Hrvatska bi koristi mogla imati od Programa potpore reformama. S proračunom od 25 milijardi eura, taj bi program pomagao članicama u provedbi prioritetnih reformi, dok bi konvergencijski instrument davao potporu za uvođenje eura.

Kriterij BDP-a

Budući da zajednička poljoprivredna politika i kohezijska politika čine najveći dio EU proračuna, ukupno više od dvije trećine, bilo je očekivano da neće biti pošteđene rezova. Glavni razlog za to je izlazak Britanije iz EU-a zbog čega će zajednički europski proračun ostati bez 12 do 15 milijardi eura godišnje. Komisija je predložila da se iznos za poljoprivredu smanji za pet posto, a za koheziju za oko sedam posto, ustvrdio je europski povjerenik za proračun Günther Oettinger pred zastupnicima Europskog parlamenta. To znači da će za zemlje poput Hrvatske u novom proračunu biti manje novca iz EU fondova. Ipak, predloženi rezovi su manji nego što se ranije nagađalo.

Za dodjelu novca i dalje će ključni kriterij biti BDP po stanovniku, odnosno koliko pojedina regija zaostaje za prosjekom EU-a jer je kohezija i namijenjena slabije razvijenima kako bi uhvatili korak s bogatijima. No, Komisija predlaže da se u obzir uzmu i drugi faktori, kao što je nezaposlenost, pogotovo mladih, te prihvat i integracija migranata. Detalji tog prijedloga bit će predstavljeni u idućim tjednima.

Međutim, isplata europskog novca prvi put mogla bi biti povezana s poštovanjem vladavine prava. Iako predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ističe da taj prijedlog nije usmjeren niti protiv jedne zemlje, jasno je da se na ovaj način pokušava povećati pritisak na države poput Poljske i Mađarske koje su već dulje vrijeme u sukobu s Bruxellesom upravo zbog pravosudnih standarda. »Novi predloženi instrumenti omogućit će Uniji da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka u pogledu vladavine prava«, ističe Komisija, napominjući da bi takvu odluku predložila Komisija, a donijelo Vijeće »obrnutom kvalificiranom većinom«. To znači da bi oni koji se protive morali osigurati kvalificiranu većinu, što države kojima prijeti obustava ili smanjenje financija stavlja u teži položaj. Riječ je, međutim, o prijedlogu o kojem će se zasigurno još puno raspravljati.

Puno rasprava sigurno će izazvati i prijedlog da se zajednički proračun puni novim vlastitim sredstvima. Novi izvori financiranja EU proračuna, predlaže Komisije, bili bi 20 posto prihoda iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, stopa od tri posto na konsolidiranu osnovicu poreza na dobit koja će se uvesti postupno te nacionalni doprinos koji bi se obračunavao na temelju količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj državi članici, i to 80 eurocenti po kilogramu.

Jednoglasno

Nova sredstva u kombinaciji s uštedama trebala bi omogućiti da neki programi ipak dobiju više novca nego dosad. Među dobitnicima EU proračuna trebali bi, primjerice, biti mladi. Iznos namijenjen programu Erasmus plus – koji omogućava mladim Europljanima da se osposobljavaju, studiraju i volontiraju u inozemstvu – bio bi udvostručen, sa 14,7 na 30 milijardi eura, uključujući i 700 milijuna eura za Interrail željezničke karte za mlade. Ulaganja u digitalne tehnologije i mreže povećala bi se devet puta. Za istraživanje i inovacije izdvojilo bi se 50 posto više sredstava, oko sto milijardi eura za programe Obzor i Euroatom. EU bi ubuduće izdvajala i daleko više novca za zaštitu vanjskih granica – što je za Hrvatsku također bitno, zbog njezinog zemljopisnog položaja. Do 2027. godine u upravljanje granicama, migracije i azil bilo bi uloženo 33 milijarde eura, čime bi se moglo financirati deset tisuća europskih graničara. Odluku o budućem proračunu jednoglasno donose zemlje članice, uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta.