaju zadaću rezati i kresati troškove, pa tako i pojedine zavode ili agencije. Do kraja godine, tvrde, znat će se tko opstaje, a tko zatvara vrata.
Praćenje efikasnosti
Glavni tajnik Mičetić upozorava međutim da i pri rezanju treba biti posebno oprezan, jer je dio agencija osnovan kako bi postojali mehanizmi za povlačenje sredstava iz EU, pa prema tome bez njih, koji su nosioci projekata, nema ni novaca, a ponekad za apliciranje, odobravaje i sjedanje EU novca na račun Hrvatske treba proći i nekoliko godina – stoga takve agencije moraju opstati, inače će država naprosto sama morati platiti i EU projekte!
Prema riječima nadležnih u Ministarstvu uprave, cilj je natjerati svih u sustavu državne uprave na transparentnost i objavu svih mogućih podataka na internetu, uz jasno zadane strategije i planove rada, s jasnim rokovima i sredstvima, i strogom odgovornošću onih koji ih provode.
– Ne možemo sigurno kao građani biti zadovoljni načinom na koji su dosad stvari funkcionirale. Podaci su se skrivali s namjerom, izvješća poslovanja javnih tvrki i agencija nisu bila ni napisana, a ni dostupna, i znamo gdje nas je to dovelo, do toga da smo se svi zajedno stidjeli da nam je bivši premijer u zatvoru. Naš je uzor, primjerice, Sjeverna Irska koja je svoje javne službe »natjerala« da objavljuje mjesečne planove javno, i onda je praćenje efikasnosti, a time i odgovornost nadležnih, postala evidentna. To čak nije ni pitanje sankcija, nego jednog psihološkog pritiska javnosti na zaposlene u sustavu uprave – kaže glavni tajnik Ministarstva uprave Tomislav Mičetić.
Najavljuje da će uskoro svi podaci o radu agencija i zavoda biti objedinjeni (a to, kaže, nije lak posao jer podatke posjeduju ministarstva za svoje agencije, nema ih na jednom mjestu) i objavljeni na webu, zajedno s izvještajima o poslovanju i budžetima, broju zaposlenih itd.
________________________
AGENCIJE KOJE SU UKINUTE ILI PRIPOJENE DRUGIMA 2010.
Agencija za obrazovanje odraslih i Agencija za strukovno obrazovanje spojene u jednu
Hrvatski zavod za mentalno zdravlje pripojen Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
Agencija za obrazovno-reformske inicijative za jugoistočnu Europu prestala s radom
Centar za krš pripojen Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću
Državna ergela lipicanaca i Hrvatski centar za konjogojstvo – ergela Lipik spojene u Hrvatski centar za konjogojstvo
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja prestala s radom
Fond za razvoj i zapošljavanje prestao s radom
Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu pripojena Hrvatskom zavodu za toksikologiju
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo prestao s radom
Šumarska savjetodavna služba prestala s radom
Hrvatski geodetski institut pripojen Državnoj geodetskoj upravi
Regionalno središte za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa prestalo s radom
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu prestao s radom
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja pripojen HZZO-u
HFP postao AUDIO
POSTOJEĆE AGENCIJE (PREMA DOSTUPNIM PODACIMA)
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Agencija za lijekove i medicinske proizvode
Hrvatska informacijsko dokumentacijska referalna agencija
Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka
Agencija za sigurnost željezničkog prometa Fina
Državni zavod za nuklearnu sigurnost
Agencija za promicanje izvoza i ulaganja
Središnja depozitarna agencija
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Agencija za zaštitu osobnih podataka
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA
Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA
Agencija za zaštitu okoliša
Agencija za vodne puteve
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
Agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata
Agencija za obalni linijski pomorski promet
Agencija za obnovu osječke Tvrdje
Agencija za elektroničke medije
Agencija za mobilnost i programe Europske unije
Hrvatska akreditacijska agencija
Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca
Agencija za odgoj i obrazovanje
Agencija za prometnu infrastrukturu
Hrvatski centar za konjogojstvo
Državni zavod za intelektualno vlasništvo
Državni zavod za mjeriteljstvo
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za zaštitu od zračenja
Agencija za vodne putove
Zavod za sigurnost informacijskih sustava
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu
Hrvatski zavod za toksikologiju
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
Hrvatski zavod za telemedicinu
Hrvatski zavod za norme
Zavod za obnovu Dubrovnika
AUDIO
Fond za naknadu oduzete imovine
Fond za razvoj i zapošljavanje
Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu
Hrvatska informacijsko dokumentacijska referalna agencija
Agencija za javno-privatno partnerstvo
Agencija za opremu pod tlakom (OPT-AGENCIJA)
Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom
Agencija za civilno zrakoplovstvo
Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova (!!!)
Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije
