Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
Agencija za nerad i Zavod za uhljebljivanje

Kao pijani milijarderi: Hrvatska milijardu kuna godišnje trošila za desetine agencija, zavoda i instituta

Foto Marko GRACIN
Foto Marko GRACIN
Autor:
Objavljeno: 25. veljača 2012. u 13:12 2012-02-25T13:12:01+01:00

Naravno da su sve te puste agencije ranije osnivane namjerno, da bi se nekome pogodovalo jer su limiti plaća u ministarstvima bili relativno strogi, a u agencijama se za isti posao moglo zarađivati po nekoliko tisuća kuna više, kaže ministar uprave Arsen Bauk 

Nova Vlada obećava rezanje svih neporebnih troškova u javnoj upravi, i na stavkama materijalnih troškova svoje uprave u ovoj godini je već kroz proračun uštedjela dvije milijarde kuna. No, javna je tajna da su dvije zadnje HDZ-ove vlade šakom i kapom zapošljavale ljude u raznim agencijama, zavodima i institutima – ustanovama koje su formalno bile osnovane da bi se operativnije i brže provodile odluke i politike ministarstava, ali i koje su služile za uhljebljivanje politički podobnih, ili bilo kakvih drugih kadrova. 

    U jednom trenutku, od 2007. do 2010. godine, Hrvatska je imala 90 raznih agencija, često posve bizarnih naziva, a i namjena, a onda ih je pod pritiskom EU vlada Jadranke Kosor u srpnju 2010. godine dio ukinula. Danas postoje 62 agencije, koje zajedno zapošljavaju 10.500 ljudi i samo na plaće godišnje troše oko milijardu kuna. 

    Primjerice, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo ima 12 zaposlenih ljudi, a 145.000 kuna mjesečno troši na plaće, a oni koji su istraživali njihov rad tvrde da im se aktivnost svodi na organizaciju festivala vina i proslave Martinja. U agenciji koja se bavi savjetovanjem bračnih parova zaposleno je nevjerojatnih 107 ljudi, a posao im se svodi na to da, sukladno zakonu, bračne parove nakon savjetovanja šalju u lokalne centre za socijalni rad, gdje se zakonski provodi postupak mirenja, ili pokreće razvod. Budžet za plaće im je 18 milijuna kuna. Čak i Agencija za javno-privatno partnerstvo, čiji je zadatak evaluacija i odobravanje projekata javno-privatnog partnerstva, što zvuči posve logično jer netko mora dati ocjenu svrhe i isplativnosti svakog takvog novog projekta, čini se posve bespredmetnom u konačnici – u jednoj godini riješila je samo dva slučaja, a zapošljava 14 ljudi i troši na njih 440.000 kuna mjesečno. 

    Ta agencija je dapače drastično povećala budžet svake godine, pa je tako u 2010. godini povećala troškove za zaposlene za rekordnih 51,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prvo su njihovi troškovi iznosili 2,6 milijuna kuna, odnosno 183.156 kuna po zaposlenom, a potom su narasli na 3,9 milijuna kuna godišnje.    

    Agencija je smještena u 500 četvornih metara u samom središtu Zagreba, za koji najam plaćaju 1,3 milijuna kuna godišnje. Plaća ravnatelja iznosila je 30.000 kuna bruto, a najniža plaća 13.000 kuna bruto, ili oko osam tisuća neto!    

   Raskošni ured

Prema pisanju medija, u Institutu za migracije i narodnost u Zagrebu uvijek su poluprazne prostorije jer njegovi zaposlenici na posao dolaze – samo dva dana u tjednu. 
 

 Dio agencija nastao je i pod pritiskom EU, odnosno preuzimanjem obveze harmonizacije hrvatskog sustava sa sustavom Europske unije, ali sve dok nismo punopravni član EU ili ne provedemo istinske reforme, i te su agencije bespredmetne. Primjerice, ARTZU je agencija koja, praktički, štiti HŽ od HŽ-a, jer se radi o agenciji za regulaciju monopola na željezničkom tržištu – u zemlji u kojoj postoji samo jedan jedini željeznički operater. 

    Godišnji joj je budžet 4,6 milijuna kuna, zapošljava devetero ljudi u raskošnom uredu od 160 kvadrata, a »posljedica« je želje EU da demonopoliziramo željezničko tržište. Naravno, Unija nigdje ne propisuje da se to mora činiti baš kroz agenciju, ali u Hrvatskoj drukčija regulatorna tijela ne postoje. I u drugim segmentima zaštite od monopola, u sektorima energetike, zaštite voda i slično, postoje upravo agencije koje bi trebale regulirati stanje na tržištu. Spomenuta Agencija za regulaciju željezničkog tržišta osnovana je baš u vrijeme kad je vlast već počela tvrditi da će sve suvišne agencije zatvoriti, tijekom 2009. godine.       

Intelektualne usluge

Za početak su djelatnici Agencije bili smješteni u dvije prostorije Ministarstva mora, ali kako im te skučene sobe nisu odgovarale ubrzo se sele na bolju lokaciju, u Jurišićevu 19, u prostor od 160 četvornih metara za koji su plaćali najam od 74 tisuće kuna godišnje. Agencija između ostaloga ima svog voditelja pisarnice, jednog vježbenika te poslovnog tajnika, jer zakon upravo nalaže da svaka takva agencija ima sve zakonom propisane službe.    

    Među ostalim ustanovama koje postoje ili su postojale do sredine 2010. godine bile su i: Centar za krš, Agencija za opremu pod tlakom, Državna ergela lipicanaca, Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, Hrvatski zavod za mentalno zdravlje, Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu, Šumarska savjetodavna služba, Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, Agencija za obnovu osječke Tvrđe itd. 

    Kosoričina vlada je 2010. odlučila dokinuti dio tih potrošača i »pijanih milijardera«, te je ukinula jedanaest državnih agencija, fondova i zavoda – oni su samo u jednoj godini na naručivanje intelektualnih usluga potrošili 32 milijuna kuna, a osnivani su upravo da bi stručni ljudi svojim intelektualnim uslugama pomogli radu vlade i ministarstava! To znači da dijelovi državne administracije nisu bili u stanju odraditi čak ni redoviti posao, iako je u njima radilo 962 službenika i namještenika. Tako je Šumarska savjetodavna služba, koja je pripojena Hrvatskim šumama u 2009. naručila intelektualnih usluga u vrijednosti 13,1 milijuna, a Hrvatski fond za privatizaciju za 9,5 milijuna kuna. U HFP-u radilo je u tom trenutku 172, a u Šumarskoj savjetodavnoj službi 85 djelatnika. 

    Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama potrošila je dva milijuna kuna na intelektualne usluge, a potom je postala dio Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO – bivši HFP). I Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u športu imala je velike potrebe za vanjskom suradnjom, plativši je ukupno 2,6 milijuna kuna. 

    Iako je država veleposjednik nekretnina, sve ustanove koje su ukinute radile su u unajmljenom prostoru!       

Plaćica ide

    Fond za privatizaciju godišnji najam prostora plaćao je 2,2 milijuna, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja 1,9 milijuna, Fond za regionalni razvoj 212 tisuća, a Fond za razvoj i zapošljavanje 136 tisuća kuna. Ukupno, porezne je obveznike samo najam prostora za državna tijela koja su ukinuta godišnje koštao desetak milijuna kuna. Od tako nabujale državne administracije veliku korist imaju i kompanije poput telekomunikacijskih, sudeći prema podatku da su suvišne agencije i fondovi godišnje na telefon i internet trošile četiri milijuna kuna. Rekorder među njima je Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu koji je na telekomunikacijske usluge tada potrošio milijun i 183 tisuće kuna. U tom zavodu radilo je 252 djelatnika, ali nisu svi prešli u Ministarstvo poljoprivrede koje preuzima poslove zavoda. Stoga se može zaključiti da je i u HDZ-ovo vrijeme bilo otpuštanja, ali potiho i bez socijalnih tenzija. Osim ako svi nisu bili sklonjeni na druga, jednako nevidljiva mjesta. U svakom slučaju, u jednom trenutku su postojale agencije za hranu, poljoprivredno zemljište, poljoprivredno-savjetodavnu službu, Hrvatska poljoprivredna agenciju (367 zaposlenih) te Agencija za izravna plaćanja u poljoprivredi (502 zaposlena), samo u resoru Ministarstva poljoprivrede.    

   Temeljita revizija

Čak je i tadašnja premijerka Jadranka Kosor izjavila da je »problem u tome što u tim agencijama svaki treći zaposleni ima status nekakvog šefa a plaćica ide«. Ukupno, na agencije i zavode trošilo se godišnje oko milijardu kuna, danas možda nešto manje. 

   

BAUKOV REZ UKIDA 669 ŠEFOVA

Nova Vlada dosad se bavila tek vlastitim unutarnjim ustrojem po ministarstvima, i još nije stigla riješiti agencije, a »Baukov rez«, kako se već popularno naziva prijedlog o novom ustroju, predviđa ukidanje 669 šefovskih pozicija u ministarstvima. Ti ljudi neće nužno otići iz službe, nitko ih ne tjera, ali imat će manje koeficijente, pojašnjava Bauk. Također, ukida se 825 radnih mjesta, odnosno radi se o radnim mjestima koja su ranijim dokumentima bila predviđena, ali se zapravo ovom odlukom nikada ni neće popuniti te će potencijalni trošak nestati. Budući da je smanjen ukupan broj ljudi u vrhu vlade, odnosno državni tajnici su ukinuti (ranije ukupno 85 članova Vlade, sada 42), ušteda je oko 19 milijuna kuna godišnje. Dio odjela i sektora objedinjen je i time je smanjen ukupan broj rukovoditelja – ranije je bilo 142 ravnatelja, a danas je imenovano 85 pomoćnika ministara. No, broj zaposlenih u ministarstvima tek je 4 posto ukupno zaposlenih u javnoj upravi.

Inače, Račanova administracija imala je 19 ministara, a HDZ-ova 15. No, prava razlika dolazi tek u broju pomoćnika, državnih tajnika i zamjenika ministara, kojih je SDP imao 19, a HDZ čak 59.

Danas, postoje 62 takve institucije – od čega su četiri velike i nezamjenjive, te postoje oduvijek, od 1993. godine otkako se vode podaci – Fina, HZZO, HZMO i Hrvatski zavod za zapošljavanje, koje zapošljavaju veliku većinu djelatnika, skoro osam tisuća od ukupno 10.500.    

    I sam ministar uprave Arsen Bauk priznaje da dobar dio tih agencija nije opravdao postojanje te im slijedi temeljita revizija. 

    – Godine 2010. pokušali su se uvesti jedinstveni kriteriji za sve vladine institucije, no nereda ima još. Sasvim sigurno, Ministarstvo uprave i Vlada će učiniti sve da smanji njihov broj, a time i broj zaposlenih, odnosno ukupni trošak – kaže Bauk. U njegovom Ministarstvu, primjerice, postoje dvije edukativne agencije – Škola za javnu upravu i Akademija lokalne demokracije, i bit će objedinjene u jednu ustanovu, kaže glavni tajnik Ministarstva uprave Tomislav Mičetić. 

    – Naravno da su sve te puste agencije ranije osnivane namjerno, da bi se nekome posredno pogodovalo, primjerice – jer su limiti plaća u ministarstvima bili relativno strogi, a u agencijama se za isti posao moglo zarađivati po nekoliko tisuća kuna više nego u ministarstvima – kaže ministar Bauk. 

    Koliko je zasad poznato, nova Vlada osnovala je dosad samo jednu novu agenciju (upravo onu oko koje su se javno posvađali ministrica Mirela Holy i potpredsjednik Radimir Čačić), Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. To bi trebalo biti mjesto gdje će biti objedinjene sve investicije u energetici i šire, upravo u onom sektoru za koji je Čačić ovih dana dramatično najavio da ukoliko do kraja godine ne bude vidio učinke rada – odlazi! 

    U Ministarstvu uprave tvrde, pak, da je pred njima tek veliki posao analize i potom revizije postojećih agencija, ali će najveći dio posla ovisiti i o samim ministarstvima, koja i sama imaju zadaću rezati i kresati troškove, pa tako i pojedine zavode ili agencije. Do kraja godine, tvrde, znat će se tko opstaje, a tko zatvara vrata.       

Praćenje efikasnosti

    Glavni tajnik Mičetić upozorava međutim da i pri rezanju treba biti posebno oprezan, jer je dio agencija osnovan kako bi postojali mehanizmi za povlačenje sredstava iz EU, pa prema tome bez njih, koji su nosioci projekata, nema ni novaca, a ponekad za apliciranje, odobravaje i sjedanje EU novca na račun Hrvatske treba proći i nekoliko godina – stoga takve agencije moraju opstati, inače će država naprosto sama morati platiti i EU projekte! 

    Prema riječima nadležnih u Ministarstvu uprave, cilj je natjerati svih u sustavu državne uprave na transparentnost i objavu svih mogućih podataka na internetu, uz jasno zadane strategije i planove rada, s jasnim rokovima i sredstvima, i strogom odgovornošću onih koji ih provode. 

    – Ne možemo sigurno kao građani biti zadovoljni načinom na koji su dosad stvari funkcionirale. Podaci su se skrivali s namjerom, izvješća poslovanja javnih tvrki i agencija nisu bila ni napisana, a ni dostupna, i znamo gdje nas je to dovelo, do toga da smo se svi zajedno stidjeli da nam je bivši premijer u zatvoru. Naš je uzor, primjerice, Sjeverna Irska koja je svoje javne službe »natjerala« da objavljuje mjesečne planove javno, i onda je praćenje efikasnosti, a time i odgovornost nadležnih, postala evidentna. To čak nije ni pitanje sankcija, nego jednog psihološkog pritiska javnosti na zaposlene u sustavu uprave – kaže glavni tajnik Ministarstva uprave Tomislav Mičetić. 

    Najavljuje da će uskoro svi podaci o radu agencija i zavoda biti objedinjeni (a to, kaže, nije lak posao jer podatke posjeduju ministarstva za svoje agencije, nema ih na jednom mjestu) i objavljeni na webu, zajedno s izvještajima o poslovanju i budžetima, broju zaposlenih itd.

________________________

AGENCIJE KOJE SU UKINUTE ILI PRIPOJENE DRUGIMA 2010.

Agencija za obrazovanje odraslih i Agencija za strukovno obrazovanje spojene u jednu

 Hrvatski zavod za mentalno zdravlje pripojen Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo

 Agencija za obrazovno-reformske inicijative za jugoistočnu Europu prestala s radom

 Centar za krš pripojen Veleučilištu Nikola Tesla u Gospiću

 Državna ergela lipicanaca i Hrvatski centar za konjogojstvo - ergela Lipik spojene u Hrvatski centar za konjogojstvo

 Agencija za promicanje izvoza i ulaganja prestala s radom

 Fond za razvoj i zapošljavanje prestao s radom

 Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u sportu pripojena Hrvatskom zavodu za toksikologiju

 Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo prestao s radom

 Šumarska savjetodavna služba prestala s radom

 Hrvatski geodetski institut pripojen Državnoj geodetskoj upravi

 Regionalno središte za pružanje pomoći i uklanjanje posljedica katastrofa prestalo s radom

 Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu prestao s radom

 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja pripojen HZZO-u

 HFP postao AUDIO

POSTOJEĆE AGENCIJE (PREMA DOSTUPNIM PODACIMA)

 Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije

 Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

 Agencija za lijekove i medicinske proizvode

 Hrvatska informacijsko dokumentacijska referalna agencija

 Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka

 Agencija za sigurnost željezničkog prometa Fina

 Državni zavod za nuklearnu sigurnost

 Agencija za promicanje izvoza i ulaganja

 Središnja depozitarna agencija

 Agencija za znanost i visoko obrazovanje

 Agencija za zaštitu osobnih podataka

 Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

 Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA

 Hrvatska energetska regulatorna agencija – HERA

 Agencija za zaštitu okoliša

 Agencija za vodne puteve

 Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

 Agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata

 Agencija za obalni linijski pomorski promet

 Agencija za obnovu osječke Tvrdje

 Agencija za elektroničke medije

 Agencija za mobilnost i programe Europske unije

 Hrvatska akreditacijska agencija

 Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca

 Agencija za odgoj i obrazovanje

 Agencija za prometnu infrastrukturu

 Hrvatski centar za konjogojstvo

 Državni zavod za intelektualno vlasništvo

 Državni zavod za mjeriteljstvo

 Državni zavod za statistiku

 Državni zavod za zaštitu od zračenja

 Agencija za vodne putove

 Zavod za sigurnost informacijskih sustava

 Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

 Hrvatski zavod za zapošljavanje

 Hrvatski zavod za javno zdravstvo

 Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

 Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu

 Hrvatski zavod za toksikologiju

 Hrvatski zavod za hitnu medicinu

 Hrvatski zavod za telemedicinu

 Hrvatski zavod za norme

 Zavod za obnovu Dubrovnika

 AUDIO

 Fond za naknadu oduzete imovine

 Fond za razvoj i zapošljavanje

 Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske

 Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

 Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske

 Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu

 Hrvatska informacijsko dokumentacijska referalna agencija

 Agencija za javno-privatno partnerstvo

 Agencija za opremu pod tlakom (OPT-AGENCIJA)

 Agencija za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom

 Agencija za civilno zrakoplovstvo

 Agencija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova (!!!)

 Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga

 Središnja agencija za financiranje i ugovaranje  programa i projekata Europske unije

 Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.