Stav istarskih zastupnika

Pula će biti sjedište državne uprave za Istru, Rijeku i Liku, treba li se Rijeka ljutiti?

Dubravko Grakalić / Glas Istre

Damir Kajin kaže da je ministar Bauk obećao sjedište u Puli, dok Peđa Grbin poručuje da se Rijeka nema razloga ljutiti 



ZAGREB » Promjene Zakona o sustavu državne uprave, o kojima je jučer u prvom čitanju raspravljao Sabor, mogle bi grad Pulu prometnuti u važno državno upravno sjedište. Iako se u tekstu zakona ne navode gradovi u kojima će biti sjedišta za svih pet upravnih područja, na koliko će se podijeliti Hrvatska, od istarskih zastupnika može se čuti kako postoji dogovor da središte IV području državne uprave bude u Puli, te da njegov šef postane dosadašnji ravnatelj državnih službi u županiji. 


  – Mogu potvrditi kako je s ministrom uprave Arsenom Baukom dogovoreno da se ured državne uprave IV ustroji u Puli. Ministar je to obećao, kaže nam neovisni zastupnik Damir Kajin. 



Prema prijedlogu zakona, ured državne uprave IV ustrojiti će se za područje Istarske županije, Primorsko goranske županije i Ličko-senjske županije, koje zajedno broje 555.585 stanovnika i obuhvaćaju površinu 11,754 prostornih kilometara. 




  Predviđa se značajno smanjenje državnih činovnika: broj predstojnika ureda smanjit će se sa dosadašnjih 20 na 5, broj zamjenika predstojnika smanjiti će se također s dosadašnjih 20 na 5, a broj službi smanjit će se s dosadašnjih 84 na oko dvadeset.



  Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, SDP-ov Peđa Grbin oprezniji je u izjavi na tu temu. 


  – Službeno to ne mogu nikako potvrditi, jer će se sjedišta ureda potvrditi tek nakon usvajanja zakona u Saboru. Ali, Rijeka doista nema razloga za ljutnju ako sjedište bude u Puli. Osim toga, kako je objasnio zamjenik ministra Zoran Pičuljan, uz modernu tehnologiju nije ni bitno gdje je sjedište ureda, napominje Grbin. 


  IDS-ov zastupnik Valter Boljunčić naglašava kako bi se, ipak, prije trebali dogovoriti o podjeli na regije, a tek potom o područjima i sjedištima državne uprave.    – U izmjenama Ustava 2001. odvojili smo državnu upravu od regionalne, odnosno od lokalne i područne samouprave. Nema nikakve potrebe da do nove regionalizacije državna uprava prati regionalnu podjelu Hrvatske, razmišlja Grbin.  

  Zakon predviđa značajne promjene ponašanja državne uprave u odnosu prema građanima. 


  – Jedan od najvažnijih dijelova novog zakona je smanjivanje broja šefova u državnoj upravi. Ali, naglašavam i na važnost jedinstvenog upravnog mjesta, gdje će se zahtjevi prikupljati. A gdje će se oni rješavati, ovisi o raspoloživim kapacitetima«, napominje SDP-ov Grbin.