Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
17. studenoga 2018.
Najstrože osiguranje

foto Joe Biden u Zagrebu; Grabar-Kitarović: Jugoistok Europe je područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor: ,
Objavljeno: 25. studeni 2015. u 7:39 2015-11-25T07:39:00+01:00

Američki potpredsjednik Joe Biden u srijedu je kazao da cjelovita, slobodna i mirna Europa nije moguća bez njezinog jugoistoka koji mora biti integriran, poručivši istovremeno zemljama procesa Brdo-Brijuni da vrata NATO-a ostaju širom otvorena. Tusk smatra da migrantska kriza zahtjeva globalni odgovor

ZAGREB Američki potpredsjednik Joe Biden stigao je u srijedu u Zagreb na summit čelnika jugoistočne Europe posvećen približavanju te regije EU-u i NATO-u. Drugi čovjek SAD-a sudjelovat će na sastanku regionalne inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju.

z2511d10
Joe Biden u Zagrebu / Foto D. Lovrović i D. Kovačević

NOVO22:26  Cjelovita, slobodna i mirna Europa nije potpuna bez jugoistočne Europe (JIE) koja mora biti integrirana u Europsku uniju, zaključili su u srijedu sudionici izvanrednog zagrebačkog summita Brdo-Brijuni kojima se pridružio američki potpredsjednik Joe Biden.
 »Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u«, piše u izjavi predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Albanije na izvanrednom summitu u nazočnosti američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.

U izjavi sa summita kojemu su domaćini bili hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor navodi se da su EU i Sjedinjene Države »izrazile čvrstu predanost unaprijeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni«.
»To će pomoći ostvarenju naše zajedničke strateške vizije Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru«, navodi se u tekstu.
Integracija jugoistočne Europe u EU i euroatlantske integracije

Po završetku sastanka domaćini summita i počasni gosti istaknuli su predanost integraciji jugoistočne Europe u Europsku uniju.
»Vjerujem kako smo se upravo obvezali ostvariti stratešku viziju Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru i koja nije potpuna bez jugoistočne Europe«, rekla je Grabar-Kitarović.

»Sanjamo (...) da će postojati Europa koja je cjelovita; koja je mirna i jedinstvena i smatramo da to nije moguće bez jugoistoka Europe koji mora biti u potpunosti integriran u Europu«, kazao je Biden za kojeg »nema dvojbe: budućnost zapadnog Balkana je čvrsto unutar Europske unije«.
»To je jamstvo za cjelovitu i slobodnu Europu u miru«, rekao je.

»Nema sumnje da je budućnost zapadnog Balkana u EU-u. Unija ostaje predana politici proširenja na tu regiju«, rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je pozvala sve da područje jugoistočne Europe ne zovu zapadnim Balkanom jer je to jugoistok Europe, istaknula je suverenost jugoistoka Europe.
»Jugoistok Europe je područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje, nego područje s kojim se razgovara«, kazala je.

Širom otvorena vrata NATO-a

Proces Brdo-Brijuni pokrenut je kako bi se kroz reforme i suradnju pomoglo zemaljama JIE u približavanju EU, ali i euroatlantskim integracijama. Sudionici su iskazali potporu zemljama regije koje još nisu članice NATO-a, a žele to postati, da se pridruže tom vojno-političkom savezu.

Vrata su tim zemljama »širom otvorena«, rekao je američki potpredsjednik Biden.

»Ono što nam je danas najviše potrebno je stvarni napredak kako bi oživjeli proces proširenja na zemlje kandidatkinje i ubrzali euroatlanske integracije zemalja koje žele ući u NATO«, istaknuo je Donald Tusk.
Perspektiva članstva u EU-u i NATO-u važna je za zemlje jugoistočne Europe jer ona motivira na provedbu reformi i čuva mir i stabilnost, rekao je pak Pahor nakon sastanka s Bidenom.

Slovenska televizija, komentirajući sastanak Pahor-Biden, posebno upozorava na Pahorove izjave koje je zadnjih dana ponovio u više navrata – da sve države u regiji moraju imati europsku perspektivu, te da onima koje to žele treba dati u NATO perspektivu, ali ne ih na to prisiljavati, s obzirom na situaciju u kojoj Srbija ustraje na svojim odnosima sa Rusijom.

Biden: SAD nije nikada napustio ovaj dio svijeta

Analitičari su uoči zagrebačkog summita isticali da je sudjelovanje američkog potpredsjednika znak da su Sjedinjene Države odlučile igrati važniju ulogu u regiji iz koje su izbivale dvadeset godina.

Biden je u izjavi novinarima rekao da SAD nikada nije napustio ovaj dio svijeta i da uvijek motri na Europu.

SAD, pod čijim je okriljem potpisan mirovni sporazum kojim je završen rat u BIH, čvrsto je predan ciljevima zacrtanim u Daytonskom sporazumu, rekao je Biden no istodobno je izrazio zabrinutost situacijom u BiH.
»Narod BiH zaustavljen je na putu napretka« zbog sporosti svojih čelnika

»Čvrsto smo predani ciljevima zacrtanim u Daytonskim sporazumima, integraciji ove europske regije po prvi puta u institucionalne strukture Europe«, istaknuo je Biden.

Grabar-Kitarović vjeruje da će se SAD još više angažirati u politički život Bosne i Hercegovine. Istaknula je da promjene u BiH moraju biti i »institucionalne prirode, nadogradnja BiH kako bi ona postala politički emancipirana, funkcionirajuća država«.

Dvadeset godina nakon Daytonskog sporazuma, europske i euroatlanske integracije pomogle su u transformaciji jugoistočne Europe, istaknuo je Tusk.

MIGRANTSKA I IZBJEGLIČKA KRIZA

Osim uobičajenih tema u summit su bila uvrštena i 'vruća' pitanja migrantske krize te rasprava u SAD-u oko prihvata sirijskih izbjeglica nakon krvavih napada u Parizu u organizaciji džihadista Islamske države (IS).

Predsjednici regije jugoistočne Europe su, u svjetlu najnovijih događanja u svijetu, razgovarali na plenarnoj sjednici o sigurnosnoj situaciji na globalnoj razini i složili se da je u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova nužan redoviti dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU-a i država jugoistočne Europe.

»Sadašnja dramatična migrantska kriza predstavlja do sada nezabilježen izazov i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta i iziskuje dijalog i dogovor kako bi se bolje zaštitile vanjske granice Europske unije te znatno ublažio migracijski pritisak na države koje su njime pogođene«, ocijenili su predsjednici u završnoj izjavi.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk istaknuo je da zemlje jugoistočne Europe ne mogu same riješiti migrantsku krizu, jer je to »globalni problem«.

»Moramo raditi zajedno u duhu suradnje i koordinacije. EU je spremna pružiti pomoć«, rekao je Tusk no ponovio je da je to »globalan problem«.

»Kao što je nama potrebna predanost zemalja regije, potrebna je i predanost SAD-a, Turske i afričkih zemalja«, dodao je.

Kriza s tako velikim priljevom migranata ponovno je pokazala koliko je jugoistok Europe sa stajališta sigurnosti i stabilnosti iznimno važan za cijelu Europu, rekao je Biden.
Istaknuo je da se SAD mora uključiti u rješavanje migrantske krize i rekao da je SAD izdvojio 4,5 milijardi dolara za sirijske izbjeglice.

TERORIZAM

Šefovi država su summit iskoristili i kako bi izrazili »zgroženost« zbog brutalnosti terorističkih napada u Parizu, Ankari, na Sinaju, u Bejrutu i Bamaku te pozvali na učinkovite globalne mjere usmjerene na rješavanje uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.
U borbi protiv tih pošasti pozvali su na širu međunarodnu suradnju kao i bolju koordinaciju i razmjenu informacija među policijskim agencijama.

Čelnik EU-a Donald Tusk je ocijenio da su nedavni teroristički napadi u Parizu, Ankari, Bejrutu, Bagdadu, Bamaku i na Sinaju »grozan podsjetnik« kako nasilni ekstremizam ugrožava globalnu sigurnost, uključujući i sigurnost zapadnog Balkana.

Zauzeo se za »sveobuhvatni pristup protiv terorizma« koji mora uključivati i akcije za sprječavanje radikalizacije i rješavanje problema stranih boraca.

ENERGETIKA

Tema izvanrednog summita bila je i energetika.

Sastanak s potpredsjednikom Bidenom za hrvatsku predsjednicu Grabar-Kitarović bio je prigoda da mu predstavi svoju incijativu uspravnice Baltik-Crno more-Jadran.

»To nikako nije američka tampon zona (prema Rusiji), to je isključivo inicijativa koju sam pokrenula osobno«, rekla je predsjednica.

Zauzela se za što skoriju izgradnju LNG terminala na Krku kako bi se ostvarilo gospodarsko povezivanje i energetska neovisnost.

Američki potpredsjednik je istaknuo važnost diversifikacije izvora energije jer »niti jedna država ne bi trebala koristiti energiju da bi manipulirala drugim državama na unutarnjem i vanjskom planu«.

SUDIONICI

Američki potpredsjednik Joe Biden i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk bili su počasni gosti uz austrijskog predsjednika Heinza Fischera na izvanrednom summitu Brdo-Brijuni, strateškom dijalogu predsjednika jugoistočne Europe.

Biden, najviši američki dužnosnik koji je posjetio Hrvatsku u dva mandata predsjednika Baracka Obame, održao je sastanke osim s domaćinima, Grabar-Kitarović i Pahorom i druge bilateralne sastanke, a među njima i s premijerom Zoranom Milanovićem.

Na skupu su u Zagrebu sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga te predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Đorge Ivanov i Srbije Tomislav Nikolić.

Zagrebački summit je 'nadogradnja' na redoviti summit održan u lipnju u Budvi na kojem je počasni gost ove godine bio Fischer.

Inicijativu godišnjeg okupljanja predsjednika država jugoistočne Europe uz jednog počasnog gosta iz neke od vodećih članica EU, a u cilju da se kroz reforme i približavanje EU promiču regionalna suradnja, rješavanje otvorenih pitanja i stabilizacija europskog jugoistoka, pokrenuli su 2013. Pahor i bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Dijalog u tom formatu počeo je u Zagrebu 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska ušla u EU i nastavljen je u srpnju te godine na Brdu kod Kranja skupnim sastankom s predsjednikom Francuske Francoisom Hollandeom.

Godine 2014. počasna gošća bila je njemačka kancelarka Angela Merkel na summitu Dubrovniku 2014.

Ove godine u Budvi je u tom svojstvu bio austrijski predsjednik Heinz Fischer koji se sada, opet kao počasni gost, pridružio Bidenu i Tusku.

NOVO 20:50  Hrvatska predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović u srijedu je nakon predsjedničkog summita Brdo-Brijuni kazala da je jugoistok Europe područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje nego područje s kojim se razgovara.
»Jugoistok Europe je područje o kojem se više ne razgovara negdje drugdje, nego područje s kojim se razgovara«, kazala je predsjednica i dodala da je ohrabrena predanošću svih sudionika skupa, a pogotovo počasnih gostiju, »unaprijeđenju i podupiranju euroatlantskih integracijskih procesa država uključenih u proces Brdo-Brijuni«.

»Vjerujem kako smo se upravo obvezali ostvariti stratešku viziju Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru i koja nije potpuna bez jugoistočne Europe«, rekla je predsjednica i pozvala sve da prestanu rabiti pojam zapadni Balkan jer se ovo područje treba nazivati onim što on jest, a to je jugoistočna Europa.

Osvrnuvši se na najnovija događanja u svijetu, ocijenila je da je ovo »prijelomni trenutak za Europu, NATO i svjetsku zajednicu zbog sigurnosnih izazova, terorizma, ekstremizma i radikalizma«.

»Iz Zagreba, kao vođe, uputili smo snažnu poruku kako možemo učiniti više nadograđujući naš dijalog i suradnju na svim razinama. Za trajnu stabilnost cijele Europe potrebno je osigurati stabilnost i blagostanje i u jugoistočnoj Europi. Za stabilnost i blagostanje jugoistočne Europe potrebni su nam snažni partneri i saveznici«, poručila je Grabar-Kitarović.

Smatra da je to moguće postići jačanjem dijaloga ovog područja, Europske unije i SAD-a. Po njezinim riječima, »konsolidiranje Europe jedino je moguće ako EU obuhvati i jugoistočnu Europu«.

Poslala je poruku da će Hrvatska i Slovenija u tome imati ulogu snažnog zagovornika svih država procesa Brdo-Brijuni.

Hrvatska predsjednica vjeruje da će se SAD još više angažirati u politički život Bosne i Hercegovine, a 20. godišnjica Daytonskog sporazuma dobar je trenutak da se razmotri učinjeno i krene dalje.

»Za mene je razgovor o BiH bio bitan dio razgovora s potpredsjednikom Bidenom«, kojemu sam »jasno rekla« da BiH vidim kao »državu tri jednakopravna konstitutivna naroda«, rekla je Grabar-Kitarović u intervjuu za HTV.

Promjene u BiH moraju biti i »institucionalne prirode, nadogradnja BiH kako bi ona postala politički emancipirana, funkcionirajuća država«, rekla je.

Predsjednica je kazala da je na sastanku potpredsjedniku Bidenu osobno predstavila incijativu Baltik-Crno more-Jadran, rekla je u intervjuu.

»To nikako nije američka tampon zona (prema Rusiji), to je isključivo inicijativa koju sam pokrenula osobno«, rekla je predsjednica o uspravnici Baltik-Crno more-Jadran.

S time u svezi zauzela se za što skoriju izgradnju LNG terminala na Krku kako bi se ostvarilo gospodarsko povezivanje i energetska neovisnost.

Proces Brdo-Brijuni ustanovljen je kako bi se kroz reforme integrirala jugoistočna Europa u EU. Integracija je usporena kako zbog nestajanja optimizma proširenja, tako i činjenice da su zemlje usporile u provedbi reforma, rekla je predsjednica koja priznaje da je taj proces danas složeniji nego za ranijih krugova proširenja.

»Da bi ste danas preskočili ljestvicu nije više dovoljno samo skakati, već treba i motka«, rekla je citirajući jednog sudionika današnjeg summita.

»Činjenica je da se pooštravaju kriteriji«, a zbog migrantske krize i sigurnosno pitanja bit će i oštriji, zaključila je.

NOVO20:40 Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk izjavio je u srijedu u Zagrebu da zemlje jugoistočne Europe ne mogu same riješiti migrantsku krizu, jer je to globalni problem koji zahtjeva uključivanje SAD-a, Turske i afričkih zemalja te istaknuo kako je budućnost regije u Europskoj uniji.
»To područje u srcu Europe suočava se s golemim priljevom izbjeglica i migranata. Moramo raditi zajedno u duhu suradnje i koordinacije. EU je spremna pružiti pomoć«, rekao je Tusk u izjavi novinarima na regionalnom summit Brdo-Brijuni.

»No ponavljam, to je globalan problem. Kao što je nama potrebna predanost zemalja regije, potrebna je i predanost SAD-a, Turske i afričkih zemalja«, dodao je.

Čelnik EU-a je ocijenio da su nedavni teroristički napadi u Parizu, Ankari, Bejrutu, Bagdadu, Bamaku i na Sinaju »grozan podsjetnik» kako nasilni ekstremizam ugrožava globalnu sigurnost, uključujući i sigurnost zapadnog Balkana..

»Sveobuhvatni pristup protiv terorizma mora uključivati akcije za borbu protiv ekstremizma, za sprječavanje radikalizacije, kao i za rješavanje problema stranih boraca«, istaknuo je Tusk.

On je ponovio predanost Bruxellesa politici proširenja na jugoistočnu Europu. »Nema sumnje da je budućnost zapadnog Balkana u EU-u. Unija ostaje predana politici proširenja na tu regiju«, rekao je Tusk.

Dvadeset godina nakon Daytonskog sporazuma, kaže Tusk, europske i euroatlanske integracije pomogle su u transformaciji jugoistočne Europe.

»Ono što nam je danas najviše potrebno je stvarni napredak kako bi oživjeli process proširenja na zemlje kandidatkinje i ubrzali euroatlanske integracije zemalja koje žele ući u NATO«, istaknuo je.

NOVO 19:56  Tursko obaranje ruskog vojnog zrakoplova je opasna situacija i svi moraju ostati hladne glave, rekao je u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i istaknuo da svi akteri u Siriji moraju usmjeriti na borbu protiv Islamske države (IS).
»Postoji samo jedan način da se takvi incidenti izbjegnu u budućnosti: sve resurse treba usmjeriti u borbu protiv IS-a«, rekao je Tusk u izjavi novinarima na regionalnom summitu Brdo-Brijuni.

»To treba biti zajednički cilj. Nikad neće postojati koalicija protiv umjerene oporbe..To trebaju znati svi«, dodao je Tusk.
Turska je u utorak oborila ruski lovac SU-24 pravdajući se da je upao u njezin zračni prostor, što Moskva niječe tvrdeći da je oboren nad sirijskim teritorijem.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rušenje zrakoplova nazvao »zabijanjem noža u leđa« Rusiji i upozorio da će to imati ozbiljne posljedice po odnose s Turskom s kojom je Rusija prekinula vojne veze.
Turska je članica NATO koji je stao uz nju i podržava njezinu verziju događaja iako je pozvao na diplomatsku »deeskalaciju«.

NOVO 19:50  Američki potpredsjednik Joe Biden u srijedu je kazao da cjelovita, slobodna i mirna Europa nije moguća bez njezinog jugoistoka koji mora biti integriran, poručivši istovremeno zemljama procesa Brdo-Brijuni da vrata NATO-a ostaju širom otvorena.
»Sanjamo moja generacija i generacija moga oca da će postojati Europa koja je cjelovita; koja je mirna i jedinstvena i smatramo da to nije moguće bez jugoistoka Europe koji mora biti u potpunosti integriran u Europu«, kazao je Biden u izjavi novinarima nakon zagrebačkog summita procesa Brdo-Brijuni.

»To je jamstvo za cjelovitu i slobodnu Europu u miru«, istaknuo je Biden.

 Poručio je da SAD nikada nije napustio ovaj dio svijeta i da uvijek motri na Europu te izrazio čvrstu predanost svoje zemlje ciljevima zacrtanim u Daytonskom sporazumu:
 »Čvrsto smo predani ciljevima zacrtanim u Daytonskim sporazumima, integraciji ove europske regije po prvi puta u institucionalne strukture Europe«, istaknuo je Biden.

Po njegovim riječima, nema nikakvog razloga da granice EU-a ne objedine, umjesto da dijele ove države.

»Ulaskom na Balkan i ovih država u NATO i EU, za mene je najbolji način promicanja sigurnosti i stabilnosti«, rekao je Biden i pozvao članice procesa Brdo-Brijuni da budu odvažne u pokretanju nužnih reformi za ulazak u euroatlantske integracije.

»Vrata NATO-a ostaju širom otvorena. Hrvatska i Slovenija su pokazale da je to moguće kroz reforme i pomirenje«, rekao je drugi čovjek Amerike i u tom kontekstu posebice spomenuo Crnu Goru.

»Podržavamo vrlo čvrsto njihovo članstvo u NATO-u«, poručio je Biden.
SAD je, nastavio je, samo u ovoj godini uložio 130 milijuna dolara u ovo »gospodarski i strateški važno područje«.

»I za mene nema dvojbe: budućnost zapadnog Balkana je čvrsto unutar Europske unije«, zaključio je Biden. Pritom je izrazio zabrinutost situacijom u BiH koja je »primjer zastoja procesa« i kazao da je »narod BiH zaustavljen na putu napretka« zbog sporosti svojih čelnika.

Govoreći opetovano o važnosti ovog dijela Europe osvrnuo se na pitanje energetske ovisnosti i istaknuo nužnost diversifikacije izvora energije jer »niti jedna država ne bi trebala koristiti energiju da bi manipulirala drugim državama na unutarnjem i vanjskom planu«.

Biden nije propustio osvrnuti se i na migrantsku krizu, kazavši da predstavlja veliko opterećenje za regiju, ali i da je kriza s tako velikim priljevom migranata ponovo pokazala koliko je jugoistok Europe sa stajališta sigurnosti i stabilnosti iznimno važan za cijelu Europu. SAD se mora uključiti u rješavanje migrantske krize, smatra Biden i ističe da je SAD izdvojio 4,5 milijardi dolara za sirijske izbjeglice.

U svom govoru, Biden je zahvalio svojim domaćinima, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru, na ideji koja je je »procvjetala u koaliciju« između dvoje državnika i urodila ovom izvanrednom konferencijom i drugima koje će uslijediti.

NOVO 17.47 Zemlja članice procesa Brdo-Brijuni, okupljene u srijedu na izvanrednom summitu u Zagrebu, složile su se da je za jačanje stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Europi nužno nastaviti jačati transatlantsko parnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije i proces euroatlantske integracije, da bi u konačnici Europa bila "cjelovita, slobodna i u miru", stoji u zajedničkoj izjavi.

 "Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u", piše u izjavi predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Albanije koje su se sastale na izvanrednom summitu u nazočnosti američkog potpredsjednika Joea Bidena i predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska. 

 EU i SAD su, dodaje se, "izrazile čvrstu predanost unaprijeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni, što će pomoći ostvarenju naše zajedničke strateške vizije Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru".

 Predsjednici regije jugoistočne Europe  su, u svjetlu najnovijih događanja u svijetu, razgovarali na plenarnoj sjednici o sigurnosnoj situaciji na globalnoj razini i složili se da je u borbi protiv globalnih sigurnosnih izazova nužan redoviti dijalog na operativnoj razini između SAD-a, EU-a i država jugoistočne Europe.

"Sadašnja dramatična migrantska kriza predstavlja do sada nezabilježen izazov i s humanitarnog i sa sigurnosnog aspekta i iziskuje dijalog i dogovor kako bi se bolje zaštitile vanjske granice Europske unije te znatno ublažio migracijski pritisak na države koje su njime pogođene", ocijenili su predsjednici.

 Šefovi država su summit iskoristili i kako bi izrazili "zgroženost" zbog brutalnosti terorističkih napada u Parizu, Ankari, na Sinaju, u Bejrutu i Bamaku te pozvali na učinkovite globalne mjere usmjerene na rješavanje uzroka radikalizma, nasilnog ekstremizma i terorizma.

U borbi protiv tih pošasti pozvali su na širu međunarodnu suradnju kao i bolju koordinaciju i razmjenu informacija među policijskim agencijama.

NOVO 15.55 Premijer Zoran Milanović razgovarao je u srijedu u Banskim dvorima s potpredsjednikom Sjedinjenih Država Joeom Bidenom koji kao poseban gost sudjeluje na summitu "Predsjednički proces Brdo-Brijuni 2015“. 

Glavna tema razgovora bilo je aktualno stanje na Bliskom istoku, a posebice rat u Siriji, priopćeno je iz vladina ureda za odnose s javnošću. 

Milanović i Biden razgovarali su i o izbjegličkoj krizi s kojom se suočava Europa te o sigurnosnoj situaciji u svijetu nakon nedavnih terorističkih napada i prijetnji.

Posebni gost predsjedničkog summita Brdo-Brijuni, na kojem su okupljeni čelnici zemalja jugoistočne Europe, Biden je nešto ranije u srijedu rekao da je ta regijia iznimno važna za SAD posljednjih 25 godina. Ocijenio je, nadalje, da regionalna inicijativa Brdo-Brijuni obavlja dobar posao jer uspijeva u zadnjih pet godina okupiti sve čelnike u dijalogu. 

Dolazak američkog potpredsjednika na summit u Zagreb hrvatski dužnosnici vide kao potvrdu važnosti koju SAD pridaje regiji jugoistočne Europe.

Na sastanku u Banskim dvorima uz Milanovića su bili prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić te veleposlanik RH u SAD-u Josip Paro, a uz potpredsjednika Bidena, savjetnik za nacionalnu sigurnost Colin Kahl i veleposlanica SAD-a u RH Julieta Valls Noyes.

NOVO 15.25 U uredu predsjednice poslužen je ručak čiji moto kao da je bio Hrvatska na tanjuru, Slovenija u čaši. Naime, uzvanici su uživali u rižotu sa škampima, juhi od buiće, ribljem filetu s mediteranskim začinima, te desertu - mousseu od kestena i čokolade, dok su imali priliku kušati slovenska vina, 

NOVO! 13:54 - Perspektiva članstva u EU-u i NATO-u važna je za zemlje jugoistočne Europe jer ona motivira na provedbu reformi i čuva mir i stabilnost, izjavio je u srijedu u Zagrebu slovenski predsjednik Borut Pahor nakon sastanka s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na marginama summita zemalja jugoistočne Europe.   Pahor je rekao da je svrha Zagrebačkog summita prije svega potpora europskoj perspektivi za države u regiji i perspektivi članstva u NATO-u za one države koje to žele, te da vrata ostanu otvorena za sve koji se žele pridružiti. »To održava želju u državama da provedu reforme«, kazao je i dodao da se time također održava mir i stabilnost.

 Slovenski predsjednik također je rekao da je s Bidenom razgovarao o izbjegličkoj krizi, kako smanjiti broj izbjeglica, te o tome »kako djelovati zajedno da se spriječi humanitarni problem.»  Pahor je ocijenio je da je sastanka s Bidenom bio »dobar i koristan«. Slovenska televizija, komentirajući sastanak Pahor-Biden, posebno upozorava na Pahorove izjave koje je zadnjih dana ponovio u više navrata – da sve države u regiji moraju imati europsku perspektivu, te da onima koje to žele treba dati u NATO perspektivu, ali ne ih na to prisiljavati, s obzirom na situaciju u kojoj Srbija ustraje na svojim odnosima sa Rusijom.

NOVO! 13:13 - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ocijenila je u srijedu kako je dolazak američkog potpredsjednika Joea Bidena u Hrvatsku na summit zemalja jugoistočne Europe vrlo važan događaj i povratak SAD-a u ovaj dio svijeta.

 »Svakako je vrlo važan događaj dolazak američkog potpredsjednika u Hrvatsku. Mislim da Amerika nikad nije izgubila interes, mi surađujemo vrlo kvalitetno i dobro godinama. Ovaj dio svijeta sigurno nije takav kakav je bio u vrijeme ratova u JI Europi.... Interes za stabiliziranje jugoistoka Europe i suradnju u ovom dijelu Europe je uvijek postojao, a ovo je samo potvrda«, rekla je Pusić u izjavi za televiziju N1.

 »Geopolitički smo takav prostor, a RH je čvrsti američki saveznik i u tom smislu surađujemo usko godinama, to je tradicinalno savezništvo, međutim hrvatski prvi interes je stabiliziranje neposrednog okruženja...«, kazala je ministrica. Po njezinim riječima, Bidenov posjet je dogovoren prije nego što se zakomplicirala situacija u svijetu. Pusić je rekla da je situacija opasna ne samo za ovaj dio snego i cijeli svijet nakon pariških terorističkh napada te turskog rušenja ruskog zrakoplova.  Govoreći o summitu zemalja jugoistočne Europe koji se danas održava u Zagrebu, kazala je da će na njemu dominirati teme teme napetosti između Turske i Rusije, izbjeglička kriza, opasnost od terorizma i suradnja u regiji.  Na pitanje hoće li se SAD jače uključiti u stabilizaciju ovih prostora zbog BiH, odnosno zbog pojačane opasnosti od terorizma, Pusić nje naglasila da je Hrvatska uvijek imala BiH kao jednu od ključnih tema. »Zato smo i inicirali promjenu politike EU prema BiH, i to će sigurno također biti tema.«
Upitana koliko je RH angažirana u savjetodavnom ili političkom savezništvu s NATO-om i EU-om, ministrica je rekla da je Hrvatska dio tih organizacija i da je uključena u sve njihove rasprave.  Pusić je istaknula da je Hrvatska od početka uključena u globalnu borbu protiv Islamske države. »Hrvatska je uključena od početka u koaliciju za borbu protiv terorizma, i prije francuske tragedije, a sad to postaje još važnije.«

NOVO! 13:11 - Američki potpredsjednik Joe Biden, čelnici zemalja procesa Brdo-Brijuni, potpredsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i austrijski predsjednik Heinz Fischer stigli su srijedu iza podneva na Pantovčak gdje su ih dočekali predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski predsjednik Borut Pahor, čelnici zemalja koje su pokrenule tu regionalnu inicijativu.

NOVO 12:26 - Američki potpredsjednik Joe Biden, posebni gost predsjedničkog summita Brdo-Brijuni na kojem su okupljeni čelnici zemalja jugoistočne Europe, u srijedu je izjavio da je ova regija od iznimnog interesa za SAD posljednjih 25 godina.

 »Za SAD i mene osobno, ali govorim u ime američkog predsjednika, ova je regija u posljednjih 25 godina od iznimnog interesa«, kazao je drugi čovjek SAD-a novinarima u zagrebačkom hotelu Westin.  Po njegovim riječima, regionalna inicijativa Brdo-Brijuni radi dobar posao jer uspijeva u posljednjih pet godina okupiti sve čelnike kako bi razgovarali.

 Veteran diplomacije, 73-godišnji Biden je vrsni poznatavelj istočne Europe. »Ovdje sam bio dok je još Tito bio živ, a potom Tuđman. Sad znate koliko sam star«, našalio se Biden koji je gost summita zemalja jugoistočne Europe koji se kasnije tijekom dana u utorak održava u Zagrebu.

NOVO 11:02 Američki potpredsjednik Joe Biden sastao se u srijedu u Zagrebu s predsjednikom Europkog vijeća Donaldom Tuskom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom. Visoki dužnosnici nisu davali izjave novinarima nakon sastanaka zatvorenih za javnost u hotelu Westin.

Biden i Tusk gosti su summita zemalja jugoistočne Europe koji se kasnije u utorak održava u Zagrebu. Biden će se prije početka summita sastati i s premijerom Zoranom Milanovićem u Banskim dvorima.

NOVO 10:05 Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić najavio je da će na summitu procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu reći da je Srbija primjer dobrog susjeda i da svima želi stabilnost kakvu je ostvarila njegova zemlja, javlja Tanjug.

 Ovo je drugi Nikolićev dolazak u Zagreb otkako je izabran za predsjednika 2012. Prvi je bio na proslavi ulaska Hrvatske u EU 2013. godine.

"S pravom ću reći da je Srbija primjer dobrog susjeda i da i ostalima želi stabilnost kakvu je sama postigla u posljednje tri godine. Na naše ponašanje ne utječu sporadične uvrede, omalovažavanja i gotovo prijeteće izjave pojedinaca iz okruženja", rekao je Nikolić za Blic.

Iz ureda srbijanskog predsjednika rekli su srbijanskim medijima da neće biti bilateralnog susreta s kosovskom predsjednicom Atifetom Jahjagom. 

Domaćini skupa u okviru procesa Brdo-Brijuni su hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i slovenski kolega Borut Pahor, koji očekuju da će na skupu biti izražena potpora EU-a i SAD-a o uključivanju država JIE u EU i stabilizaciji regije.

Zagrebački summit bit će ujedno i prilika za raspravu o sigurnosnim izazovima i terorističkim prijetnjama.

NOVO 9:19 Potpredsjednik Biden je najviši američki dužnosnik koji dolazi u Hrvatsku otkako je Barack Obama na čelu Sjedinjenih Država.

Na sastanku će uz sve predsjednike zemalja u regiji biti i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk te austrijski predsjednik Heinz Fischer.

Domaćin Hrvatska očekuje "strateški sastanak" koji bi njezino susjedstvo trebao približiti Zapadu, a dolazak Bidena tumači kao veliki povratak SAD-a na regionalnu scenu nakon presudne uloge u zaustavljanju rata u BiH 1995. 

Zagrebački summit događa se u jeku izbjegličke krize koja pogađa zemlje na tzv. balkanskoj ruti, povećanog stupnja pripravnosti u Europi zbog pariških terorističkih napada i nekoliko islamističkih napada izvedenih u posljednje vrijeme u BiH. 

Slovenija i Hrvatska, koje su potaknule inicijativu Brdo-Brijuni, ne žele da izbjeglička kriza zasjeni druge probleme u susjedstvu - unutarnje sukobe u Crnoj Gori oko pristupanja NATO-u, neriješene odnose Srbije i Kosova,  te islamizaciju tradicionalno sekularnih Albanaca na Kosovu, Makedoniji i Albaniji.

Posebne mjere sigurnosti

Zbog posjeta američkog potpredsjednika Joea Bidena i petnaestak stranih delegacija u Zagrebu povodom summita Brdo-Brijuni od jučer su na snazi posebne mjere sigurnosti, zbog čega će biti otežan promet širim centrom grada. Posebna regulacija prometa uvedena je na koridoru prometnica od Zračne luke Zagreb do hotela u centru Zagreba gdje će se smjestiti strane delegacije, pa sve do Ureda predsjednice RH na Pantovčaku i kontaktne zone Gornjega grada. Kao i puno puta ranije prilikom posjeta važnih inozemnih gostiju, tajne sigurnosne mjere prate i one poznate, poput blokiranja i plombiranja kanalizacijskih šahtova, postavljanja snajperista na strateški važna mjesta, protueksplozijskih pregleda i slično.

Kontrola objekata

Posebna pažnja posvećena je kontroli korištenja objekata, stambenih i poslovnih, ulazima i prozorima na koridoru prolaska vozila stranih delegacija. Preciznu rutu prolaska štićenih osoba policija, dakako, ne otkriva. Općeniti je dojam u javnosti da je zbog aktualnih terorističkih prijetnji osiguranje policije i domaćih obavještajnih službi najstrože dosad. Ravnateljstvo policije savjetuje građanima da tijekom današnjeg dana izbjegavaju dolazak osobnim vozilima u šire središte Zagreba i da se koriste javnim prijevozom za koji će također vrijediti posebna regulacija i izvanredni vozni red. Tramvaji i autobusi bit će preusmjeravani i na obilazne pravce uz moguće kratkotrajne zastoje. Obavijesti o situaciji u prometu bit će dostupne na web stranicama ZET-a. Policija apelira na građane koji u srijedu rade ujutro, a odluče ipak automobilom doći na posao, da prijevoz obave do 7,30 sati kako bi izbjegli gužvu i zastoj prometa.

– U povodu osiguranja dolaska, smještaja i sastanka stranih delegacija, policija poduzima niz mjera kako bi sigurnost bila na najvišoj sigurnosnoj razini, a uz što manje ometanja uobičajenog ritma života građana – kazao je na jučerašnoj konferenciji za novinare ravnatelj policije Vlado Dominić.

Zabrana prometa

Uz prometnice kojima će se kretati delegacije od utorka od 20 sati do srijede do 20 sati bit će zabranjeno parkiranje. Zatečena vozila bit će izmještena »paukom« Zagrebparkinga. Zabrana vrijedi za Pierottijevu ulicu i Ulicu Izidora Kršnjavoga od Kačićeve do Savske ceste, na Savskoj cesti od Vodnikove do Vukotinovićeve, u Vukotinovićevoj i Perkovčevoj ulici. U srijedu od 7.30 do 20 sati na osiguranoj trasi neće se dopustiti promet osobnih automobila, ali će im se dozvoliti prelazak preko trase između prolazaka štićenih kolona. Od sinoć od 22 sata pa sve do danas do 20,00 sati na snazi je potpuna zabrana prometa u Pierottijevoj kraj hotela Westin i koridorom delegacije. Od 7 do 20 sati povremeno će biti zabranjen promet Ulicom Kršnjavoga od Kačićeve do Savske ceste.

Maksimalan oprez

– U Zagrebu će biti otežano prometovanje i kretanje određenim ulicama, kvartovima i mjestima, posebno u blizini objekata smještaja i posjeta stranih delegacija – najavio je ravnatelj policije. Načelnik Ureda za posebne poslove sigurnosti Željko Renić pozvao je građane koji stanuju u blizini štićenih mjesta i trasa kolona da ne izlaze na balkone i da spuste rolete na prozorima. Naravno, policija će imati razumijevanje za građane čije su rolete neispravne – dopunio se Renić i apelirao na građane da ako primijete neki sumnjivi predmet u blizini, obavezno nazovu policiju. Novinare je zanimalo jesu li mjere sigurnosti pojačane zbog terorističkog napada u Francuskoj i prijetnji ostalim zemljama EU-a.

– Zadatak je policije da uspostavi adekvatne mjere osiguranja temeljem informacija sigurnosnih službi. Događaji u Francuskoj daju policiji za pravo da postupi s maksimalnim oprezom – kazao je Renić, ističući da je broj policajaca koji rade na osiguranju daleko manji od pet tisuća, kako su navodili pojedini mediji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka