U sljedećoj godini poljoprivrednici potencijalno iz EU fondova mogu dobiti 1,93 milijardi kuna
Zračna luka u Dubrovniku i vodno-komunalna infrastruktura u Rijeci, samo su dva od nekoliko desetaka Vladinih aduta koji bi joj u sljedećoj godini trebali pomoći da Hrvatska povuče iz Europskih fondova više od sedam milijardi kuna. Tih sedam milijardi kuna europskih sredstava najjača su poluga na kojoj Vlada temelji nadu da će u 2015. godini Hrvatska zabilježiti barem minimalni rast gospodarstva, prvi put nakon 2008. i šest godina pada. Kad je Vlada predlagala proračun za 2015. godinu i premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac poslali su poruku ostalim članovima Vlade, javnim poduzećima ali i lokalnim vlastima da novac ubuduće traže u Europskim fondovima, da ga ne očekuju od poreza što ih plaćaju građani i gospodarstvo. No, hoće li na kraju i povući tih sedam milijardi kuna, iako potencijalno na raspolaganju ima i više novca, ovisit će na kraju o tome koliko su i projekti i država spremni za to.
Mogućnost za povlačenje dvije i pol milijarde kuna imaju i poduzetnici. Već krajem ove i početkom sljedeće godine raspisat će se natječaji za pet programa kroz koje gospodarstvo može dobivati bespovratna sredsta. Najviše novca, čak 1,36 milijardi kuna, dijelit će se za ulaganja u modernizaciju postojećih tehnologija i razvoj novih proizvoda, procesa i usluga. Ni te dvije i pol milijarde kuna poduzeća neće dobiti »na lijepe oči« nego bi doista trebali imati održive planove u koje će ih uložiti.
Najizdašniji prema Hrvatskoj
Novac bi trebao stići iz programa Konkurentnosti i kohezije, iz kojeg Hrvatska za razdoblje do 2020. godine, može povući 6,88 milijardi eura. No, da se taj novac ne može povući preko noći najbolje govori odgovor Ministarstva zaštite okoliša koje najavljuje da će iz spomenutog programa za izgradnju novih centara za gospodaranje otpadom u 2015. godini povući 33,4 mlijuna kuna, te još 18,5 milijuna kuna za sanacije odlagališta. No, iz drugih europskih programa Ministarstvo zaštite okoliša planira ukupno povući oko 200 milijuna kuna. Od toga će za izgradnju novih centara za gospodarenje otpadom i sanciju odlagališta otići oko 180 milijuna kuna. Nešto više od 16 milijuna kuna odnosi se na centar Marišćina.
Pojačati proračune
Uz već spomenutu zračnu luku u Dubrovniku, među njihovim su projektima i izgradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija željezničke pruge na dionici Dugo Selo – Križevci, željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec – Sveti Ivan Žabno, most Čiovo i pretovar terminal za pretovar rasutih tereta u Osijeku.
Najsigurnijim se pak čine sredstva koja će povući poljoprivreda. U sljedećoj godini poljoprivrednici potencijalno iz EU fondova mogu dobiti 1,93 milijardi kuna. Najveći dio, čak 1,253 milijarde kuna odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i za očekivati je da će većinu tih sredstva Hrvatska i dobiti, odnosno da će završiti na računima poljoprivrednih proizvođača. U tom resoru očekuju i 463 milijuna kuna za ruralni razvoj, te 236 milijuna kuna za financiranje mjera uređenja tržišta poljoprivrednih proizvođača. Zbog svega toga proračun Ministarstva poljoprivrede u sljedećoj bi godini trebao biti 1,65 milijardi kuna više od ovogodišnjih. Na taj način, savjetovao je ministar Lalovac kolegama, svi bi trebali pojačavati svoje proračune. No, za razliku od poljoprivrede nemaju svi poticaje koje EU proračun transferira njihovim korisnicima.