Grad: Rijeka
Danas: 31° vedro
Sutra: 21° 29° moguća oluja
25. lipnja 2016.
Svi gradovi i općine moraju predati plan gospodarenja otpadom

Kante u bojama od 1. siječnja, komunalci čekaju 54 pravilnika

Riječka Čistoća istražuje više mogućnosti – čipiranje kanti, uvođenje elektronskih ključeva za kante i slično / Foto Nenad REBERŠAK
Riječka Čistoća istražuje više mogućnosti – čipiranje kanti, uvođenje elektronskih ključeva za kante i slično / Foto Nenad REBERŠAK
Autor:
Objavljeno: 2. lipanj 2014. u 12:28 2014-06-02T12:28:50+02:00

Što više građani budu sortirali, odvoz otpada bit će im jeftiniji, no hoće li računi biti manji – ovisi o tome hoće li komunalna društva ipak zaračunati nabavku nove opreme 

ZAGREB  Do 24. srpnja ove godine svi gradovi i općine u Hrvatskoj, odnosno njihova komunalna poduzeća, moraju imati napravljen plan kako će na svom području organizirati i naplaćivati odvojeno sakupljanje otpada iz kućanstava.

S prvim danom iduće godine sva će komunalna poduzeća, od najmanje općine do najvećeg grada, morati uvesti tzv. primarnu selekciju otpada, na način da građanima na što bližem i pristupačnijem mjestu omoguće odvajanje svega što se može reciklirati ili na neki drugi način oporabiti, od onoga što se odvojiti ne može.

U medijima se, pojašnjavaju u Ministarstvu zaštite okoliša, pogrešno uvriježio 1. srpanj kao datum za početak primarne selekcije otpada. U srpnju, navode, ističe godina dana od donošenja Zakona o održivom gospdarenju otpadom odnosno rok za prilagodbu, no gradovi i općine imaju još pet mjeseci da primarnu selekciju građanima i omoguće. 

Kazne od tri do čak deset tisuća kuna

Zakon o gospodarenju otpadom predviđa kazne od 3.000 do 10.000 kuna za one koji u spremnike budu bacali otpad koji tamo ne pripada, pri čemu bi za nadzor trebali biti zaduženi komunalni redari. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je svojevremeno najavio da Zagrepčane kažnjavati neće, što znači da bi, bez batine, građane na novi sustav mogao naviknuti samo mrkvom, odnosno manjim računima za odvoz otpada.

  »Zeleni otoci«

Od 1. siječnja svi će građani u blizini svojih domova morati imati tzv. »zelene otoke« na kojima će postojati spremnici za odvajanje, redom, papira i metalnog otpada, stakla, plastike, po mogućnosti i tekstila, biootpada (kuhinjski, zeleni/vrtni otpad), dok će ukupno morati biti i oko 600 reciklažnih dvorišta u kojima će se besplatno moći ostavljati električni i elektronički otpad, otpadne baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpadne gume, otpadna ulja, otpadni tekstil i obuća i medicinski otpad, glomazan otpad.

Sve će to građani prvo odvajati kod kuće, a zatim ostavljati u spremnicima na javnim površinama, te plaćati samo odvoz i zbrinjavanje onoga što se odvojiti ne može, dakle nesortiranog. Što više budu sortirali, imat će manji račun za odvoz otpada. Hoće li taj račun biti manji ili veći od računa koje sada plaćamo za neselektirani otpad, teško je predvidjeti, no za prepostaviti je da će nam komunalna društva ipak zaračunati nabavku novih spremnika, kamiona i slično. 

   Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odlučio je i opet biti među prvima te je primarnu selekciju najavio već za 1. srpanj. Pokrenuo je kampanju koja će trajati do 18. lipnja i koja bi građane metropole trebala uputiti u sve tajne razvrstavanja otpada. Na zagrebačkim »zelenim otocima« građani će moći selektirati staklo, plastiku i metal, papir, a u posebne vrećice odnosno spremnike sakupljati pak miješani komunalni otpad i biootpad, za koji grad ima vlastitu kompostanu. Svakog bi mjeseca svako kućanstvo u Zagrebu trebalo dobiti po jednu vrećicu od 60 litara za miješani otpad i jednu od 30 litara za biootpad, nakon čega bi, kad ih potroši, na za to predviđenim prodajnim mjestima trebalo kupovati nove prazne vrećice. 

  Viškovo opremljeno

Koliko će one koštati, još nije poznato, no namjera je očito na ovaj način natjerati građane da što više selektiraju da bi što manje vrećica kupovali. Tko će pak, i kako, sustav štititi od manipulacija, nije poznato. 
 

  Kako će u Rijeci od 1. siječnja iduće godine izgledati primarna selekcija otpada, u KD Čistoća znaju no, jednako kao i drugi gradovi, čekaju uredbe i pravilnike Ministarstva, ukupno 54 podzakonska akta, koji bi im trebali dati smjernice kako uslugu u novom sustavu i naplaćivati.

U Rijeci će uz svaki postojeći kontejner za miješani komunalni otpad, biti postavljen komplet od još tri posude – žute, plave i narančaste, kakvima je zapadni dio grada, ili cijelo Viškovo, već eksperimentalno opremljeno.

U plavu će se posudu, bez naplate odlaganja, ubacivati papir i karton, u narančastu tetrapak ambalaža, a u žutu sav metalni, stakleni i plastični otpad zajedno, kojeg će oporabitelji kasnije sami razvrstavati.

Uz već postojeće komplete za primarnu selekciju, Čistoća je naručila njih još 1.550, dakle oko 4.500 spremnika ukupno. Ono što se sortirati ne može, ubacivat će se u postojeće kante za smeće, ali još nije definirano kako će se odvoz tog otpada i naplaćivati te zaštititi od manipulacija.

Odvoz će se sigurno, kako nalaže zakon, naplaćivati po zakupljenom volumenu kante ili masi, zbog čega Čistoća istražuje više mogućnosti – čipiranje kanti, uvođenje elektronskih ključeva za kante i slično. Bez toga, bilo u Zagrebu, Rijeci ili bilo gdje drugdje, teško je očekivati da susjedi susjedima neće štogod u kante ubacivati, kako bi svoju uslugu platili manje.

Što se biootpada tiče, doznajemo u Čistoći, Rijeka ga neće odvojeno prikupljati, već će se on i dalje bacati u miješani otpad, koji će se obrađivati u postrojenjima u Marišćini.

Osim veće zagrebačke, u Hrvatskoj postoji još samo šest manjih kompostana, koliko bi ih za ukupne količine biootpada trebao samo grad veličine Splita. Iz tog će razloga većina gradova i općina čekati završetak gradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom 2018. godine, gdje će se taj otpad obrađivati zajedno s miješanim smećem.

HNK Rijeka